VRBAS Media

Autor: INFO

  • Đajić poručio Trivićevoj: Predsjednik Republike Srpske ne može biti kukavica

    Poslanik SNSD Vlado Đajić je na komentar PDP poslanika Jelene Trivić da poslanici ne mogu sami sebi pomoći dok se iz raznih centara radi na nestanku i destabilizaciji Republike Srpske rekao kako je poznato da Trivićeva rijetko kome može pomoći i da neko ko se kandiduje za predsjednika Republike Srpske ne može biti kukavica.

    “Ne mogu da vjerujem da sam ovo čuo od osobe koja želi da bude predsjednik Republike Srpske. Poznato nam je da možda ona i ne može nikome pomoći i da je rijetko kome do sada i pomogla, ali predsjednik Republike ne smije biti kukavica. Gospođo nevidljiva, a i danas ako odete sa glasanja, pokazali ste da vas ne interesuje ni Republika Srpska ni interesi naroda”, rekao je Đajić.

    Đajić je izrazio nadu da od oktobra Trivićeva vjerovatno neće ni imati priliku da o ovim temama govori za govornicom u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

  • Dodik: Bez kandidatskog statusa za BiH umire briselski dogovor

    Dodik: Bez kandidatskog statusa za BiH umire briselski dogovor

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik saopćio je da bez kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovnu umire briselski dogovor.

    “Susret u Briselu bio je motiviran željom Charles Michela da ponudi Evropskom vijeću konkretan sporazum za bh. političare,” napisao je Dodik.

    Dodao je da i dalje stoji iza dogovora, te da ako Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status sve što je u Briselu dogovoreno treba da bude i ispunjeno.
    “Ako nema kandidatskog statusa za BiH, umire i dogovor u Briselu”, poručio je Dodik.

    Evropska komisija će predložiti kandidatski status za Moldaviju i Ukrajinu, dok pojedine države kao što su Slovenija zahtjevaju da se kandidatski status da i Bosni i Hercegovini.

  • Šarović kandidat SDS-a za člana Predsjedništva BiH

    Šarović kandidat SDS-a za člana Predsjedništva BiH

    Predsjedništvo SDS-a uoči sjednice Glavnog odbora ove stranke koja se održava u četvrtak predložiće Mirka Šarovića, lidera ove stranka za kandidata za člana Predsjedištva BiH, saznaju “Nezavisne” novine.

    Ovo je juče dogovoreno na sjednici Predsjedništva SDS-a, mada postoji mogućnost i da na samoj sjednici bude kandidovan još neko, što je ipak malo vjerovatno s obzirom da je Milan Miličević zvanično odustao od kandidature iako je bilo pokušaja na samoj sjednici Predsjedništva SDS-a da se vrati u trku.

    Osim toga, SDS će u četvrtak potvrditi i izborne liste, a kako “Nezavisne” nezvanično saznaju još uvijek nije dogvoren nosilac liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske za izborne jedinice jedan i četiri.

    Liste SDS-a za Parlament BiH nosiće Miladin Stanić, Mladen Bosić i Darko Babalj, dok će liste za NSRS između ostalih nositi Milan Radović, Dragomir Vasić, Vukota Govedarica, Marinko Božović dok će listu iz izborne jedinice šest nositi aktuelni gradonačelnik Ljubiša Petrović ili aktuelni poslanik ove stranke Tomica Stojanović, dok će Milan Petrović iz Prnjavora nositi listu iz izborne jedinice dva.

  • BiH pozvana na madridski samit NATO

    BiH pozvana na madridski samit NATO

    Bosna i Hercegovina, kao zemlja partner, pozvana je na predstojeći NATO samit koji će biti održan u Madridu 29. i 30. Juna.

    Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodiće ministar odbrane Sifet Podžić, a samit će okupiti lidere NATO koji će u glavnom gradu Španije razgovarati o važnim pitanjima sa kojima se Alijansa suočava, saznaje Kliks.

    Dvodnevni skup u Madridu odrediće strateški smjer NATO za sljedeću deceniju i više, osiguravajući da Alijansa nastavi sa prilagođavanjem svijetu koji se mijenja i da milijardu ljudi, koliko stanovnika broje članice, čuva na sigurnom.

