VRBAS Media

Autor: INFO

  • Mediji: Sledeća Putinova meta je zemlja koja se graniči sa Srbijom?

    Mediji: Sledeća Putinova meta je zemlja koja se graniči sa Srbijom?

    “Ovaj region Putin već sada ima na nišanu“, naslov je članka njemačkog lista Die Welt u kojem se razmatra mogućnost proširenja ruskih aktivnosti i na BiH.

    U tekstu se, naime, naglašava da u ruskoj strategiji “povratka dominacije u izgubljenim sferama uticaja nakon Hladnog rata, jedna, do sada zanemarena regija igra odlučujuću ulogu”.

    “Moskva preko Crnog mora i nekadašnjih članica Varšavskog pakta Bugarske i Rumunije cilja na bivše jugoslovenske republike, u kojima često dominiraju otvoreno proruske snage”, piše nemački list.

    Dalje se u tekstu navodi i da crnomorske države Rumunija i Bugarska nisu za sada cilj Moskve, već više “moguća ulazna vrata u region u srcu Evrope, a koji Rusija želi da preotme do zapadnog uticaja – a to je Zapadni Balkan.

    “Najbolji primer za to je BiH, a tamo sebe vide kao drugi front mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine”, piše Die Welt.

    Dalje se navodi da političar bosanskih Srba Milorad Dodik forsira otcepljenje njegove Republike Srpske od ostatka BiH, a podseća se i da je Dodikov najvažniji saveznik upravo Putin, piše na sajtu DW.

  • Čubrilović: Usvajanje prvog Ustava Srpske temelj slobode naroda

    Čubrilović: Usvajanje prvog Ustava Srpske temelj slobode naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović smatra da je usvajanje prvog Ustava Srpske bilo vizionarsko, jer je bio temelj slobode srpskog naroda.

    Ovaj ustav je bio osnova za djelovanje tadašnje republike srpskog naroda u BiH. Omogućeno je njeno funkcionisanje, a kasnije razvoj i napredak Republike Srpske. To je dovelo i do toga da Srpska u Dejtonu bude priznata kao jedan od entiteta u BiH i sastavni dio državne zajednice, izjavio je Čubrilović Srni povodom 30 godina od usvajanja prvog Ustava Republike Srpske.

    On je istakao da se u obzir moraju uzeti i istorijske činjenice i okolnosti u kojima je donesen prvi Ustav Republike Srpske.

    – Devedestih godina prošlog vijeka srpski narod je želio da sačuva tadašnju državu. Međutim, drugi narodi su htjeli da napuste Јugoslaviju i formiraju svoju državu, a dešavanja u BiH su opredijelila srpski narod da donese Ustav – kaže Čubrilović.

    Govoreći o promjenama Ustava Republike Srpske, Čubrilović ocjenjuje da u ovom trenutku nisu moguće, ali da je realno da se Srpska nastavi boriti za očuvanje ustavnosti, nadležnosti i svega što joj je omogućeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.

  • Šta će sve poskupjeti zbog ruskog napada na Ukrajinu

    Šta će sve poskupjeti zbog ruskog napada na Ukrajinu

    Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da izvrši invaziju na Ukrajinu mogla bi još više povećati cijene u trenutku kada inflacija već raste najbrže u posljednjih nekoliko decenija.

    Ekonomisti se utrkuju u procjeni uticaja napada, koji bi mogao izazvati najveći rat u Evropi od 1945. godine. Malo je vjerovatno da će sukob vratiti svjetsku ekonomiju u recesiju, kažu, ali tržišni nemir, prijetnja sankcijama i potencijalni prekidi u snabdijevanju već podižu veleprodajne cijene energije i nekih poljoprivrednih proizvoda. Kao rezultat toga, potrošači će plaćati više za benzin i hranu.

    “Inflacija će vjerovatno dostići vrhunac na višim nivoima od onih koje smo predviđali prije samo nekoliko dana”, rekao je Ben May, direktor globalnog makro istraživanja u Oxford Economics, piše CNN.

    Evo šta bi zbog toga moglo poskupjeti širom svijeta.

