VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kako Zapad dostavlja oružje Ukrajini? Imaju dve rute

    Kako Zapad dostavlja oružje Ukrajini? Imaju dve rute

    Zapadne zemlje šalju oružje i stotine miliona evra za kupovinu oružja za ukrajinsku odbranu od ruskog napada.

    Glavna ruta za transport oružja je preko Poljske, ali pitanje je koliko će ona još biti otvorena.

    Evropska unija je izdvojila 450 miliona evra za ubojito oružje, koje uključuje sisteme protivvazdušne odbrane, protivtenkovsko oružje, municiju i drugu vojnu opremu za ukrajinske snage. Još pedeset miliona evra biće potrošeno na zalihe kao što su gorivo, zaštitna oprema, šlemovi i kompleti prve pomoći.

    Kako joj sporazumi EU ne dozvoljavaju da koristi uobičajeni budžet za vojne svrhe, aktiviran je projekat za održavanje evropskog mira (European Peace Facility), koji omogućava Briselu da pruži vojnu pomoć do gornje granice od pet milijardi evra.

    To se desilo odmah nakon promene paradigme u nemačkoj odbrambenoj politici, čime je poništena zabrana isporuke smrtonosnog oružja u ratne zone.

    SAD takođe pojačavaju isporuke i obezbeđuju dodatnih 350 miliona dolara vojne pomoći. Time je ukupna američka vojna pomoć Ukrajini dostigla milijardu dolara tokom prošle godine i više od 2,5 milijardi dolara od 2014. godine.

    Logistički izazovi

    Iako ovo pokazuje ogroman podsticaj Ukrajini u naporima da odbije ruske snage, postoji zabrinutost zbog logistike i potencijalnih prepreka. Pitanja se odnose na tajming i rute isporuke.

    Do sada se vojna pomoć sa Zapada dostavljala kopnenim ili vazdušnim putem, u zavisnosti od vrste naoružanja.

    Ali vazdušni prostor iznad Ukrajine sada kontrolišu ruski borbeni avioni koji bi mogli da presretnu pošiljke „pretežno vazdušnim i raketnim udarima. Ako znaju rute, mogu da ih nadziru i vide šta se konkretno prevozi“, rekao je za DW Gustav Gresel, stručnjak za istočnu Evropu i odbrambenu politiku pri Evropskom savetu za spoljne odnose.

    Zbog toga je u središte pažnje Poljska koja sa Ukrajinom deli granicu dugu 535 kilometara. Američka vojska ima dugo iskustva usmeravanja snaga i opreme kroz Poljsku.

    A Poljska će biti još više u fokusu za transport – nakon odbijanja Mađarske i Rumunije da dozvole tranzit oružja kroz njihove zemlje.

    Uloga Poljske
    „Sva ova oprema se trenutno masovno nalazi na poljskoj granici. Čak i da je Slovačka htela, to nije lak put zbog planinskih lanaca koji idu od Slovačke dole kroz Rumuniju. Dakle, postoje dve rute. Jedna je blizu beloruske granice, a postoji i jedna malo južnije“, rekao je za DW Ed Arnold, istraživač za evropsku bezbednost na Kraljevskom institutu ujedinjenih službi u Londonu.

    Mark Fino, iz Ženevskog centra za bezbednosnu politiku, napominje da bi se dinamika na terenu mogla veoma brzo promeniti. „Ako bi ovi konvoji ili transport bili zaustavljeni — ako su zapadne zemlje napadnute, bilo da su u okviru granica NATO ili već preko granice sa Ukrajinom — to bi moglo povećati tenzije.“

    Arnold kaže da opasnost od takve eskalacije trenutno sputava Ruse jer bi „ciljali na snabdevanje Zapada“.

    Ipak, kaže da je iznenađen što ga nisu prekinuli, „jer bi to zapravo bilo korisno za njihovu strategiju kada bi mogli da krenu na ta dva pravca. Rusi imaju opciju da krenu sa jugozapada Belorusije i zaustave svu tu opremu koja dolazi“.

    Vreme je od ključnog značaja
    Drugi ključni faktor je vreme koje brzo ističe za pojačanja u Kijevu i Harkovu.