    Samit je sazvan s ciljem da se osigura da NATO nastavi ispunjavati svoju ključnu svrhu i najveću odgovornost, a to je osiguravanje kolektivne odbrane za svoje zemlje članice.

    Iako BiH nije članica NATO, Sjevernoatlantski savez je odavno prepoznao kao ključnog partnera na Balkanu, a naročito u vrijeme ruske agresije u Ukrajini.

    – Bosna i Hercegovina je cijenjen partner za NATO. Podržavamo vaš suverenitet i integritet i ostajemo posvećeni evroatlantskim aspiracijama. NATO podržava mir i stabilnost u BiH. Naš dijalog i kooperacija važnija je nego ikada zbog ruskog rata u Ukrajini i malignog uticaja u regiji – rekao je Stoltenberg prošlog mjeseca nakon sastanka s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem.

    Naglasio je kako će NATO učiniti više da stane uz partnere što uključuje i razvoj novih odbrambenih kapaciteta i kooperaciju u cyber sigurnosti i borbi protiv terorizma.

    Uoči samita u Madridu Jens Stoltenberg izjavio je da će NATO proglasiti da Rusija više nije partner, nego prijetnja po sigurnost, mir i stabilnost.

  • Ganićevi advokati podnijeli krivičnu prijavu protiv tužioca zbog predmeta “Dobrovoljačka”

    Ganićevi advokati podnijeli krivičnu prijavu protiv tužioca zbog predmeta “Dobrovoljačka”

    Pravni tim bivšeg člana Predsjedništva Republike BiH Ejupa Ganića podnio je krivičnu prijavu protiv tri tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, za koje smatraju da su počinili krivična djela u istrazi predmeta “Dobrovoljačka”.

    Senad Pećanin, koji je na čelu pravnog tima, potvrdio je za Kliks da je krivična prijava podnesena, i to protiv v.d. glavnog tužioca državnog tužilaštva Milanka Kajganića te tužioca Gordane Tadić i Gorana Salihovića.

    Najavljeno je da će protiv njih pred Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) biti podnesene disciplinske prijave.

    Ocijenjeno je da su oni počinili krivična djela “Zloupotreba položaja ili ovlaštenja” i “Nesavjestan rad u službi”. Ganićevi advokati smatraju da su spomenuti tužioci svjesno opstruisali istragu u predmetu “Dobrovoljačka”, odnosno u krivičnom predmetu protiv Ejupa Ganića. Tvrdi se da su navedeni tužioci poduzimali radnje suprotne vršenju tužilačke funkcije.

    Podsjećamo, Sud Bosne i Hercegovine je nedavno potvrdio optužnicu protiv deset osoba osumnjičenih u predmetu “Dobrovoljačka”.

    Osim Ganića, optuženi su bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Ismet Dahić, ratni član Štaba Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine (TO BiH) Zaim Backović, penzionisani generali Hamid Bahto, Hasan Efendić i Fikret Muslimović, komandant u Armiji Republike Bosne i Hercegovine (AR BiH) Jusuf Pušina, bivši načelnik Policijske stanice Stari Grad Enes Bezdrob i komadant odreda Bosnae 52 Mahirr Žiško.

    Optuženi su početkom ovog mjeseca od VSTV zatražili da preispita djelovanje Tužilaštva Bosne i Hercegovine u ovom predmetu.

  • Deda Đorđe više nije čuvar groblja na Zejtinliku, evo ko ga je zamijenio

    Deda Đorđe više nije čuvar groblja na Zejtinliku, evo ko ga je zamijenio

    Dobar dan. Ja sam Krstimir. Dobro nam došli, tako goste, uz topao osmijeh i čvrst stisak ruke, dočekuje novi čuvar Srpskog vojničkog groblja na Zejtinliku u Solunu.

    Naslijedio je 94-godišnjeg Đorđa Mihailovića, legendarnog čuvara, koji je, kako Krstimir Copas (Tzopas) kaže, rođen u čuvarskoj kućici na Zejtinliku, tu proveo detinjstvo, mladost i cijeli život.

