VRBAS Media

Autor: INFO

  • U skladu sa Putinovom naredbom

    U skladu sa Putinovom naredbom

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su njene strateške raketne snage i sjeverna i pacifička flota stavljene u stanje borbene gotovosti, prenijela je agencija Interfaks.

    Dodaje se da je to u skladu sa naredbom predsjednika Vladimira Putina, prenosi Blic.

    Ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je Putinu da su „dežurstva na komandnim mjestima Strateških raketnih snaga, Sjeverne i Pacifičke flote i Komande dalekometne avijacije počele da izvršavaju borbenu dužnost sa pojačanim ljudstvom“, prenio je Interfaks.

    Vladimir Putin je juče najavio da će staviti ruske nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti, zbog, kako je rekao, prijetnji koje Rusiji stižu iz zemalja NATO.

    U međuvremenu je Kremlj saopštio da je Putin dao tu izjavu zbog izjava britanske ministarke odbrane Liz Tras.

  • Lukašenko se nada da će Kijev i Moskva postići dogovor

    Lukašenko se nada da će Kijev i Moskva postići dogovor

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko nada se da će Rusija i Ukrajina uspjeti da pronađu rješenja za krizna pitanja tokom razgovora u oblasti Pripjat, izjavio je bjeloruski ministar spoljnih poslova Vladimir Makej, saznaje novinska agencija Belta.

    Predsjednik Aleksandar Lukašenko se iskreno nada da će današnji razgovori donijeti rješenja za sva krizna pitanja. Za to se mole svi Bjelorusi. Svaki vaš zahtjev i sugestija u vezi sa organizacijom današnjeg sastanka biće prihvaćen i sproveden. Čekamo rezultat – rekao je ministar.

    Delegacije Rusije i Ukrajine počele su danas mirovne pregovore u Bjelorusiji, u oblasti rijeke Pripjat, u blizini bjeloruske granice sa Ukrajinom. Tačna lokacija razgovora nije precizirana iz bezbjednosnih razloga.

    Rusku delegaciju na razgovorima predvodi pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Vladimir Medinski.

    Rusku delegaciju, takođe, čine zamjenik ministra odbrane, zamjenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko, predsjednik komiteta Državne dume za međunarodne poslove Leonid Slucki i ambasador Rusije u Bjelorusiji Boris Grizlov.

    U ukrajinskoj delegaciji su zamjenik ministra spoljnih poslova Nikola Točicki, ministar odbrane Aleksij Reznikov, savjetnik šefa kabineta predsjednika Mihail Podoljak, šef frakcije Sluga naroda David Arahamia, poslanik Rustem Umerov i prvi zamjenik šefa ukrajinske delegacije u Trilateralnoj kontakt grupi Andrej Kostin, navodi Belta

  • Tegeltija: “Obezvrjeđuje se postojanje i rad zajedničkih institucija”

    Tegeltija: “Obezvrjeđuje se postojanje i rad zajedničkih institucija”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas da 1. mart nije definisan kao praznik u BiH i da ga ni na koji način ne treba obilježavati.

    Tegeltija je napomenuo da pojedinci koji na osnovu nekih drugih odluka koriste i obilježavaju taj datum, to rade mimo odluka zajedničkih institucija.

    – Na taj način se u najvećoj mjeri obezvrjeđuje postojanje i rad zajedničkih institucija – rekao je Tegeltija novinarima u Londonu, gdje prisustvuje Investicionom samitu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za zapadni Balkan.

    On je pozvao sve koji 1. mart ne proslavljaju kao praznik i koji poštuju zakon, da sutra budu na svojim radnim mjestima.

    – 1. mart je jedan od radnih dana u BiH i ni na koji način to ne treba obilježavati – zaključio je Tegeltija.

  • Dodik uvjerava da je Srpska snabdjevena svim potrebnim robama

    Dodik uvjerava da je Srpska snabdjevena svim potrebnim robama

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je Republika Srpska u ovom trenutku snabdjevena svim potrebnim robama, da su obezbijeđene određene zalihe i ovdje i van Srpske i da nema razloga za paniku.

    Srpska nema nijedan problem te vrste i nema nikavog razloga za paniku – rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Dodik je naglasio da je tržište snabdjeveno, ali da postoje određena povećanja cijena, što će se regulisati.