    Ovo je, kaže Arnold, posebno problematično za „ukrajinske snage na istočnoj liniji fronta koje će potencijalno biti odsečene ako se uskoro ne pomere zapadno od reke Dnjepar. Biće im potrebno snabdevanje jer vode najteže borbe. To su najbolji ukrajinski vojnici iz 95. vazdušno-jurišne brigade.“

    Postoji li neki drugi način da se zapadni sistemi naoružanja dovedu na prve linije fronta u Ukrajini? „Druga mogućnost je da ukrajinski ili strani borci pokupe stvari u Poljskoj i onda pređu preko granice, ali to nije moguće u velikom broju“, rekao je Arnold.

    U ovoj fazi opasnost od nestanka zaliha municije je kritična, kaže Arnold. „Ostalo je možda pet dana municije za teže sisteme koje Ukrajinci imaju. Druga opcija koju imaju je da konfiskuju rusko napušteno oružje, koje će im obezbediti neko vreme, ali ne previše.“

  • Od petka prvi letovi uz povoljne cijene

    Od petka prvi letovi uz povoljne cijene

    Komercijalni letovi se vraćaju na banjalučki Aerodrom od petka, a putnicima su u ponudi ponovo izuzetno niske cijene karata.
    Ukoliko imate slobodan produženi vikend i više od 10 evra u džepu u mogućnosti ste da odete do Brisela i nazad. Karta u jednom pravcu iz Banja Luke za Brisel u petak, 4. marta iznosi svega 5 evra, a povratna sa letom nazad u ponedjeljak, 7. marta samo 10 evra. Dakle, povratna avionska karta za Brisel košta koliko i povratna karta autobusom od Banjaluke do okolnih opština.

    Oni koji u petak ujutru lete iz Brisela ipak će platiti nešto skuplju kartu. Cijena karte u jednom pravcu trenutno iznosi 26.99 evra, dok će biti potrebno dodati još toliko za povratni let iz Banjaluke u ponedjeljak.

    Do sjevera Italije za 8 evra
    Linija Banja Luka-Milano veoma je povoljna u svim pravcima. Tako cijena osnovne karte za jednu osobu u jednom pravcu iznosi 8 evra nezavisno iz kog pravca putujete, dok će povratna karta koštati još toliko. Letovi će se odvijati po redovnom sistemu letenja, sa dolascima i odlascima svakog petka i ponedjeljka.

    Skuplje do Austrije, Njemačke i Švedske
    Cijene karata na linijama sa Bečom, Frankfurtom i Geteborgom zavise od pravca odlaska i dolaska. Prvi letovi iz ovih gradova su skoro u potpunosti rezervisani i popunjeni, a cijene karata za preostala mjesta su osjetno veće. Trenutno je ostalo samo nekoliko mjesta na letu Beč-Banja Luka u petak, 4. marta, a cijena karte se popela na 55 evra, dok je za kasnije datume cijena oko 20 evra. Za let iz Frankfurta u petak situacija je ista, a minimalna cijena preostalih karata je 45 evra. Iz Geteborga će putnici koji se u posljednjem momentu odluče za dolazak u Banjaluku, morati izdvojiti čak 311 evra u jednom pravcu.

    Potpuno drugačija situacija je sa cijenama u suprotnom pravcu. Putnici će u petak za Beč moći putovati za 18 evra, do Frankfurta za samo 8, dok će za Geteborg morati da izdvoje 20 evra.

    Air Serbia takođe nastavlja redovnu liniju Beograd-Banja Luka. Cijene karata na ovoj liniji iznose od 77 maraka u jednom pravcu, te 97 maraka u oba, nezavisno u kojem smjeru.

    U subotu nove linije sa Njemačkom, a situacija je ista kao za petak
    Let iz Dortmunda u subotu, 5.marta koštaće 70 evra, sa povratnom kartom oko 100. Iz Banjaluke za Dortmund putnici će za vožnju avionom Vizera u jednom pravcu morati izdvojiti 117 KM, dok će za povratnu kartu biti neophodno oko 180 KM.

    Let iz Memingema u subotu je već potpuno rezervisan. Do tog grada u Bavarskoj iz Banjaluke cijena leta tog dana iznosi 74 evra, ali u naknadnim terminima cijena pada na 20 do 30 evra u zavisnosti od datuma.