    Na pitanje da li i njegovi potomci leže na groblju, pa je tako dobio posao, on kaže da nema potomaka na Zejtinliku, nego je to mjesto dobio zahvaljujući povjerenju koje je stekao.

    – Ja sam već 30 godina u Solunu. Sarađivao sam kroz građevinsku firmu u kojoj sam radio sa našim konzulatom ovdje, i stekao sam povjerenje, tako da su mi ponudili da postanem čuvar – priča Krstimir, piše Telegraf.

    Prethodno se pričalo da će deda Đorđa naslediti njegov nekadašnji zamjenik Predrag Nedeljković iz Kraljeva, ali pošto mu je krajem prošle godine istekao ugovor, nije mu produžen.

    Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković napisao je 24. decembra prošle godine na Instagramu da će “država umjeti da zaštiti našeg čestitog starinu Đorđa Mihailovića i naše vojničko groblje Zejtinlik od samovolje, bahatosti i nedoličnog ponašanja pojedinaca. Čuvari naše svetinje mogu da budu samo izvanredni ljudi, koji su moralno i na svaki drugi način dostojni veličine naših predaka na Solunskom frontu, a Predrag Nedeljković nije takva osoba”.

  • Ovaj koridor bi mogao da postane prvo mjesto sukoba Rusije i NATO

    Ovaj koridor bi mogao da postane prvo mjesto sukoba Rusije i NATO

    Smještena na sjeveroistoku Poljske kod jugoistočne granice Litvanije, uska strateška teritorija poznata kao koridor Suvalki ponovo se našla u fokusu odbrambenih vojnih krugova kako se ruska invazija na Ukrajinu bliži petom mjesecu.

    Zapadni vojni planeri upozoravaju da će područje, koje se proteže dužinom od 100 kilometara duž litvansko-poljske granice, između Bjelorusije na istoku i ruske enklave Kaljiningrad na zapadu, vjerovatno biti jedna od prvih meta ruskog predsjednika Vladimira Putina, ukoliko se rat u Ukrajini eskalira i njegove snage uđu u kinetičku konfrontaciju sa NATO, piše Politiko, nazivajući koridor “najopasnijim mjestom na svijetu”.

    Region Suvalkija, čija se topografija u Prvom svjetsku ratu pokazala kao prepreka za njemačku vojsku, je šumovit, močvarni teren sa jezerima, bez industrije i aerodroma.

    NATO procjenjuje da je upravo to područje najznačajnije i ključno za alijansu, jer ako dođe do sukoba sa Rusijom na Baltiku, upravo tuda bi trebalo da prođe NATO vojska do ugroženih područja. Uski kopneni koridor bio bi se ključan za prebacivanje NATO snaga na Baltik. Ali, tu su ruske snage iz enklave Kaljiningrad, kao i one grupisane u Bjelorusiji, koje alijansa smatra de fakto dijelom ruske vojske. Sinhronizovani napad sa boka odsjekao bi Baltik i Poljsku i omogućio ruskim trupama da za kratko vrijeme – prema studiji RAND iz 2016. za svega tri dana – pregaze Litvaniju, Estoniju i Letoniju, zbog čega se koridor i smatra “Ahilovom petom” NATO.

    “NATO će nas zaštititi”
    Na koridor izlazi južni litvanski grad Druškininkaj, čijim 12.000 žitelja nisu strana burna dešavanja ruske i evropske istorije. Car Nikolaj I ga je 1837. odredio za zvaničnu banju za ruske državne službenike a njegove mineralne vode privlačile su posjetioce centralne i istočne Evrope, čak i dok su invazione vojske Prusije, Poljske, Rusije i SSSR mijenjale kontrolu nad regionom. Tokom hladnog rata ovo je bila omiljena sovjetska destinacija, koja je danas dom najvećoj svjetskoj zatvorenoj snježnoj areni, kao i vodenom parku. Otkako je pokrenuta invazija Rusije na Ukrajinu, stanovnici Druškinkaja vjeruju da će biti bezbjedni i da će NATO zaštiti Litvaniju sa njenih 2,8 miliona stanovnika.

    – Zajednica vjeruje litvanskoj armiji i NATO i njihovom kapacitetu da osiguraju bezbjednost – navela je gradska administracija u pismenom saopštenju.

