VRBAS Media

Autor: INFO

  • Najobilnije kiše u posljednjih nekoliko decenija u Kini primorale evakuaciju stotina hiljada ljudi

    Najobilnije kiše u posljednjih nekoliko decenija u Kini primorale evakuaciju stotina hiljada ljudi

    Najveće padavine u posljednjih nekoliko decenija izazvale su poplave i klizišta na jugu Kine primoravši na evakuaciju stotina hiljada ljudi.

    Pljuskovi su posljednjih dana opasno nabujali vodene tokove u slivu Biserne rijeke, ugrožavajući proizvodnju, otpremu i logističke operacije u vrijeme kada su lanci snabdijevanja već pod pritiskom zbog stroge kineske kontrole koronavirusa.

    Prosječna količina padavina u provincijama Guangdong, Fujian i Guangxi od početka maja do sredine juna dostigla je 621 milimetar što je najviše od 1961. godine, prema podacima kineskog Nacionalnog meteorološkog centra, prenosi France Press.

    Fotografije državnih medija prikazuju ljude koji su se zgurali na krevetima u školama koje su postale privremena skloništa u gradu Shaoguan u Guangdongu dok su stotine šatora podignute na sportskom terenu.

    U susjednoj regiji Guangxi, poplavljena su urbana područja, a spasitelji su evakuisali mještane okolnih sela pomoću gumenih čamaca.

    Vlasti Guangdonga saopćile su u ponedjeljak da je više od 200.000 ljudi evakuisano tokom ove katastrofe i da se šteta do sada procjenjuje na blizu 254 miliona dolara.

    Prema izvještajima zvaničnika oni su među skoro 480.000 ljudi pogođenih kišama i poplavama.

    Shaoguan je u utorak ujutro izdao crveno upozorenje na poplave što je najozbiljnije nakon što su nekoliko ruralnih okruga i glavni grad Foshan posljednjih dana nadogradili svoja upozorenja o poplavama.

    Meteorološke vlasti saopćile su u ponedjeljak da je 28 rijeka u Guangxiju premašilo nivo upozorenja, a kiše se nastavljaju i u utorak.

    I provincija Jiangxi izdala je u ponedjeljak crveno upozorenje zbog poplava.

    A u Fujianu je više od 220.000 ljudi evakuisano od početka ovog mjeseca zbog poplava, objavila je u ponedjeljak kineska zvanična novinska agencija Xinhua.

    Ranije ovog mjeseca, najmanje 21 osoba je poginula nakon poplava izazvanih jakom kišom u centralnoj kineskoj provinciji Hubei.

    Katastrofalne poplave u centralnoj kineskoj provinciji Henan prošlog ljeta ubile su 398 ljudi i izazvale ekonomske gubitke od više od 10 milijardi dolara.

  • Netanyahu nakon pada izraelske vlade: To su sjajne vijesti, ponovo ćemo voditi državu

    Netanyahu nakon pada izraelske vlade: To su sjajne vijesti, ponovo ćemo voditi državu

    Nakon niza problema i gubitka parlamentarne većine u Knessetu, izraelska vlada na čelu s Naftalijem Bennettom i zvanično je stigla do svog političkog kraja, a prvi koji je reagovao na to bio je bivši premijer Benjamin Netanyahu.

    Predsjednik sada najveće opozicione stranke Likud obratio se javnosti nakon što je potvrđena informacija o padu vlade te je poručio kako su to sjajne vijesti za milione građana.
    “Nakon godinu odlučne kampanje opozicije u Knessetu, uz velike patnje Izraelaca, svima je jasno da je najjadnijoj vladi u historiji zemlje došao kraj. Moji prijatelji i ja ćemo formirati široku nacionalnu vladu koju će predvoditi Likud”, rekao je popularni “Bibi”.

    Takođe, naglasio je kako su svi sretni zbog pada vlade kojom su upravljali Naftali Bennett i Yair Lapid.

    Sličnog su razmišljanja i ostali članovi Netanyahuove partije. Zastupnica Miri Regev napisala je kako su Lapid i Bennett bili poput bankrotiranih biznismena.

    “Vaša priča je gotova. Izraelska javnost je shvatila ko ste. Idite kući”, rekla je Regev.

    Povodom pada vlade oglasili su se i druge desničarske partije, a zastupnik Bezazel Smotrich, vođa krajnje desničarske stranke Religijski cionizam izjavio je kako vlada koja je bila opasna za sve Izraelce konačno bivša.

