Rusija ima sistem koji može da interno zamijeni međunarodni sistem plaćanja SWIFT, izjavila je danas guverner Centralne banke Elvira Nabiulina.
Ona je naglasila da postoji potreba da se podrže klijenti banaka.
Nabiulina je rekla da sve banke u Rusiji ispunjavaju svoje obaveze i da su sva sredstva na njihovim računima osigurana.
Članstvo u EU, koje je Ukrajina zatražila, zahtijeva saglasnost 27 zemalja članica, a među njima trenutno postoje “različita mišljenja”.
To je izjavio predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
“Ukrajina će podneti zvaničan zahtjev, Evropska komisija će morati da saopšti mišljenje i Savjet će odlučiti”, rekao je Mišel.
On je podsjetio i da je članstvo u EU dugogodišnja težnja Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ranije danas EU da Ukrajini odmah odobri članstvo.
“Naš cilj je da budemo zajedno sa svim Evropljanima i, što je najvažnije, da budemo ravnopravni. Siguran sam da je fer. Siguran sam da je moguće”, rekao je Zelenski.
Više o dešavanjima u Ukrajini možete pročitati OVDJE.
Šef diplomatije EU Žozep Borel izjavio je danas da će se pola milijarde evra iz Evropskog instrumenata za mir biti potrošeno kako bi se pomoglo ukrajinskoj vojsci da se odbrani od agresije Rusije, ali da se detalji o toj pomoći i njenom transportu neće iznositi u javnost.
“Ovo je rat i neću davati nikakve informacije koje bi mogle da posluže drugoj strani. Neću davati detalje o tarsnportu pomoći Ukrajini, jer vjerujem da bi Rusi vrlo voljeli da to znaju”, kaže Borel.
On ponavlja da je Rusija već poručila da je EU pomoć Ukrajini ”neprijateljska” i da će “napasti svaku osobu ili entitet koji dostavlja bilo kakvu vrstu pomoći Ukrajini”.
Pethodno je u EU rečeno da će Poljska biti mjesto “skaldištenja” naoružanja koje EU finansira za potrebe ukrajinske vojske.
Borelj je nakon sastanka Savjeta ministara odobrane EU naveo da će se iz Evropskog instrumenta za mir, po prvi put u istorji EU, finansirati ubojito naoružanje za drugu zemlju.
Borelj napominje da je riječ o bojevoj municiji i protivtenkovskim i protivvazdušnim odbrambenim sistemima.
On dodaje da zemlje članice mogu “bilateralno da mobilišu bilo kavu vrstu pomoći” kako bi pomogle Ukrajini da se odbrani, uključujući i borbene avione kojima će upravljati ukrajinski piloti.
Podrška Ukrajini i sankcije Rusiji imaće svoju cijenu
Šef diplomatije EU, Žosep Borel, upozorio je Evropu na činjenicu da će njena podrška Ukrajini i odbrani bezbjednosti i stabilnosti Evrope “imati svoju cijenu” i pozvao građane EU da se suoče sa “odlučnošću i realnošću”.
“Sankcije imaju svoju cijenu. Bolje da se to odmah objasni javnosti. Moramo da budemo spremni da platimo ovu cijenu sada ili ćemo morati da platimo mnogo više u budućosti”, poručio je Borlel.
Borel je nakon uvođenja finasijskih i ekonomskih sankcija EU protiv Moskve i usvajanja paketa za finansiranje vojne pomoći Ukrajini poručio da se u Evropi ‘okreće nova stranica'” u kojoj odnosi sa Rusijom više neće biti definisani trgovinom.
“Vjerujemo da će trgovina upravo dovesti do političke transformacije režima u Moskvi”, zaključio je Borel.
On je dodao da EU ne želi da se bori protiv ruskog naroda već da joj je cilj da “odbrani Ukrajinu i budući način života od Putinove agresije”.
Predstavnica ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ocijenila je danas da su “eksperimenti NATO i čuvanje javnosti” na Zapadu od informacija o situaciji u Donbasu doveli do humanitarne i političke katastrofe na tlu Evrope.
“NATO eksperimenti i uporno prećutkivanje stanja u Donbasu doveli su do humanitarne i političke katastrofe u Evropi. Tome se moralo stati na kraj jer je Zapad odbijajući da organizuje bilo kakve pregovore davao podršku agresivnim izjavama i direktnim prijetnjama koje je marionetski režim u Kijevu upućivao Rusiji”, poručila je Zaharova na kanalu Telegram, prenosi TAS S.
Ona je istakla da Rusija nije pokrenula rat već ga završava nakon što je svih prethodnih godina apelovala na globalnu zajednicu da se suprotstavi sistematskom uništavanju stanovništva u Donbasu.
“To su milioni ljudi koji su svakoga dana gubili svoje voljene, koji su živjeli u podrumima skrivajući se od granatiranja. Gde su bile sve ove zemlje i njihova javnost tokom ovih osam godina rata i kako su osudili ubijanje najmanje 13.000 ljudi tokom tog perioda”, upitala je Zaharova i podsjetila da niko od onih koji se sada oglašavaju nikada nije podržao stanovništvo Donjecka i Luganska niti je tražio da prestane krvoproliće u Donbasu.
Premijer Slovenije Janez Janša upozorio je na posledice eventualnog pada Kijeva pod vlast ruske vojske.