    Nafta

    Globalne cijene nafte skočile su u četvrtak iznad 105 dolara po barelu, dostigavši najviši nivo od 2014. godine. U Sjedinjenim Američkim Državama cijene nafte su se približile 100 dolara po barelu. To će vozačima poskupiti punjenje rezervoara. U Sjedinjenim Američkim Državama, prosječna cijena galona plina porasla je na 3,54 dolara, sa 3,33 dolara prije mjesec dana i 2,66 dolara u ovo doba prošle godine.

    Bidenova administracija istražuje načine da ublaži rast cijena gasa, iako nije jasno koliko se može učiniti s obzirom na veliku potražnju i ograničenu ponudu.

    Raste i cijena prirodnog plina koji se koristi za grijanje domova i elektroprivrede. Referentna cijena u Evropi porasla je u četvrtak 29 posto na 114,65 eura (127,80 dolara) po megavat satu, prema podacima Independent Commodity Intelligence Services.

    To je ispod historijskog maksimuma postignutog prije Božića, ali će i dalje pogoditi džepove ako cijene ostanu povišene. Bank of America je ranije procijenila da će evropska domaćinstva ove godine platiti 650 eura (724 dolara) više za energiju, čime bi prosječna potrošnja iznosila 1.850 eura (2.061 dolar).

    Veći troškovi energije će povećati troškove i za kompanije. Gorivo za mlazne avione će poskupjeti za aviokompanije, što bi potencijalno moglo izazvati veće cijene avionskih karata, dok će proizvođači koji koriste mnogo energije, poput proizvođača čelika, biti pritisnuti. To bi moglo zahvatiti cijelu ekonomiju.

    Hrana

    Globalne cijene hrane već su bile blizu 10-godišnjeg maksimuma. Sada bi sukob Rusije i Ukrajine mogao pogoršati stvari.

    Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice, dok je Ukrajina značajan izvoznik pšenice i kukuruza. Izvoze i biljna ulja. Cijene pšenice su u četvrtak skočile na najviši nivo od 2012. godine. Skočila je i cijena kukuruza. Soja, koja često trguje uporedo sa kukuruzom, također je porasla.

    Egipat i Turska su najveći kupci ruske pšenice, ali oni neće biti jedini pogođeni ako isporuke kasne ili sankcije ometaju izvoz.

    “Bez obzira na to gdje tačno idu namirnice, jasno je da ako općenito postoji nestašica u svijetu, onda će cijena rasti”, rekla je May.

    Ukrajina i dalje treba da izveze 15 miliona metričkih tona kukuruza i između 5 i 6 miliona metričkih tona pšenice ove sezone, prema analitičaru robe Rabobanke Michaelu Magdovitzu.

    Sada se kupci poput Kine okreću Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama kako bi popunili prazninu. Ako se borbe budu odugovlačile, ograničene zalihe bi mogle postati još ograničenije.

    “Ako imate dugotrajan sukob, onda morate pronaći mnogo veći iznos”, rekao je Magdovitz.

    Helima Croft, šef globalne robne strategije u RBC Capital Markets, rekla je da rizik od veće inflacije cijena hrane “izgleda akutan” jer Rusija i Ukrajina zajedno čine 25 posto svjetskog izvoza pšenice, dok samo Ukrajina čini 13 posto izvoza kukuruza.

    Postoji još jedan potencijalni udarac za poljoprivrednike: Rusija je najveći proizvođač amonijum nitrata, ključne komponente đubriva, dodaje RBC.

    Američki ministar poljoprivrede Tom Vilsack rekao je u četvrtak da bi evropski potrošači mogli biti izloženiji skoku cijena hrane nego Amerikanci.

    Metali

    Cijena metala koji se koristi u širokom spektru potrošačkih proizvoda raste dok investitori gledaju u posljedice invazije i vagaju da li bi sankcije mogle utjecati na zalihe.

    “Rusija je glavni proizvođač metala, uključujući aluminijum i nikl, a također je i značajan proizvođač bakra. Tržišni izvori vjeruju da bi skoro izvjesnost da će strožije sankcije biti uvedene na trgovinu s Rusijom mogle dodatno smanjiti zalihe na globalnim tržištima koja su već tijesna”, kažu analitičari S&P Global Plattsa.