    “Uskoro će jevrejsko jedinstvo, cionizam i pravi nacionalizam voditi zemlju. Uspostavit ćemo potpuno desničarsku vladu koja će vratiti sigurnost na ulice”, rekao je Smotrich.

    Nakon što su objavili pad vlade, koalicija na čelu s Bennettom će najvjerovatnije sutra organizovati glasanje za raspuštanje Knesseta.

    Iako se govorilo kako će glasanje biti organizovano naredne sedmice, još uvijek vladajuća koalicija pomjeranjem datuma glasanja želi spriječiti Netanyahua da privuče podršku nezadovoljnih članova vladajuće koalicije i na taj način formira alternativnu vladu bez održavanja novih izbora.

  • Francuska: Nefunkcionalnost svih nuklearnih reaktora prijeti nestašicom struje

    Francuska: Nefunkcionalnost svih nuklearnih reaktora prijeti nestašicom struje

    Dok Evropska unija pokušava obustaviti uvoz ruske nafte i plina zbog ruske agresije nad Ukrajinom, Francuska je računala na svoje nuklearne elektrane kako bi prebrodila nadolazeću energetsku krizu.

    Nuklearna energija osigurava oko 70 posto električne energije u Francuskoj, što je veći udio od bilo koje druge zemlje na svijetu.

    No, oko polovice francuske atomske flote, najveće u Evropi, isključeno je iz mreže jer se oluja neočekivanih problema kovitla oko nacionalnog nuklearnog operatera, Electricite de France (EDF).

    Prema službenim podacima EDF-a, u sastavu te kompanije je 56 nuklearnih reaktora u 18 elektrana, što je daleko najveći potencijal nuklearki u EU te drugi, odmah iza SAD-a, na svijetu. No, New York Times tvrdi da od 56 raspoloživih reaktora gotovo polovica trenutno nije u funkciji zbog kvarova, remonta ili nedostatka rezervnih dijelova.

    Prekidi u EDF-u, najvećem evropskom izvozniku električne energije, doveli su do pada proizvodnje nuklearne energije u Francuskoj na najniži nivo u gotovo 30 godina, gurajući iznos francuskih računa za struju na rekordno visok nivo, baš u trenutku kada rat u Ukrajini podstiče širu inflaciju.

    Umjesto da pumpa ogromne količine električne energije u Veliku Britaniju, Italiju i druge evropske zemlje koje okreću leđa ruskoj nafti, Francuska se suočava sa uznemirujućom perspektivom da se ove zime suoči s nestašicom električne energije i da mora uvoziti struju.

    Problem zasigurno nije mogao doćiu gorem trenutku jer su cijene nafte dosegnule rekordne vrijednosti nakon što je Evropska unija pristala na embargo ruske nafte, pojačavajući ekonomsku krizu u Evropi i dodatno povećavajući troškove života koje Francuska i druge zemlje pokušavaju riješiti.

    Cijena prirodnog gasa koji Francuska koristi da nadoknadi fluktuacije u energiji na nuklearni pogon, također je porasla.

    Kako ruska agresija redefinira evropska energetska razmatranja, zagovornici nuklearne energije kažu da ona može pomoći da se premosti evropski deficit goriva, nadopunjujući promjenu koja je već bila u toku kako bi se energija vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora energije prilagodila ispunjavanju ambicioznih ciljeva klimatskih promjena.

    Ali rješavanje krize u EDF-u neće biti lako za tako kratko vrijeme.

  • Dodik zna da nema dvije trećine u Narodnoj skupštini, ali postoji razlog zbog čega ipak saziva sjednice

    Dodik zna da nema dvije trećine u Narodnoj skupštini, ali postoji razlog zbog čega ipak saziva sjednice

    Narodna skupština Republike Srpske juče nije podržala veto srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, na trgovinski sporazum BiH s Velikom Britanijom.

    Za potvrđivanje Dodikove odluke glasao je 51 narodni poslanik (od 56 potrebnih), protiv nije glasao niko, a 11 je bilo suzdržanih.

    To znači da Odluka Predsjedništva o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske, koja je usvojena bez konsenzusa na 27. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 8. juna 2022. godine – stupa na snagu.

