VRBAS Media

Autor: INFO

  • Višković: Nezavisna komisija da analizira rad termoelektrana Gacko i Ugljevik

    Višković: Nezavisna komisija da analizira rad termoelektrana Gacko i Ugljevik

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je Vlada na prošloj sjednici donijela zaključak i obavezala resorno ministarstvo da angažuje nezavisnu stručnu instituciju koja će uraditi “skening” termoelektrana Gacko i Ugljevik, i to po pitanju svih sposobnosti.

    On je tokom skupštinske rasprave o Prijedlogu budžeta Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske rekao da će “skening” termoelektrana biti urađen po pitanju tehničke i finansijske sposobnosti.

    “Biće urađen i po pitanju radne snage, tendera, javnih nabavki i svega onoga što treba da ima Vlada”, rekao je Višković.

    On je rekao da je zatražio da taj izvještaj bude dostupan u što kraćem roku i dodao se treba baviti “istinom, strukom i stanjem”.

    Višković je dodao da će taj izvještaj biti dostupan i narodnim poslanicima.

    Predložen budžet Regulatorne komisije za energetiku od 2.509.627 KM
    Predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske Vladislav Vladičić rekao je u Narodnoj skupštini Republike Srpske da je Prijedlog ovogodišnjeg budžeta komisije od 2.509.627 KM urađen na osnovu ostvarenja prošlogodišnjeg, kao i planiranih poslovnih aktivnosti u ovoj godini.

    U Prijedlogu budžeta se navodi da je osnovna nadležnost Regulatorne komisije regulisanje odnosa na tržištu električne energije, prirodnog gasa, nafte i derivata nafte, a njen rad je zasnovan na principima javnosti, pravičnosti, podsticanja konkurentnosti, zaštite krajnjih kupaca i tako dalje.

    Prijedlogom budžeta za 2022. godinu planirano je povećanje ukupnih rashoda za 0,39 odsto, koliko iznosi i povećanje potrebnih prihoda za finansiranje rada i obavljanja poslovne aktivnosti Regulatorne komisije.

  • Austrijski političar o Ukrajini: “Rekli smo vam, a vi ste se smijali; Za sve je krivo tzv. Kosovo”

    Austrijski političar o Ukrajini: “Rekli smo vam, a vi ste se smijali; Za sve je krivo tzv. Kosovo”

    Funkcioner SPO-a Austrije David Štokinger ocenio je da je priznavanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova od strane Zapada otvorilo Pandorinu kutiju.

    Štokinger je ukazao da je to stvorilo presedan koji je ugrozio međunarodno pravo i međunarodne odnose.

    “Još se sećam kada smo tada mi iz Socijaldemokratske omladine i mirovnog pokreta zbog našeg doslednog stava da je Kosovo Srbija bili ismevani, čak i napadani. Mi smo tada još znali šta će uslediti. Još jednom smo bili u pravu”, istakao je.

    Sada, kako je konstatovao, se sve vraća licemerima i revizionistima istorije.

    Štokinger je nalasio da je sada važno da se svi napori ulože kako bi se postigla deeskalacija.

    “Otvoreni rat nije opcija kako za Rusiju, tako ni ukrajinski narod. Ako se sagleda razvoj proteklih godina, pre svega nedelja i meseci, spoznaće se da je Moskva naterana u aktuelnu situaciju, iako je odluka o priznanju dva regiona više nego međunarodno pravno upitna”, poručio je on.

  • Cijena gasa u Evropi skočila više od 10 odsto: Oglasio se Putin

    Cijena gasa u Evropi skočila više od 10 odsto: Oglasio se Putin

    Cijena gasa u Evropi porasla je danas više od 10 odsto nakon ruskog priznanja nezavisnosti Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR), javlja Tas.

    Ruska agencija se poziva na podatke sa londonske ICE berze.

    Cena martovskih fjučersa gasa na holandskom TTF čvorištu je dostigla oko 935 dolara za 1.000 kubnih metara, ili 80 evra po megavat-satu.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 21. februara priznao suverenitet DNR i LNR, i potpisao sa njihovim čelnicima sporazume o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći, dodaje ruska agencija.

    Istovremeno su cene nafte ubrzale rast usled straha da će ukrajinsko-ruska kriza prerasti u vojni sukob i zbog bojazni od potencijalnog poremećaja isporuka ovog energenta širom sveta.

    Cena evropske nafte tipa “brent”, koja se smatra međunarodnim standardom na naftnom tržištu, dostigla je sedmogodišnji maksimum od 99,38 dolara po barelu, izveštava britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC).

    Prethodno je na terminskom trgovanju, rano pre podne, cena brenta iznosila 96,85 dolara za barel.

    Rusija će nastaviti da neprekidno isporučuje prirodni gas na svetska tržišta, poručio je danas ruski predsednik Vladimir Putin u pismu objavljenom na energetskoj konferenciji u Dohi, javlja Rojters.