    Cijene aluminijuma u Londonu su u četvrtak skočile na rekordno visok nivo.

    Ruski Rusal, koji je ranije bio sankcioniran od SAD-a, jedan je od najvećih svjetskih proizvođača aluminija. Ako se uvedu nove kazne, to bi moglo dovesti do vrtoglavog skoka cijena.

    Cijene su već bile povišene jer su topionice u Evropi morale smanjiti proizvodnju zbog rastućih troškova električne energije. Čak i ako Rusal ne bude sankcionisan, najnoviji skok cijena energije mogao bi pogoršati situaciju.

    Metali kao što je aluminijum se koriste u hiljadama proizvoda širom svijeta, od limenki za hranu i piće do vozila i elektronike.

  • Rusi nastavljaju invaziju na južne dijelove Ukrajine, kamere zabilježile veliko kretanje trupa

    Rusi nastavljaju invaziju na južne dijelove Ukrajine, kamere zabilježile veliko kretanje trupa

    Dok se velike borbe u Ukrajini vode oko gradova koji su udaljeni oko stotinu kilometara od Kijeva te na istoku države na području Harkova, ruske snage počele su koncentrisati i veći broj snaga na jugu Ukrajine.

    Od početka invazije na Ukrajinu ruska vojska se prema unutrašnjosti kreće iz tri smjera, a jedan od njih odnosi se i na područje anektiranog Krima, odakle su ruske trupe krenule prema južnim dijelovima Ukrajine.

    Prema onome što se može vidjeti na web kamerama koje pokrivaju neke od najvažnijih putnih pravaca na jugu Ukrajine, trenutno se veći broj ruskih trupa sa “Z” oznakama može primijetiti u blizini mjesta Kahovka i Tavrisk.

    Takođe, prema informacijama ukrajinskih i ruskih medija, velike borbe između trupa vode se u blizini grada Hersona te se pretpostavlja kako se ruske trupe upravo kreću prema ovom dijelu države.

    Izvještaji također pokazuju kako su na ovom području od ranih jutarnjih sati zabilježeni udari ruskih borbenih aviona.

    Regionalna vlada Hersona juče je saopštila kako je tokom sukoba poginulo 13 civila, uključujući dvoje djece, a navedeno je i kako je devet ukrajinskih vojnika poginulo u borbama u toj oblasti.

    Pored Hersona, velike borbe se i dalje vode u Mikolaivu, gradu koji se nalazi na putu prema Odesi, koja se smatra jednim od glavnih ruskih ciljeva kada je riječ o južnim dijelovima Ukrajine.

  • Banjalučki “Vodovod” ostaje bez 1,2 miliona KM

    Banjalučki “Vodovod” ostaje bez 1,2 miliona KM

    Mjesečna naknada za mjerno mjesto koju je “Vodovod” naplaćivao građanima od 2019. godine, odlukom Ustavnog suda RS proglašena je neustavnom, te građani koji koriste usluge ovog preduzeća više nisu u obavezi da plaćaju ovu naknadu.

    Sa druge strane, iz “Vodovoda” su rekli da će zbog ove odluke biti u veoma lošoj finansijskoj situaciji te još ne znaju kako će završiti ovu godinu.

    Milko Grmuša, odbornik PDP-a u Skupštini grada, koji je podnio inicijativu Ustavnom sudu RS da se ukine ova naknada, kazao je za “Nezavisne” da on to odavno tvrdi, te da ova naknada ne samo da je nelogična i iracionalna, nego je i neustavna i nezakonita.

    “U vremenima kad sve poskupljuje, mnogo mi je drago i predstavlja mi satisfakciju što će ljudima u našem gradu pojeftiniti makar voda”, naveo je Grmuša.

    Ono što je veoma bitno, kako kaže Grmuša, je to da Banjaluka nije jedina lokalna zajednica u kojoj je ova neustavna naknada uvedena te bi sada i druge opštine i gradovi u Republici Srpskoj trebalo da podnesu inicijativu Ustavnom sudu RS ili da njihovi parlamenti donesu odluku da se ovo promijeni.