    Oprobana matrica
    To je treća posebna sjednica na kojoj Dodik nije dobio podršku poslanika, nakon što je preglasan u Predsjedništvu i nakon što je pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa Republike Srpske. Prvi put se to desilo u oktobru prošle godine, a drugi u aprilu 2022, kada je bio protiv nekoliko međunarodnih sporazuma iz oblasti obrazovanja i testiranja znanja učenika.

    Budući da je odavno poznato da vladajuća koalicija u Srpskoj nema potrebnu dvotrećinsku većinu u NSRS, nakon odlaska DNS i SPS iz vlasti, logično je pitanje zbog čega Dodik uopšte saziva ovakve sjednice.

    Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je Milorad Dodik sasvim sigurno svjestan da nema dvotrećinsku većinu, ali to mu nije ni bitno.

    Tanja Topić
    – Želi pokazati kako se on grčevito bori za srpski nacionalni interes, da je njegov ekskluzivni zaštitnik. Time hoće izvesti opoziciju na čistac, odnosno pred građanima pokazati da su izdajnici koji rade po nalogu stranih ambasada i “političkog Sarajeva”. To je oprobana matrica koja se posebno eksploatiše u izbornoj godini – navodi Topićeva.

    Srbovanje
    Kako stvari stoje, opozicionari i dalje nisu svjesni Dodikovog plana, ili pak svjesno u njemu učestvuju. Oni su juče odmah rekli da ga neće podržati jer smatraju da je besmisleno odbiti ovakvu vrstu „tipskog“ sporazuma, koji s Britancima, između ostalih, ima i Srbija.

    Tražili su da se, umjesto toga, razgovara o sporazumu koji su politički lideri iz BiH prije nekoliko dana postigli sa zvaničnicima EU u Briselu.

    – Dođe se u NSRS, tri dana srbovanja, onda se ode u Brisel i pristane se na to da šest mjeseci nakon izbora faktički više nema Republike Srpske! Čitao sam preporuke Venecijanske komisije. Entiteti i vitalni interes u Domu naroda BiH su prepreka napretku BiH. I vi pristanete na to – rekao je šef Kluba poslanika DNS, Duško Ivić.

    Slika za kampanju
    Takođe, nekoliko opozicionih poslanika je pokušalo da nametne druge teme, koje nisu bile zvanično na dnevnom redu: unutrašnja bezbjednosna situacija, te odnosi Dodika prema Rusiji i Turskoj.

    – Problem Srpske se ne rješava jednom slikom sa visokim zvaničnikom bilo koje države. Da li radi Rafinerija Brod? Šta smo time postigli, osim što smo sebe stavili u situaciju da budemo poligon za okršaj velikih sila. U redu, poštujem to, ima se slika za kampanju. Ali to nije dobro za Republiku Srpsku, a vidjećete i zašto. Možemo samo sami sebe ugroziti, a Rusiji ne možemo pomoći – rekla je poslanik PDP, Jelena Trivić.

    Ipak, Dodik je jedva čekao ishod sjednice da bi poentirao svoju politiku.

    – Glasanjem za sporazum s Velikom Britanijom opozicija, predvođena PDP-om i SDS-om, glasala je protiv Srpske. To pokazuje i njihovu poslušnost prema britanskoj ambasadi jer su institucije Srpske utvrdile da se sporazumom ne poštuju dejtonske nadležnosti. I to narod treba da zna – poručio je Dodik na Tviteru.

  • Petrović i Ćurić složni: Egoizam će Vukanovića koštati

    Petrović i Ćurić složni: Egoizam će Vukanovića koštati

    “Pokreta za pravdu i red” Neabojše Vukanovića, kapitulirao je i prije izbora.

    Da “pokret” puca po šavovima, dokaz je i Vukanovićevo isključivanje iz Vidomira Parežanina iz stranke.

    Nakon osam godina zajedničkog djelovanja, Parežanina je isključio iz partije samo zbog toga što je u jednom momentu iznio svoj lični stav koji se nije dopao Vukanoviću.

    Ljudi oko Vukanovića, više ne mogu da podnesu njegov ego, smatra Petrović.

    “Evidentna je njegova nervoza, jer nema više podrške SDS-a koju je prije imao. Njegova struktura je autoritativna, samo on i niko više. Vidimo da ljudi u njegovoj strukturi ne mogu da podnose njegov ego, da samo njegova riječ mora da se prati i sluša. Sigurno da je veoma zabrinut, jer politika koju je vodio, a to je građenje sreće na tuđoj nesreći, koristio se populističkim izjava kako bi se privukao slojevima društva”, izjavio je Luka Petrović, generalni sekretar SNSD-a.