    – Konstantno se bavimo ovim pitanjima. Jedno od pitanja koje nam je ovih dana došlo jeste pitanje odnosa prema ruskim bankama. Evropska centralna banka je donijela odluku da likvidira sistem Sberbanke u Evropi, koja postoji i ovdje. Dogovorili smo da se iz upravljanja tom bankom isključe vlasnici i da naša Agencija za bankarstvo preuzme upravljanje – pojasnio je Dodik.

    Dodik je naveo da je time klijentima dato do znanja da je banka pod upravom Republike Srpske i da mogu da se osiguraju depoziti, štednje i da nema potrebe za bilo kakvim povlačenjem.

    – Mi nastavljamo dalje i Vlada Republike Srpske će u narednom periodu toj istoj banci pomoći da se dodatno stabilizuje – napomenuo je Dodik.

    “Dogovorili smo mjesečne zalihe nafte za Srpsku”
    Dodik je podsjetio da je vlasnik Sberbanke u Banjaluci Srerbanka u Beču, te da ako se ona likvidira, onda su tu pravne i ekonomske posljedice.

    – Ali, ne moraju da budu posljedice na štednju i mi smo zaštitili štednju i banku i sada vidimo koliko je bilo važno više od 10 godina boriti se da Agencija za bankarstvo ostane u nadležnosti Republike Srpske. Da nemamo Agencije za bankarstvo desilo bi nam se da moramo da gledamo na posljedice na koje ne možemo da utičemo – rekao je Dodik.

    Kad je riječ o mogućim posljedicama na poslovanje Rafinerije nafte u Brodu zbog novonastale situacije, Dodik je rekao da koliko bude ugroženo snabdijevanje naftom na globalnom nivou, može i to biti ugroženo, ali da sada nije.

    – Mi smo sa rukovodstvom Zarubežnjefta dogovorili mjesečne zalihe za Republiku Srpsku i ne vidimo načina na koji se može ugroziti potrošnja koja nije mala – naveo je Dodik.

    Dodik je pojasnio da Republika Srpska dostiže značajnu potrošnju nafte i naftnih derivata, više od 80.000 tona na mjesečnom nivou.

    – Ono s čime se mi suočavamo na tom planu jeste povećanje cijena, ali to je opet globalni problem, nije samo naš – naveo je Dodik.

    “Centralna banka – još jedan od problema BiH”
    Dodik je izjavio da je Centralna banka BiH još jedan od problema BiH, da njena današnja uprava nije u skladu da zakonom.

    Dodik je podsjetio da je Dejtonskim sporazumom predviđeno da to bude zajednička banka Republike Srpske i FBiH, ali da su visoki predstavnici ukinuli tu strukturu i prebacili na upravljanje zajedničkim institucijama.

    – Predsjedništvo BiH je u Ustavu locirano kao tijelo koje se bavi Centralnom bankom BiH, ali tamo nema dogovora o tome – rekao je Dodik danas novinarima u Banjaluci.

    Dodik je rekao da današnja uprava Centralne banke BiH nije u skladu sa zakonom i da sve što čine može jednog dana biti dio krivične i druge odgovornosti.

    – U tom pogledu pokušavam da dođe do stabilizacije i normalizacije, vidjećemo. Banke koje drže sredstva izvan obavezne rezerve, koja je propisana propisima Centralne banke BiH, uplaćuju negativnu kamatu na držanje. To utiče na troškove i tu možda treba tražiti neku vrstu poboljšanja – istakao je Dodik.

    On je rekao da ima smisla da se banke natjeraju da plasiraju novac, da se onda neće obračunati negativna kamata.

    Dodik je podsjetio da je budžet Republike Srpske veći od četiri milijarde KM, te da je jasno koliko dnevno dolazi novca od različitih prihoda i da Vlada Republike Srpske mora da plaća negativnu kamatu kod banaka, ako se taj novac zadrži dnevno.

    . Kada isplaćujemo penzije, moramo tri ili četiri dana da koncentrišemo sredstva da bi skupili više od 100 miliona KM samo za penzioni fond i održavati druge funkcije u društvu – pojasnio je Dodik.

    Govoreći o mogućnosti realizacije predloženih mjera smanjenja PDV-a i akciza na gorivo, Dodik je rekao da bez države nema ni stabilizacije tržišta ni organizacije društva, a da bi država funkcionisala moraju biti nekakve naknade koje ne plaćaju ni proizvođači ni trgovci, već stanovništvo.

  • Vučić: “Očekujemo da bude preko 1.000 zaposlenih”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je ceremoniji obeležavanja početka radova na izgradnji nove fabrike kompanije Vaker Noizon u Kragujevcu.