    Ova poruka je objavljena pošto su se Sjedinjene Države i njihovi evropski saveznici spremili da najave nove sankcije Rusiji nakon što je predsednik Putin priznao nezavisnost Donjecka i Luganska i poslao ruske trupe u ta dva regiona u istočnoj Ukrajini, dodaje se u informaciji.

  • Sirija prva zemlja koja je zvanično podržala odluku Rusije

    Sirija je u utorak objavila da podržava odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina o priznanju neovisnosti dviju separatističkih regija na istoku Ukrajine.

    “Sirija podržava odluku predsjednika Putina o priznanju republika Lugansk i Donjeck te će s njima sarađivati”, prenosi državna agencija SANA riječi ministra vanjskih poslova Faisala Mikdada u utorak.

    “Što Zapad čini protiv Rusije slično je onome što je činio protiv Sirije tokom terorističkog rata”, rekao je ministar na Valdajskom forumu u Moskvi.

    Rusija je bila glavni saveznik sirijskog predsjednika Bašara al-Asada u ratu koji je izbio 2011. godine.

    Mikdad je kazao da SAD i Zapad nastavljaju podržavati terorizam u Siriji, što predstavlja prijetnju za Bliski istok i svijet.

    Putin je u ponedjeljak objavio da će priznati dvije regije u govoru u kojem je negirao ukrajinsku državnost.

  • Džonson: Britanija odmah uvodi oštre sankcije Rusiji

    Džonson: Britanija odmah uvodi oštre sankcije Rusiji

    Britanski premijer Boris DŽonson izjavio je danas da će Velika Britanija odmah uvesti oštre sankcije Rusiji.

    “Odmah ćemo uvesti paket ekonomskih sankcija”, rekao je Džonson novinarima nakon sastanka britanskog nacionalnog komiteta za vanredne situacije, prenosi agencija Rojters.

    Britanski premijer je rekao da će odluka o uvođenju sankcija biti iznijeta u Donjem domu parlamenta, vjerovatno oko 12.30 časova po lokalnom vremenu.

    Britanski premijer je rekao da bi sankcijama mogle da budu obuhvaćene ruske banke.

    Kako je rekao, sankcije će biti “ciljane ne samo na aktivnosti u Donbasu, Lugansku i Donjecku, već i u samoj Rusiji”.

    Sankcije će teško pogoditi rusku ekonomiju, istakao je Džonson i dodao da postoji još mnogo toga što “ćemo uraditi u slučaju ruske invazije”.

    Ukazao je da će Putin otkriti da je “ozbiljno pogriješio” ukoliko Rusija izvrši “invaziju” na Ukrajinu i dodao da se čini da je Moskva sklona ka tom tom koraku u punom obimu.

    “Mislim da je tragedija sadašnje situacije u tome što se predsjednik Putin okružio savjetnicima koji mu govore da Ukrajina nije prava zemlja. I mislim da će otkriti da je ozbiljno pogriješio”, poručio je Džonson novinarima nakon sastanka.

    Britanski ministar zdravlja Sadžid Džavid uporedio je trenutnu situaciju sa Ukrajinom sa Kubanskom krizom 1962. godine ocjenjujući da se svijet nalazi u jednako teškoj poziciji kao i tada kada je bio na ivici nuklearnog rata.

    “Možete zaključiti da je invazija na Ukrajinu počela”, rekao je Džavid za Skaj njuz.

    “Rusi, predsjednik Putin, odlučili su da napadnu suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine”, poručio je Džavid.

  • Izvještaj protiv poslodavca iz Banjaluke zbog teških povreda radnika

    Izvještaj protiv poslodavca iz Banjaluke zbog teških povreda radnika

    A.Š. iz Banjaluke osumnjičen je za nepreduzimanje mjera zaštite na radu što je imalo za posljedicu teško povređivanje jednog radnika.

    Protiv njega su službenici Policijske uprave Prijedor Okružnom javnom tužilaštvu u tom gradu podnijeli izvještaj.

    Kako navode iz Policijske uprave Prijedor osumnjičenog terete da kao odgovorno lice preduzeća iz Banjaluke, prilikom izvođenja radova na izgradnji poslovno stambenog objekta u Prijedoru, nije preduzeo potrebne zakonske mjere zaštite na radu, a što je imalo za posljedicu teško povređivanje jednog radnika.

  • Dodik: Sa zabrinutošću pratim šta se dešava na istoku Ukrajine

    Dodik: Sa zabrinutošću pratim šta se dešava na istoku Ukrajine

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je za Srnu da sa zabrinutošću prati šta se dešava u oblastima na istoku Ukrajine, te da se nada smanjenju tenzija i povratku dijalogu.