    “Smatram da je potrebno da se građanima vrati novac koji su davali za ovu naknadu od 2019. godine, ali ne vjerujem da će se to desiti i oko toga će se voditi sporovi. Ovo je odgovornost rukovodstva Skupštine grada iz 2019. godine i oni će morati da objasne zbog čega su predložili nešto neustavno i nezakonito. ‘Vodovod’ zbog ovoga rizikuje ozbiljne tužbe, ali i grad koji je većinski vlasnik. Novi direktor ovog javnog preduzeća ima želju da uradi nešto pozitivno, ali će se sad suočiti s padom prihoda i svi zajedno treba da nađemo način kako da mu pomognemo da u skladu sa zakonom radi svoj posao kvalitetno i, ako tako bude, uvijek će imati moju podršku”, naglasio je Grmuša.

    Predrag Duduković, v.d. direktora “Vodovoda”, u izjavi za “Nezavisne” kazao je da se ova naknada plaćala 1,40 KM sa PDV-om po jednom vodomjeru za domaćinstvo, ali i do 10 KM za industrijske vodomjere.

    “Naknada za mjerno mjesto je uvedena zaključkom Skupštine grada iz februara 2019. godine i to vjerovatno jer je tada ‘Vodovod’ preuzeo upravljanje seoskim vodovodima, koji svake godine donose gubitak od milion KM, te se time htio nadomjestiti taj gubitak. Grad je prije toga subvencionisao ove gubitke seoskih vodovoda, a tada su prekinute subvencije i povećana cijena vode za 0,11 KM”, pojašnjava Duduković.

    Prema njegovim riječima, ova odluka Ustavnog suda RS dovodi “Vodovod” u veoma lošu finansijsku situaciju.

    “Naplata naknade za mjerno mjesto prošle godine je donijela 1,2 miliona KM i bez tih dodatnih prihoda dolazimo u veoma lošu situaciju, jer zbog poskupljenja električne energije ove godine imamo i veće troškove za struju za 500.000 KM. Svi gradovi u okruženju imaju naknadu za mjerno mjesto i, ako ćemo tako gledati, ovo će važiti za sve vodovode u RS. Mi zbog ove odluke ne znamo kako ćemo uopšte završiti godinu”, objasnio je Duduković.

    Na pitanje da li će doći do vraćanja novca ili dogovora s građanima za naknade koje su dosad platili, Duduković odgovara da je prošlo samo nekoliko dana od odluke Ustavnog suda RS, ali da je siguran da će biti velikih problema.

    Kako su iz “Vodovoda” ranije rekli za “Nezavisne”, ova naknada je jedna od najjeftinijih jer ona u Novom Sadu iznosi 2,40 KM, Subotici 4,59, Zagrebu 4,25 KM.

    “Od gradova u BiH u Bijeljini iznosi 1,6 KM, u Trebinju, Sarajevu i Prijedoru dvije KM, dok je u Mostaru 2,5 KM, Mrkonjić Gradu tri KM, a Prnjavoru 3,5 KM”, kazali su ranije iz “Vodovoda”.

  • BiH bez rezervi nafte, građani prepušteni sami sebi

    BiH bez rezervi nafte, građani prepušteni sami sebi

    Ruska vojna akcija u Ukrajini, očekivano, dovela je do značajnog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, što će se sasvim sigurno odraziti i na Bosnu i Hercegovinu, koja, iako se obavezala, u ovom trenutku uopšte nema zaliha nafte i ne može intervenisati na bilo koji način kako bi zaštitila građane i privredu od poskupljenja goriva, koja su neminovna.

    “Poskupljenja su neminovna i biće sasvim sigurno. Bilo bi dobro da imamo rezerve i da možemo intervenisati, ovako sve što možemo jeste smanjenje akciza, ali s obzirom na način odlučivanja u BiH to je komplikovana priča. Mi kao distributeri nemamo zaliha, možda za nekoliko dana. Rafinerije će već reagovati s cijanama i to će vjerovatno biti na dnevnom nivou, tako da će i stanovnici BiH sasvim sigurno osjetititi posljedice ovoga što se dešava u Ukrajini”, rekao je Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”.