    On je poručio da je Kragujevac pravi grad za investicije, jer je uvek bio grad industrije, i pozvao i druge kompanije da ulažu u najveći grad Šumadije.

    “Nemačka mudrost kaze da je lako započeti, ali da u istrajnosti leži umetnost, odnosno uspeh. Naš prelepi Kragujevac, srce Šumadije, oduvek je bio grad industrije, neretko generator razvoja Srbije i nema boljeg mesta za domaćina vašoj kompaniji od Kragujevca”, poručio je Vučić.

    Podsetivši da je nemačka kompanija Vaker Noizon prešla dug put od osnivanja do danas, kada se njenim akcijama trguje na Franfurstkoj berzi, predsednik je rekao da živi za dan kada će Srbija imati mnogo porodičnih kompanija, koje će biti lideri u različitim industrijama.

    “Nadam se da će i drugi investitori dodatno da se zainteresuju za ulaganje u Kragujevcu”, rekao je Vučić dodajući da firme prepoznaju radnu etiku našeg naroda i da se naša zemlja time nalazi u društvu onih za koje smo mislili da su mnogo ispred nas.

    Dodao je da kompanija planira da nastavi projekat dualnog obrazovanja sa kragujevačkim školama, uz podsećanje da gotovo niko nije verovao u taj projekat, kada je polako uvođen u Srbiji.

    Vučić je ukazao da nemačke kompanije u Srbiju uvek donose viševekovno iskustvo, ogromno znanje i veliki kapita.

    “Broj zaposlenih danas ovde je veći od 600, a očekujem i nadam se da će da ih bude preko 1.000, pa i više kada budu doneli odluku o novom proizvodnom pogodu”, rekao je Vučić i dodao da je država dala subvencije od 1,6 miliona evra za ovaj novi pogon, čime pomaže zapošljavanje 200 Šumadinaca, Kragujevčana, što dalje vodi većim prihodima grada, industrije, izvozu.

    Vučić je istakao i da je Nemačka ubedljivo prvi partner Srbije, sa 6,5 milijardi evra trgovinske razmene prošle godine.

    “Za nas je važno da imamo više ovakvih, nemačkih kompanija, jer su veliki izvoznici”, naveo je Vučić.

    Dodao je da je za sam Kragujevac važno da se širi naučna baza, da imamo sve više razvojno istraživačkih centara u tom gradu.

    Takođe, poručio je Kragujevčanima da pepeo odlazi u istoriju i da država ulaže 18 miliona evra u zamenu kotlova na igalj, kotlovima na gas, kao i uklanjanje pepelišta, što za njih znači čistiji vazduh, bolji životni standard.

    Dodao je da kreću radovi na severnoj magistrali obilaznice oko Kragujevca, ali da postoji problem oko cene, jer cene građevinskog materijala, sirovina, rastu zbog krize.

    “I zato je važno da pozovemo nemačke investitore da ulažu u Srbiju, jer to ne samo što doprinosi ubrzanom rastu naše zemlje, već i mi dodatno učimo i dobijamo znanje na najvišem nivou. Hvala vam što ulažete u Srbiju, a mi čekamo odluku o gradnji dodatnog pogona na 30.000 kvadrata”, rekao je Vučić.

    Inače, Vaker Noizon u Kragujevcu posluje od od 2007. godine i zapošljava više od 650 radnika koji proizvode ključne komponente za građevinske mašine, odnosno zavarene konstrukcije. Kompanija je počela izgradnju nove fabrike i najavljuje da će u njoj organizovati moderniju proizvodnju, nova radna mesta i nove projekte.

    Direktor proizvodnje u ovoj kompaniji Branko Ilić ranije je najavio izgradnju proizvodnog pogona na 22.000 kvadratnih metara i novih 200 radnih mesta.

    Sedište grupe Vaker Noizon je u Minhenu, a kompanija se bavi proizvodnjom građevinskih mašina i mašinske opreme neophodne građevinskoj industriji. Grupa Vaker Noizon proizvodi robne marke “Wacker Neuson”, “Krammer” i “Weidemann”.

    Kompanija ima 50 proizvodnih i razvojnih centara u Nemačkoj, Austriji, Sjedinjenim američkim državama, Srbiji i Kini i zapošljava više od 5.500 radnika. U narednoj fazi kompanija planira proširenje proizvodnog pogona za još 30.000 kvadrata.

    Što se tiče juče otvorenog Kliničkog centra Srbije, Vučić je podsetio da će uskoro posao dobiti 400 mladih lekara.