    Da je evidentant Vukanovićev poraz, smatra i Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja.

    “Ko je taj ko je ostao sa Vukanovićem od početka, kome je on pomogao? Ljudi gledaju trenutno vrijeme i komentarišu nas. Vukanović je bio četiri godine savjetnik u kabinetu gdje je bio i šta je uradio? Budžet koji je bio u tom periodu, koji nije bio mali, ništa se nije uložilo u Trebinje, ko se zaposlio od tog novca? Vidjeli ste, kako mu neko pokuša nešto sugerisati, on ih prekida. To je nestabilna osoba koja je prisutna na kameri, na telefonu, ulazi u privatne posjede. To je čovjek koji nema ideju i cilj. Čak spominje da mu neko ideje krade”, kaže Ćurić.

  • Stranci ruše SDS?

    Strane službe, u kojima prednjače britanska i američka, ruše SDS, tvrdi za ATV izvor blizak ovoj stranci. U SDS-u je nastao pravi haos i stranka bi, koja ionako već odavno puca po šavovima, mogla da bude potpuno uništena.

    Nakon što je od kandidature odustao Milan Miličević, izvjesno je da bi mogao da se povuče i Mirko Šarović i to pod pritiskom stranaca. Ne pomaže ni to što je i Šarovic odavno blizak strancima koji konstantno pokušavaju da utiču na izborne procese u BiH.

    Kako tvrdi naš izvor, Milanu Miličeviću otvoreno je rečeno da prestane i da razmišlja o bilo kakvoj kanidaturi. Jasno mu je sve stavio do znanja Johan Satler, tokom nedavne posjete Tesliću, šef Delegacije EU u BiH. Trenutno, službe pritišću Mirka Šarovica koji je svjestan da bi mogao da bude posljednji predsjednik najveće opozicione stranke u Republici Srpskoj.

    Podijelio je svoje strahove sa nekolicinom bliskih ljudi i tako stvorio još veći haos u partiji koji, kako kaže naš izvor, nije očekivao. Barem ne od njemu bliskih ljudi. Kako god, SDS bi mogao da ostane bez kandidata za važne funkcije, a stranci su vec počeli sa pripremom svog omiljenog đaka. Ukoliko uspiju da pomaknu Mirka Šarovića, kao kandidat za srpskog člana Predsjedništva mogao bi da se pojavi Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke. Na taj način, stranci bi pokušali da zaštite svog omiljenog igrača u Srpskoj, što je svakako Stanivuković.

    Naš izvor tvrdi da su stranci itekako upoznati sa borbom za nacionalne interese lidera SNSD-a koji im na poziciji srpskog člana Predsjedništva jednostavno smeta pa su odlučni u svojoj namjeri da kandiduju Stanivukovića u nadi da će mu njihova podrška biti dovoljna i da pobijedi. Istovremeno, srušili bi i SDS što im i ne bi bilo teško jer je od nekadašnje stranke ostala samo ljuštura, kaze za ATV izvor blizak SDS-u.

  • Peskov: Dvojica zarobljenih američkih plaćenika treba da odgovaraju za zločine

    Peskov: Dvojica zarobljenih američkih plaćenika treba da odgovaraju za zločine

    Dva američka plaćena vojnika zarobljena u Ukrajini trebalo bi da odgovaraju za počinjene zločine, izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
    „Vojnici su bili umiješani u nezakonite radnje na teritoriji Ukrajine, pucali su na naše vojnike, ugrožavali njihove živote. Oni moraju da odgovaraju za svoje zločine. Zločini moraju biti istraženi“, rekao je Peskov.

    Portparol Kremlja je u intervjuu američkom televizijskom kanalu MSNBC rekao ;da zločine američkih plaćenika treba da istraže vlasti i Rusije i Donbaskih republika, prenosi TASS.

    Kako je istakao Peskov, ovi plaćenici nisu pripadnici Oružanih snaga Ukrajine, na njih se ne primjenjuje Ženevska konvencija.

    “Ne bih ulazio u objašnjenja pravne strane zatočeništva. Jedno je jasno, oni su počinili zločine. Zločini će biti istraženi, ali Ženevska konvencija se ne može odnositi na vojnike sreće”, rekao je on.