    Kada je riječ o vrijednosti nafte na svjetskom tržištu, odmah nakon vojne akcije Rusije cijene su zabilježile višegodišnje rekorde. Već u jutarnjim časovima na berzi cijena barela probila je psihološku granicu i bila je 102,48 dolara, najviša od 2014. godine.

    Na maksimumu je i cijena američke sirove nafte, kojom se juče trgovalo po cijeni od 97,4 dolara za barel.

    I prije vojne akcije cijene nafte na svjetskim tržištima od početka godine porasle su za više od 20 dolara po barelu, i to zbog straha da će SAD i Evropa uvesti sankcije ruskom energetskom sektoru i na taj način poremetiti snabdijevanje.

    Za razliku od ostalih zemalja, Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nema rezerve nafte, iako je na određeni način prihvatila direktivu Evropske unije koja govori o tome da države treba da imaju zalihe nafte za najmanje 90 dana.

    Još ranije, brojni pokušaji uspostavljanja ovih rezervi nisu urodili plodom i pored činjenice što je u nekoliko navrata Evropska energetska zajednica insistirala na tome.

    I pojedini strateški dokumenti koji su usvajani u BiH išli su u pravcu uspostavljanja obaveznih rezervi, međutim dalje od toga se nije odmaklo, mada je Federacija BiH u određenom trenutku spremila svoja skladišta, koja su danas poprilično prazna.

    O uspostavljanju obaveznih rezervi nafte u Bosni i Hercegovini biće riječi i na Samitu energetike u Trebinju, gdje će predstavnici nadležnih ministarstava iz BiH, ali i stručnjaci iz regiona, govoriti gdje smo trenutno i kakva su iskustva iz regiona po ovom pitanju.

    “Sada uopšte ne postoje okolnosti da se ide u pravcu formiranja rezervi nafte i s tim smo već zakasnili. Najbolja mjera trenutno bi bilo privremeno ukidanje akciza na naftu i naftne derivate i to će u kratkom roku donijeti koristi, a kasnije kada kriza prođe treba tražiti modalitete kako se zaštititi”, rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

    On ističe da će po svemu sudeći visoke cijene nafte biti privremenog karaktera, za razliku od gasa, te da problem predstavlja i to što distributeri i trgovci sporo koriguju svoje cijene naniže, a istovremeno svako poskupljenje na svjetskoj berzi brzo prihvataju i koriguju cijene naviše.

  • Lideri DF-a poručili sa protesta: Nećemo posustati od odbrane izborne pobjede

    Lideri DF-a poručili su večeras sa blokada saobraćajnica u Crnoj Gori da neće posustati da odbrane izbornu pobjedu, te da će poslije ovih uslijediti i blokada Skupštine.

    Blokade 17 saobraćajnica u 15 gradova Crne Gore u organizaciji DF, koje su počele u 18.30 časova, završene su oko 20.00 časova.

    Jedan od lidera DF-a Milan Knežević poručio je da poslije blokade Crne Gore večeras nastupa i blokada Skupštine.

    Knežević je istakao da imaju obavezu da brane Crnu Goru kao što su je branili preci.

    “DF ostaje na braniku odbrane pobjede od 30. avgusta. Za razliku od drugih mi nismo izdali, ostali smo ono što jesmo, vjernici SPC”, poručio je Knežević tokom blokada saobraćajnice u Zeti.

    Jedan do lidera DF-a Andrija Mandić rekao je neće posustati da odbrane izbornu pobjedu, niti će se libiti borbe na ulicama, ni u institucijama.

    “Ustala je Crna Gora, pobjeda se branit mora”, rekao je Mandić na jednom od protesta u Podgorici.

    On je naveo da predsjedavajući Skupštine Crne Gore Strahinja Bulajić iz DF-a neće dati priliku da se iza građana legalizuju izborna krađa i politička korupcija.

    Na istom mjestu jedan od lidera Demokratskog Fronta Nebojša Medojević rekao je da narod očekuje “da ispune obećanja od 30. avgusta”.

    Poslanik DF-a Jovan Vučurović rekao je da će protesti biti nastavljeni ako Građanski pokret URA nastavi sa pričom o manjinskoj vladi.

    U podgoričkom naselju Donja Gorica, na jednoj od blokada koje je DF organizovao, Vučurović je rekao da protestima pokušavaju da “vrate parlamentarnu većinu u razum”, te da je današnja blokada samo protest upozorenja.