    “Mislim da će to već za neki dan biti objavljeno. Imamo sve veći broj povratnika u našu zemlju, ni u jednoj oblasti nemamo toliki broj povratnika kao u zdravstvenom sektoru, jer smo upravo u tom sektoru najviše podigli primanja, a toga će biti još”, istakao je Vučić.

  • Plenković potvrdio: Hrvatska šalje oružje Ukrajini

    Plenković potvrdio: Hrvatska šalje oružje Ukrajini

    Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će danas donijeti odluku o slanju oružja Ukrajini.

    Danas ćemo donijeti odluku i o slanju vojne pomoći Ukrajini, tu je zaštitna oprema i pješadijsko oružje u vrijednosti od 124 miliona kuna – rekao je Plenković na sjednici Vlade.

    On je dodao i da podižu stepen pripravnosti za primanje izbjeglica, ali i za osiguranje snadbijevanja gasom, kao i mjere zabrane ruskim letovima u hrvatskom vazdušnom prostoru.

    Hrvatska će se, dodao je, pridružiti odluci EU da se neke ruske banke isključe iz sistema SVIFT, prenose hrvatski mediji.

    Za vojne opracije u Ukrajini, Plenković je rekao da to Hrvatska “ne može pasivno promatrati”, te da bi “to značilo kapitulirati pred najgrubljim nasrtajem na međunarodno pravo”.

    – Hrvatska je još jednom pokazala solidarnost – rekao je Plenković.

  • Nakon Putinove izjave Pentagon proglasio DEFCON 2?

    Nakon Putinove izjave Pentagon proglasio DEFCON 2?

    Nakon Putinove naredbe da u stanje najviše pripravnosti stavi snage za nuklearno odvraćanje, nagađa se da su SAD opasnost podigle na “korak od nuklearnog rata”.

    Međutim, kako prenosi Jutarnji list, takve informacije nisu zvanično potvrđene jer američki zvaničnici iz bezbednosnih razloga nikad javno ne iznose na kom stepenu opasnosti se zemlja nalazi, nego je ta procena iznesena na web sajtu “defconlevel.com”.

    Reč je o sajtu analitičara iz otvorenih izvora, kao i onih povezanih sa američkom vojskom.Kako podseća Jutarnji, nivo opasnosti “na korak od nuklearnog rata” je zapravo stepen “DEFCON 2” i on je do sada bio proglašen svega dva puta, tokom Kubanske Već jutros, kada su počeli pregovori Ukrajine i Rusije, taj nivo opasnosti je spušten za jedan i sada je “DEFCON 3”, koji je takođe do sada bio proglašen svega nekoliko puta.

    DEFCON – Defense Ready Condition, je sistem koji Pentagon koristi za označavanje nivoa pretnji od nuklearnog rata s kojim se suočavaju SAD, a to zatim određuje spremnost za potencijalni odgovor. Postoji pet nivoa, od DEFCON 1 do 5.

    DEFCON 5 je najniže stanje pripravnosti, dok je DEFCON 1 maksimalna spremnost, što znači da nuklearni rat počinje ili je već počeo.

    Kako piše Jues tudej, i Rusija ima svoju verziju DEFCON-a, iako su nivoi tog sistema nejasni.

    Dmitri Alperovitč, osnivač “The Alperovitch Institute for Cybersecurity Studies” na Univerzitetu Džons Hopkins i bivši glavni tehnološki direktor grupe za sajber bezbednost, na Tviteru je objavio da Rusija ima četiri nivoa uzbunjivanja od nuklearnog rata.

    “Putin je naredio povišen nivo. Zabrinjavajuće. Ali još nije razlog za paniku”, napisao je Alperovitč.

  • Rusija krivi ministricu vanjskih poslova Velike Britanije za nuklearnu “specijalnu uzbunu”

    Rusija krivi ministricu vanjskih poslova Velike Britanije za nuklearnu “specijalnu uzbunu”

    Britanski ministar odbrane Ben Valas (Wallace) ranije je umanjio značaj nuklearne “specijalne uzbune” koju je najavio Vladimir Putin, sugerirajući da je ruski predsjednik želio odvratiti pažnju ljudi od sporijeg napredovanja svojih snaga nego što se očekivalo u invaziji.

    Valas je za BBC rekao:

    • Nećemo učiniti ništa da eskaliramo na tom području, nećemo učiniti ništa da podstaknemo bilo kakvu pogrešnu procjenu – mi to shvatamo vrlo, vrlo ozbiljno. Ali u ovom trenutku ovo je bitka retorike koju vodi predsjednik Putin.