    “Nedvosmisleno svjedočimo novim geopolitičkim realnostima koje raslojavaju ne samo političku i bezbjednonosnu strukturu, već neminovno donose zaoštravanje i dodatne pritiske u bilateralnim i multilateralnim odnosima”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da se nada smanjenju tenzija, odgovornom odnosu velikih sila prema krizi u odnosima Rusije i Ukrajine, ali i krizi u BiH.

    Srpski član Predsjedništva BiH je naglasio da očekuje pomoć da se u svim situacijama do rješenja dođe mirnim putem.

    “Kada je riječ o BiH, očekujemo još jače pritiske na narod i institucije Republike Srpske, ali i da će se, uz uzajamno poštovanje svih i jednak pristup svima, doći do mirnog rješenja političke krize, čemu Republika Srpska bezrezervno teži”, naglasio je Dodik.

  • Komšić najoštrije osudio “nasilne akcije” Rusije

    Komšić najoštrije osudio “nasilne akcije” Rusije

    Teritorijalni integritet i suverenitet država članica UN se mora poštovati, poručio je danas predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić reagujući na potez Rusije da prizna odcjepljene dijelove Ukrajine.

    Komšić je dodao kako su teritorijalni integritet i suverenitet država članica UN zagarantirani međunarodnim pravom.

    “Nasilne akcije pojedinih država koje svoje aspiracije za teritorijima drugih država žele ostvariti vojnom silom moraju naići na snažnu osudu i odgovor institucija UN-a i civiliziranog svijeta. U tom smislu najoštrije osuđujem napad Rusije na teritoriju Ukrajine”, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

    Inače, i druga dva člana državnog predsjedništva oglasili su se danas u vezi sa ukrajinskom krizom.

    Šefik Džaferović je osudio odluku Rusije da prizna ukrajinske regije Donjeck i Lugansk, dok je Milorad Dodik naveo kako sa “zabrinutošću prati šta se dešava u Ukrajini”.

  • Džaferović osudio ruske poteze: BiH podržava integritet Ukrajine

    Džaferović osudio ruske poteze: BiH podržava integritet Ukrajine

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović oglasio se povodom krize u Ukrajini poručivši da osuđuje ruske poteze da prizna nezavisnost Donjecka i Luganska.

    “Bosna i Hercegovina poštuje i podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Osuđujem odluku Ruske Federacije da prizna dvije ukrajinske regije kao države, čime je izvršena flagrantna povreda međunarodnog prava”, kazao je Džaferović.

  • Šta predviđaju sporazumi Rusije sa DNR i LNR

    Prema tekstu sporazuma o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći Rusije sa samoproglašenim Donjeckom i Luganskom narodnim republikama (DNR i LNR), zaštita granica DNR i LNR sprovodiće se zajedničkim naporima ugovornih strana na osnovu interesa njihove sopstvene bezbjednosti, kao i mira i stabilnosti.

    Po tom pitanju biće zaključen poseban sporazum, prenosi agencija TAS S navode iz dokumenta.

    Sporazumi, takođe, predviđaju da će svaka od strana na svojoj teritoriji dati drugoj pravo da gradi i koristi vojne baze i objekte svojih oružanih snaga.

    Ugovori predviđaju zaštitu etničkog, jezičkog, kulturnog i vjerskog identiteta nacionalnih manjina. Građani samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike moći će da imaju rusko državljanstvo pod uslovima utvrđenim zakonom, a strane će zaključiti i dodatne sporazume u cilju rješavanja pitanja dvojnog državljanstva.

    Utvrđuje se da se na teritoriji svake od ugovornih strana priznaju dokumenti koje izdaju državni organi i organi lokalne samouprave druge ugovorne strane.

    Prema sporazumima, Rusija će preduzeti efikasne mjere za podršku i funkcionisanje finansijskih i bankarskih sistema samoproglašenih DNR i LNR, polazeći od toga da je zakonsko sredstvo plaćanja na njihovoj teritoriji ruska rublja.

    Pored toga, prema dokumentima, ugovorne strane se obavezuju da će obezbjeđivati povoljne ekonomske, finansijske i pravne uslove za preduzetničke i druge privredne aktivnosti, uključujući unapređenje i međusobnu zaštitu investicija, kao i da će podsticati različite oblike saradnje i direktnih veza između građana dvije strane.

    Sporazumi sa samoproglašenim republikama u Donbasu takođe predviđaju dalje donošenje mjera za objedinjavanje energetskih, transportnih i telekomunikacionih sistema. Pored toga, prema dokumentima, strane u sporazumima namjeravaju da preduzmu mjere za objedinjavanje građanskog i poreskog zakonodavstva, kao i u oblasti penzionog osiguranja.

    U finansijskom i ekonomskom obrazloženju ugovora navedeno je da njihova ratifikacija neće zahtjevati dodatne budžetske izdatke.

    Parlamenti samoproglašenih DNR i LNR već su ratifikovali sporazume, a ruski parlament će ih razmatrati danas.