    On je istakao da taj politički savez i njihove pristalice neće dozvoliti povratak lidera DPS-a Mila Đukanovića na vlast, kao i da će braniti izbornu pobjedu od 30. avgusta.

    Gradonačelnik Budve Marko Carević poručio je večeras na blokadi saobraćajnica u Budvi da je ovo opomena svima kojima su bliže fotelje od izborne volje.

    “Nećemo dozvoliti igre sa izbornom voljom”, poručio je Carević.

  • Britansko ministarstvo odbrane: Rusija je izgubila 450 vojnika, Ukrajinci su pružili žestok otpor

    Britansko ministarstvo odbrane: Rusija je izgubila 450 vojnika, Ukrajinci su pružili žestok otpor

    Britanski ministar odbrane Ben Wallace rekao je da je stav britanske obavještajne službe da Rusija namjerava osvojiti cijelu Ukrajinu, ali njena vojska nije uspjela ispuniti zacrtane ciljeve prvog dana.

    Wallace je rekao da je procijenio da je Rusija izgubila više od 450 ljudi i da ruska vojska nije uspjela ispuniti svoje glavne ciljeve prvog dana invazije.

    Isto tako, britansko ministarstvo odbrane ranije je objavilo obavještajne podatke o dešavanjima u Ukrajini prvog dana ruske invazije.
    “Malo je vjerovatno da je Rusija ostvarila planirane vojne ciljeve prvog dana. Ukrajinske snage pružile su žestok otpor na svim pravcima ruskog napredovanja”, stoji u saopštenju britanskog ministarstva odbrane.

  • Sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a, SAD traži isključenje Rusije?!

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a, SAD traži isključenje Rusije?!

    Savjet bezbjednosti UN-a danas će glasati o rezoluciji, čiji je autor SAD, u kojoj se osuđuje vojna operacija Rusije u Ukrajini i traži od Moskve da se hitno, potpuno, bezuslovno, povuče iz te zemlje, rekao je neimenovani zvaničnik američke administracije.

    Analitičari navode da će Rusija, najvjerovatnije, staviti veto na rezoluciju.

    Zvaničnik ističe da Vašington i druge zemlje smatraju da je Savjet bezbjednosti UN-a mjesto gdje Rusija treba da objasni svoje postupke.

    “Nećemo samo stajati po strani i ne reagovati”, dodao je zvaničnik.

    Takođe, američki mediji prenose kako se u Kongresu SAD-a priprema se rezolucija kojom bi se tražilo isključenje Rusije iz Saveta bezbjednosti UN-a. Ipak, ovakvu mjeru bit će nemoguće sprovesti u praksi jer Rusija, kao stalna članica SB-a, ima pravo veta na svaku odluku Savjeta – pa i na onu o njenom eventualnom isključenju.

  • Ukrajinske snage granatirale školu u Donjecku

    Ukrajinske snage granatirale školu u Donjecku

    U gradu Gorlovka, u ukrajinskom granatiranju pogođena je zgrada škole u kojoj je poginulo dvoje nastavnika, u gradu Donjecku je ranjen civil, dok su u Luganjsku registrovana 33 napada na 10 naseljenih mjesta, saopštile su danas vlasti samoproglašenih republika na istoku Ukrajine.

    Unapadu ukrajinskih snaga na grad Gorlovku u Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) pogođena je škola i ubijeno dvoje nastavnika, saopštio je Igor Prihotko načelnik lokalnih vlasti, prenosi agencija RIA Novosti.

    U saopštenju Narodne milicije DNR precizira se i da je jedna osoba ranjena u granatiranju u Kijevskom okrugu Donjecka i da je u teškom stanju prevežena u bolnicu, prenosi TAS S.

    I vlasti Luganske Narodne Republike danas izvještavaju o napadima ukrajinske vojske na ovaj region.

    – Oružane snage Ukrajine izvele su 33 napada granatiranja na 10 naseljenih mjesta u Luganskoj Narodnoj Republici (LPR) u protekla 24 sata – saopštila je danas misija LNR pri Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju (ZCKK), navodi TAS S.