    Ramunas Šerpatauskas, koji vodi lokalni Litvanski streljački savez, dobrovoljnu miliciju koja postoji preko vijeka, kaže da je na istočnom frontu Litvanije za sada i dalje tiho. On smatra da Rusija neće pokušati ništa sve dok ima pune ruke posla u Ukrajini, ali ipak prati situaciju u pograničnom regionu koridora Suvalki.

    – Neki misle da nema svrhe da nas (Rusi) napadaju, ali mora da se ukaže da je ovo direktna zemljana ruta do Kaljiningrada. Ako budu u stanju da savladaju Ukrajinu, moguće je da sljedeći udarac padne ovdje – rekao je Šerpatauskas.

    Razlozi za strah
    Svježi podsjetnik na usku ivicu kojom Vilnjus korača pored Moskve dogodio se tokom vikenda, kad je litvanska nacionalna željeznica, u skladu sa evropskim sankcijama, objavila da više neće dozvoljavati tranzit određene robe preko svoje teritorije od Belorusije do Kaljiningrada, uključujući ugalj, metale i građevinski materijal. Na ovo je oštro reagovao guverner Kaljiningrada.

    – Smatramo da je ovo najozbiljniji prekršaj – rekao je Anton Alihanov, dodajući da će ovaj potez uticati na polovinu ruskog izvoza u enklavu.

    Vilnjus je takođe saopštio početkom aprila da je u potpunosti prekinuo uvoz gasa iz Rusije i da je prva od 27 zemalja Evropske unije koja se oslobodila energetske zavisnosti od Moskve.

    Litvanija je nedavno najavila kupovinu 18 samohodnih haubica od Francuske kako bi ojačala svoje odbrambene kapacitete a takođe planira, kako je prenio Gardijan, da uloži dodatnih 300 miliona evra u svoj vojni budžet za ovu godinu jer je rat u Ukrajini povećao bezbjednosnu zabrinutost u toj zemlji. Litvanski ministar odbrane Arvidas Anušauskas u aprilu je ukazao da Rusija već ima nuklearno oružje u baltičkom regionu, i da je ono raspoređeno u Kalinjingradu još prije početka ruske invazije. On je još početkom februara, dok su rasli strahovi od invazije na Ukrajinu, rekao da će zatražiti od SAD da trajno stacioniraju trupe u Litvaniji. Prva država koja je izašla iz SSSR posebno je zabrinuta zbog ruske invazije, a nedavni pozivi na poništavanje njene “ilegalne nezavisnosti” samo su potpirili ove strahove.

    Glavni general Poljske Rajmund Andrzejčak rekao je “Politiku” da prekogranična saradnja između poljske i litvanske vojske nikad nije bila bolja.

    – Vidimo šta Rusi rade u Ukrajini i ne vjerujemo im. Moramo biti veoma, veoma spremni – upozorio je on.

    “Baltik će biti sljedeći”
    Bivši predsjednik Estonije Tomas Hendrik Ilves rekao je da je on smislio naziv “koridor Suvalki” 2015, nekoliko minuta prije sastanka sa Ursulom fon der Lajen, tada njemačkom ministarkom odbrane, u pokušaju da oglasi uzbunu zbog rupe u zapadnoj odbrani. Zabrinutost je da bi u konfliktu sa Zapadom Rusija mogla da uđu u koridor istovremeno sa istoka i zapada, odsjecajući baltičke zemlje Evropske unije od saveznica na jugu.

    – Ovo je velika ranjivost jer bi invazija odsekla Litvaniju, Letoniju i Estoniju od ostatka NATO – istakao je Ilves.

    Takav potez, ukazuje Politiko, odmah bi doveo do trenutnog suočavanja Moskve i nuklearnim oružjem naoružanih NATO članicama, gurajući svijet na ivicu fatalnog sukoba.

    Ilvesovo upozorenje Fon Der Lajenovoj, sada predsjednici Evropske komisije, bilo je reakcija na rusku aneksiju Krima 2014, ali ovaj scenario je stekao novu pažnju usljed invazije na Ukrajinu.