    Ranije je britanski list Dejli telegraf prenio da su dvojica Amerikanaca, Aleksandar Drajuk i Endi Vin, privedeni u Ukrajini nakon što su se u grupi od deset ljudi sukobili sa ruskim snagama kod Harkova.

  • Ulica cara Lazara u potpuno novom ruhu

    Ulica cara Lazara u potpuno novom ruhu

    U okviru obnove gradskih saobraćajnica, novi asfalt dobila je i saobraćajnica u Ulici cara Lazara u naselju Obilićevo.

    Radovi su uspješno okončani tokom proteklog vikenda, kada je iscrtana i horizontalna signalizacija, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Novina je i da su na ovoj saobraćajnici obilježene biciklističke trake u okviru kolovozne trake, čime je ova frekventna saobraćajnica dobila jedno sasvim novo ruho.

    Kružni tok koji je postavljen na postojećoj semaforizovanoj raskrsnici između Ulice cara Lazara i Bulevara vojvode Stepe Stepanovića je u eksperimentalnnoj fazi, nakon čega će se pristupiti konačnom rješenju.

    Osim saobraćajnice u Cara Lazara, u toku je obnova glavne centralne saobraćajnice na potezu od „Palasa“ do Banskog dvora. Nedavno je okončana i modernizacija glavne saobraćajnice kroz Srpske Toplice u dužini od oko dva kilometra.

  • Dve evropske zemlje uvode hitne mjere

    Dve evropske zemlje uvode hitne mjere

    Holandija je danas saopštila da će aktivirati fazu plana za energetsku krizu pod nazivom “rano upozorenje”.

    Naime, ukinuće ograničenje proizvodnje u termoelektranama na ugalj, jer nastoji da smanji oslanjanje na ruski gas u jeku rata u Ukrajini.

    Holandija, koja je uvozila 15 odsto svog gasa iz Rusije, već kupuje LNG (tečni prirodni gas) i smanjuje potrošnju gasa, ali bi se ipak mogla suočiti sa nestašicom ove zime, prenosi Rojters.

    ”Sa ovim merama, manje novca će pristići Putinu”, rekao je holandski ministar energetike Rob Jeten.

    Faza “ranog upozorenja” trofaznog plana zemlje upozorava korisnike, regulatore i vlade na konkretnu pretnju od nestašice gasa. Rojters dodaje da plan takođe uključuje “alarmnu” i “vanrednu” fazu, mada ostaje nejasno kako će se racionalizovati snabdevanje gasom za industrijske korisnike u slučaju fizičkih nestašica.

    Očekuje se da će Holandija ukidanjem ograničenja za proizvodnju energije na ugalj uštedeti dve milijarde kubnih metara gasa godišnje. Rojters navodi da je ta zemlja već ograničila proizvodnju na 35 odsto kapaciteta u svojim elektranama na ugalj kako bi umanjila emisiju ugljen-dioksida. Holandska Vlada je takođe objavila planove za proizvodnju 2,8 milijardi kubnih metara gasa iz gasnog polja Groningen do oktobra 2023.

    Danska aktivirala prvi korak plana hitnog snabdevanja

    Danska agencija za energetiku saopštila je danas da je aktivirala prvi korak trostepenog plana hitnog snabdevanja gasom, što zapravo znači strože praćenje tržišta, zbog neizvesnosti u pogledu isporuke gasa iz Rusije.

    Kako se navodi u saopštenju agencije, isporuke gasa za sada su zagarantovane, prenosi Rojters.

    Danska agencija je pozvala potrošače i kompanije da smanje potrošnju i navela da ima plan za vanredne situacije u slučaju prekida isporuke gasa.

    “Rano upozorenje znači da može doći do situacije sa značajno pogoršanom situacijom u snabdevanju gasom. To je signal za igrače na tržištu gasa da se pripreme za pravu krizu u snabdevanju”, navodi se u saopštenju agencije.

  • Direktna poruka iz Evrope: Srbija mora da se odluči

    Direktna poruka iz Evrope: Srbija mora da se odluči

    Srbija mora da se odluči na čijoj strani želi da bude, poručila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    “Mi želimo Srbiju uz nas, ali za to su nam potrebni jasni dokazi da ta zemlja deli naše vrednosti, na primer vladavinu prava i demokratiju, kao i da odbija rusku invaziju”, poruka je Fon der Lajen u intervjuu austrijskim dnevnicima „Viner cajtung“ i „Klajne cajtung“.