    Kremlj je sugerirao da su komentari ministrice vanjskih poslova Liz Trus (Truss) bili razlog da je Rusija stavila svoje nuklearne snage u stanje pojačane pripravnosti, navodi ruska novinska agencija Interfax.

    • Bilo je izjava raznih predstavnika na različitim nivoima o mogućim konfliktnim situacijama, pa čak i sudarima i sukobima između NATO-a i Ruske Federacije – rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Vladimira Putina, i dodao:
    • Smatramo takve izjave apsolutno neprihvatljivim. Neću imenovati autore ovih izjava, iako je to bila britanska ministrica vanjskih poslova.
  • NATO i zapadne zemlje šalju Ukrajini rakete, municiju, gorivo i vojnu opremu

    NATO i zapadne zemlje šalju Ukrajini rakete, municiju, gorivo i vojnu opremu

    Sjevernoatlanski savez (NATO) i zapadne zemlje složile su se da pošalju vojnu pomoć Ukrajini protiv koje je u četvrtak Rusija pokrenula vojnu operaciju.

    Zemlje NATO-a će u Ukrajinu poslati hiljade protivtenkovskog oružja i stotine raketa protivvazdušne odbrane, kao i municiju.

    Takođe, zemlje EU odobrile su za Ukrajinu isporuke oružja u vrijednosti od 450 miliona eura i zaštitne opreme u vrijednosti od 50 miliona eura.

    Druga važna odluka EU je da podrži ukrajinsku vojsku borbenim avionima i gorivom.

    Sjedinjene Američke Države (SAD) će Ukrajini obezbijediti 350 miliona dolara u zalihama oružja, uključujući protutenkovsko oružje.

    Američki državni sekretar Antony Blinken odobrio je taj potez. Time je američka podrška Ukrajini u prošloj godini premašila milijardu dolara.

    Velika Britanija, koja je u januaru isporučila Ukrajini protutenkovske projektile, odlučila je pružiti dodatni paket vojne podrške koji pokriva odbrambeno oružje smrtonosne i nesmrtonosne kategorije.

    Osim malokalibarskog oružja, švedska vlada će Ukrajini obezbijediti 5.000 komada protutenkovskog oružja AT4, 5.000 čeličnih prsluka, 5.000 vojnih šlemova i hranu za 135.000 vojnika.

    Njemačka je pružila vojnu pomoć Ukrajini obezbjeđujući 5.000 protivtenkovskih i 500 projektila Stinger, kao i 5.000 šljemova.

    Francuska će Ukrajini pružiti pomoć za gorivo, kao i podršku u vojnoj opremi.

    Kao članica NATO-a, Francuska će poslati 500 vojnika i oklopnih vozila u susjednu Rumuniju, a četiri ratna aviona modela Mirage 2000 u Estoniju.

    Francuska će takođe poslati 200 do 250 vojnika u Estoniju.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin u četvrtak je naredio vojnu intervenciju u Ukrajini, nekoliko dana nakon što je priznao dvije ukrajinske enklave koje drže separatisti.

    Najmanje 422.000 Ukrajinaca je od tada pobjeglo u Poljsku, Mađarsku, Rumuniju, Moldaviju i druge zemlje, prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice.

  • Počeli razgovori o miru: Moramo postići bilo kakav sporazum

    Počeli razgovori o miru: Moramo postići bilo kakav sporazum

    Na bjeloruskoj granici počeo je sastanak delegacija Ukrajine i Rusije, javlja agencija Anadolija.

    Kako je ranije saopšteno iz kabineta predsjednika Ukrajine, delegacija Kijeva zatražiće „trenutni“ prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika.

    “Ključno pitanje je trenutni prekid vatre i povlačenje vojnika s ukrajinske teritorije”, ističe se u saopštenju.

    U ukrajinskoj delegaciji su, između ostalih, ministar obrane Oleksij Reznikov i predsjednikov savjetnik Mihajlo Podoljak.

    Moskva je uoči početka pregovora poručila da želi da postigne “sporazum”, dok se čini da njena ofanziva nailazi na veći otpor nego što se očekivalo.

    “Svakog sata dok se sukob odugovlači, ukrajinski građani i vojnici ginu. Složili smo se da treba da postignemo sporazum, ali to mora da bude u interesu obije strane”, rekao je ruski pregovarač i savjetnik Kremlja Vladimir Medinski.