    Šta bi Putin dobio zauzimanjem koridora?

    Baš kao što Putin pokušava da stvori kopneni most između Rusije i poluostrva Krim, zauzimanjem Suvalki koridora mogao bi da poveže ruske trupe u Kalinjingradu, ključnoj ruskoj ispostavi, sa onima koji su stacionirani u Belorusiji, ruskom de fakto protektoratu.

    Iako nema razloga da se smatra da je napad neizbježan, djeluje da je Putin, kako piše Politiko, “oduševljen time što Zapad nagađa njegove sljedeće poteze”. Nedavno je hvalio podvige Petra Velikog, govoreći da je zemlja “ili suverena ili kolonija”, a takvi komentari sigurno nisu umirili Baltik. Još ulja na vatru dolio je prošle nedjelje Mihail Kasjanov, bivši Putinov premijer, predviđajući da će, ako Ukrajina padne, “baltičke države biti sljedeće”. U aprilu je isto tvrdio i ruski oligarh u egzilu Mihail Hodorkovski, prenosi Blic.

    Takođe, očekivani ulazak Švedske i Finske u NATO dodatno je podigao temperaturu u regionu. Prijem dvije skandinavske zemlje u alijansu mogao bi otežati Rusiji da odsječe Baltik od njenog ostatka, ali bi takođe pretvorio Baltičko more u ono što neki zovu “NATO jezerom”, što bi možda dalo Moskvi još više podsticaja da sagradi most do Kaljiningrada.

  • Napad u Švedskoj, ima povrijeđenih

    Napad u Švedskoj, ima povrijeđenih

    Najmanje dvije osobe su povrijeđene u napadu u švedskom gradu Vesterosu, saopštila je danas lokalna policija.

    Kako je navela, jedna osoba je uhapšena na licu mjesta, prenosi Rojters.

  • Nije prijavljen nijedan smrtni slučaj

    Nije prijavljen nijedan smrtni slučaj

    U protekla 24 časa u Republici Srpskoj testirano je 88 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 10 osoba.

    Radi se o pet muškarca i pet žena, od kojih je jedna mlađe, šest srednje i tri starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, šest osoba je iz Banjaluke, tri iz Laktaša i jedna iz Prnjavora.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđen 112.361 slučaj virusa korona, a preminulo je ukupno 6.378 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona. Testirana je ukupno 425.941 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 16, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 7, a u ostalim bolnicama 9. Na respiratoru je jedna osoba, u UKC Srpske.

  • Zatler: Postoji šansa za kandidatski status BiH

    Zatler: Postoji šansa za kandidatski status BiH

    Specijalni predstavnik EU u BiH Johan Zatler poručio je danas u Banjaluci da BiH ima šansu da dobije kandidatski status za članstvo u EU, ali da odgovorni moraju “učiniti određene korake” da bi evropski političari zahtjeve BiH posmatrali kredibilnijim.

    “Bio bi dobar signal narodu BiH, ali ne želimo da to bude viđeno kao nagrada političarima koji su učinili malo do sada”, rekao je Zatler novinarima.

    On je pozvao političare u BiH da iskoriste vrijeme do izbora da učine određene korake, prije svega donesu zakone koji se odnose na javne nabavke, sukob interesa i Visoki sudski i tužilački savjet, ali i da se pozabave donošenjem budžeta za narednu godinu.

    Zatler je naveo da je u proteklom periodu učinjeno veoma malo, te istakao da se ne radi dovoljno na predmetima korupcije i organizovanog kriminala.

    On je podsjetio da je BiH zahtjev podnijela prije sedam godina i da je od tada vrlo malo uslova ispunjeno, ali i da zemlje poput Slovenije, Hrvatske i Austrije zagovaraju davanje statusa kandidata BiH.

    Govoreći o Ukrajini, Zatler je naveo da je kandidatski status jedno, a članstvo u EU drugo pitanje.

    “Na moje čuđenje usred rata Ukrajina je usvojila set antikoruptivnih zakona. Naravno da je potrebno vidjeti kako će zakoni biti sprovedeni, ali ono što je dobar signal jeste da je to početak jednog dugotrajnog procesa”, rekao je Zatler.