“Zapad mora zaustaviti predsednika Rusije Vladimira Putina odmah, jer ako Kijev padne, to će imati posledice po čitav istok Evrope”, izjavio je on portalu Euraktiv
“Ja sam 100 odsto uveren da se Rusija neće zaustaviti u Ukrajini. Ako Kijev padne, sledeća meta je Moldavija, Gruzija, nastaće nevolje i na Zapadnom Balkanu, onda su baltičke države sledeća meta”, rekao je on i upozorio na domino efekat ruske invazije.
Pozvao je Slovence da se u sredu priključe u Ljubljani skupu podrške Ukrajini.
U intervjuu je upoređujući Putina sa bivšim predsednikom Jugoslavije Slobodanom Miloševićem rekao da je moguće očekivati “iste neracionalne korake kada stvari ne idu po planu”.
Tokom prošle godine zbog buke i glasne muzike kažnjena su 23 ugostitelja na području grada Banjaluka, potvrdili su iz Odjeljenja komunalne policije.
Kako ističu, zbog narušavanja kućnog reda u stambeno-poslovnom objektu kolektivnog stanovanja u 2021. godini kažnjeno je osam ugostitelja.
“Građani su u prošloj godini prijavljivali čujnost muzike izvan zatvorenog dijela ugostiteljskog objekta i narušavanje kućnog reda u stambeno-poslovnom objektu kolektivnog stanovanja emitovanom ili izvođenom muzikom”, kazali su iz nadležnog odjeljenja.
Dalje navode da je Zakonom o prekršajima propisano da službenici komunalne policije prekršaj mogu utvrditi neposrednim opažanjem, a da je poslije 22 časa zabranjeno emitovati ili izvoditi muziku iz ugostiteljskog objekta čija čujnost izlazi iz zatvorenog dijela objekta, odnosno zabranjeno je narušavati kućni red u vrijeme dnevnog i noćnog odmora.
Zlatan Tatić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeca”, za “Nezavisne” je rekao da je zakonom propisano da se poslije 22 časa ne pušta glasna muzika te da to ugostitelji uglavnom poštuju.
“S obzirom na to da je u prošloj godini bio minimalan broj napisanih kazni, ja vjerujem da se ljudi strogo pridržavaju tog zakona”, istakao je Tatić.
Iz resornog odjeljenja dalje ističu da su Odlukom o određivanju radnog vremena ugostiteljskim objektima na području grada propisane novčane kazne za čujnost muzike izvan zatvorenog dijela ugostiteljskog objekta poslije 22 časa i narušavanje kućnog reda u vrijeme dnevnog i noćnog odmora u stambeno-poslovnim objektima kolektivnog stanovanja.
“Za pravno lice novčana kazna je u rasponu od 1.000 do 7.000 KM, a za odgovorno lice u rasponu od 300 do 1.800 KM, dok se za preduzetnika novčana kazna kreće u rasponu od 500 do 1.000 KM”, rekli su iz Odjeljenja.
Osim navedenih kazni, komunalna policija je zbog prekršaja narušavanja kućnog reda u stambeno-poslovnim objektima kolektivnog stanovanja u vrijeme dnevnog i noćnog odmora u istom periodu kaznila 11 stanara.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i vršilac dužnosti direktora Republičke uprave Civilne zaštite Milan Novitović razgovarali su danas na sastanku u Banjaluci o aktivnostima ove uprave planiranim u narednom periodu, te o unapređenju uslova rada pripadnika Civilne zaštite Srpske.
Višković je razgovarao sa Novitovićem, povodom Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite Republike Srpske, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose sa javnošću.
Premijer je uputio čestitke svim pripadnicima Civilne zaštite Republike Srpske sa željom da, kao i do sada, svoje zadatke nastave da izvršavaju profesionalno, odgovorno i predano.
Epidemiološka situacija u Banjaluci je povoljnija i broj oboljelih od virusa korona se smanjuje, rekla je Mirjana Miljković, specijalista epidemiologije.
“Na dnevnom nivou imamo prijavljenih 30 do 40 pozitivnih osoba. Broj pacijenata koji se javljaju u Ari i kovid ambulantu je znatno manji nego što je bio prije, a pogotovo ne kao što je bio u januaru”, rekla je Miljkovićeva.
Kada je riječ o djeci školskog uzrasta, Miljkovićeva kaže da je od ukupnog broja pozitivnih, 10 odsto je djece školskog i predškolskog uzrasta.
“Nešto više školskog uzrasta, ali to nije veliki broj djece. Možemo reći da je situacija relativno povoljna kako za odrasle tako i za djecu”, dodala je ona.
Navodi da trenutno nema nijednog odjeljenja koje je u izolaciji, što je takođe dobar pokazatelj povoljnije epidemiološke situacije, prenosi RTRS.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će iz zatvora pustiti zatvorenike koji imaju iskustva u borbi i žele se boriti protiv ruske invazije, prenosi Tanjug.
“To je teška moralna odluka, ali neophodna zbog odbrane zemlje”, rekao je Zelenski pa dodao da će zatvorenike poslati na područja u kojima su najžešće borbe: “Odbrana je sada ključna.”
U saopštenju američkog državnog sekretara se navodi da je odluka doneta zbog bezbjednosnih problema koji su proistekli iz “ničim izazvanog i neopravdanog napada ruskih vojnih snaga na Ukrajinu”.
“Stejt department stalno prilagođava svoj stav u ambasadama i konzulatima širom svijeta u skladu sa svojom misijom, lokalnim bezbjednosnim okruženjem i zdravstvenom situacijom. Na kraju krajeva, nemamo veći prioritet od bezbjednosti građana SAD, a to uključuje osoblje američke vlade i njihove porodice angažovane u misijama širom svijeta”, navodi se u saopštenju Stejt department.