    Podvukla je da je spoljnopolitičko opredeljenje kandidata veoma bitno.

    „Naravno da očekujemo da svi vučemo istu stranu užeta“, podvukla je predsednica EK.

    Upitana koliko je Zapadni Balkan povezan sa statusom Ukrajine, i šta se može ponuditi tim zemljama, ona je ukazala da su gotovo sve zemlje Zapadnog Balkana na evropskom putu dalje od Ukrajine.

    „Nadam se da ćemo naći rešenje, da ćemo konačno moći da ispunimo naše obećanje i početi pristupne pregovore. BiH, na primer, može odmah stupiti u pristupne pregovore kada ispuni 14 glavnih tačaka. Bilo je mnogo napretka i tome treba odati priznanje“, rekla je ona.

    Na pitanje koliko će trajati dok Ukrajina postane članica EU, Fon der Lajen je ukazala da je pristupni proces vezan za napredak.

    „U rukama je kandidata koliko brzo se kreću u postupku“, rekla je ona ukazujući da su Slovačka i Turska dobile status kandidata 1999., da je Slovačka preduzela sve da primeni potrebne reforme, te je pet godina kasnije postala članica, a Turska je danas “udaljenija od članstva nego što je ikada bila”.

    Fon der Lajen je prenela da je stekla utisak da su ukrajinske vlasti visoko motivisane i građani ujedinjeni oko želje da pristupe EU.

    „Žele potrebne reforme da primene što pre. Predsednik Volodimir Zelenski mi je rekao da bi oni to uradili i ako ne bi bilo reči o članstvu, zato što je to dobro za zemlju i demokratiju. To je i jedan od razloga zašto smo preporučili Savetu EU davanje statusa kandidata“, istakla je predsednica EK.

    Na konstataciju da su mnogi mišljenja da EU ne može savladati prijem tako velike, siromašne zemlje, bez reformi, rekla je da Unija mora definisati koje preduslove želi da stvori za potencijalne nove runde proširenja, dodajući da je tu, na primer, pitanje jednoglasnosti.

    Na pitanje šta ako vlade ne dogovore status kandidata za Ukrajinu, Fon der Lajen je izrazila uverenost da će biti pozitivne odluke.

    Upitana za austrijski predlog reforme pristupnog procesa, ona je podsetila da je tek pre dve godine taj proces reformisan.

    „Naš predlog su prihvatili parlament i Savet. Taj proces je modernizovan i ojačan. Sada imamo mogućnost kroz objedinjavanje postupaka da brže napredujemo, ili obrato, ako prepoznamo nazadovanje, da zatražimo preradu“, rekla je ona.

    Na pitanje koliko je EU udaljena od sedmog paketa sankcija protiv Rusije, Fon der Lajen je istakla da je Unija bila ekstremno jedinstvena i uspešna oko prvih šest paketa, koji koštaju nešto i samu Evropu, ali više koštaju Rusiju.

    „Na primer finansijski sektor. Ruska centralna banka mora skupo plaćati održavanje stabilnosti rublje. U privredi smo mnogo učnili u kontroli izvoza. Nedostajući delovi postaju u svim oblastima problem, ruski avioni ne mogu gotovo nigde izvan zemlje sletati, jer nedostaju sertifikati. Delovi nedostaju i u železničkom saobraćaju, u autoindustriji nedostaju komponente. Sada moramo pogledati da nema rupa“, objasnila je ona.

    Kada je reč o energetici, prenela je da EU ima planove za vanredne situacije za zimu, na kojima je radila od početka rata u Ukrajini.

    “Trenutno je popunjenost naši skladišta gasa na 43 odsto, a želimo da do zime bude na 80 procenata“, objasnila je ona.

    Ukazala je da je cilj da se okonča zavisnost od ruskog gasa, što je i deo sporazuma sa američkim predsednikom Džoom Bajdenom, ali i dogovor sa Izraelom, Egiptom, Norveškom i Azerbajdžanom.

    Na pitanje da li je na stolu embargo na gas kao dalja sankcija protiv Rusije, Fon der Lajen je izbegla direktan odgovor.

    „Mi smo na putu da postanemo nezavisni od Rusije. Ukupna potrošnja gasa u EU je u prvom kvartalu pala za devet odsto. Ljudi razumeju koliko je važno i koliko je to povezano sa visokim cenama. Ruske isporuke su smanjenje za 30 odsto“, kazala je predsednica EK.