  • Litar goriva u prosjeku 2,62 KM

    Litar goriva u prosjeku 2,62 KM

    Gorivo u Republici Srpskoj ponovo je poskupilo i litar trenutno košta u prosjeku 2,62 KM. Zvanično obrazloženje od naftnih distributera nismo dobili, ali je činjenica da cijene nafte rastu usljed ratnih dešavanja u Ukrajini.

  • Možemo da isplatimo sav novac klijentima

    Možemo da isplatimo sav novac klijentima

    Direktor Sberbanke Aleksandar Kesić rekao je da su suočeni sa povećanim brojem zahtjeva za isplatu depozita, ali da mogu isplatiti sav novac klijentima.

    “Ukupan depozit građana jutros je iznosio 270 miliona KM, a naše stanje na računu je 320 miliona. Ne treba nam niko, imamo sopstvene kapacitete, podršku Vlade i možemo isplatiti sve”, rekao je Kesić na konferenciji za novinare.
    Kako je kazao, punjenje svih bankomata zahtjeva vrijeme. Iako su naišli na problem ,imali su jutros prvu isporuku oko pola 10 u Banjaluci.
    “Dajete nam vrijeme samo da u ovih 48h popišemo šta sve žele klijenti, kojih imamo 145 hiljada”, poručio je Kesić.
    Podsjetio je da je Sberbanka jedna o najlikvidnijih banaka u BiH koja je prošlu godinu završila sa 18 miliona KM dobiti.
    “Ova banka je zdrava. Riječ je samo o panici i ništa drugo. Banka će preživjeti ovaj udar. Nijedna marka neće biti upropaštena”, poruka je iz Sberbanke.
    On je naveo da će Republika Srpska upravljati akcijama dok se ne nađe strateški kupac, a da su u međuvremenu, u posljednja 24 sata, imali dosta ponuda od nekoliko finansijskih organizacija.
    Vlasnik banke je Sberbanka AG iz Austrije, objasnio je Kesić, a pravo upravljanje ima Agencija za bankarstvo Republike Srpske.
    “Kada se nađe kupac, novac će biti deponovan u Centralnoj banci BiH koja će vlasniku isplatiti uslove kada budu stvoreni uslovi za to”, poručio je Kesić.
    Kako je istakao, trenutno je dozvoljeno sa bakomata podizati 1.000 KM, a na šalteru 3.000.
    “Plaćanje karticama je moguće bez ikakvih problema”, dodaje on.

  • Aerodrom otvoren, do kraja godine proširenje kapaciteta

    Aerodrom otvoren, do kraja godine proširenje kapaciteta

    Renoviranje uzletno-sletne staze na banjalučkom Aerodromu je završeno i ponovo je otvoren za vazdušni saobraćaj, rekao je za Јutarnji program RTRS direktor Aerodroma Milan Račić.

    Račić je rekao da se do kraja godine očekuje proširenje kapaciteta aerodroma zbog povećanog obima saobraćaja i uvođenja novih destinacija.

    Dodaje da je u planu saradnja sa novim avio-kompanijama i da krajem aprila kreću letovi za Egipat.

    Prioritet je, kaže Račić, da nabave vatrogasno vozilo koje bi služilo samo za potrebe aerodroma.

    Redovni letovi sa Međunarodnog aerodroma Banjaluka idu ka Srbiji, Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji, Italiji i Austriji.

    Podsjećamo, Aerodromi Republike Srpske od 15. januara bio je zatvoren za vazdušni saobraćaj kako bi ovo javno preduzeće obnovilo pistu i spremno dočekalo predstojeću sezonu.

  • Ruski padobranci sletjeli u Harkov,napad na bolnicu

    Ruski padobranci sletjeli u Harkov,napad na bolnicu

    • Ruski padobranci sleteli su u Harkov u pokušaju da zauzmu opkoljeni grad, saopštila je ukrajinska vojska.

    Prema navodima ukrajinske vojske, vazdušni napad počeo je čim su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost u Harkovu i okolnoj oblasti.

    U saopšteju se navodi da su ruske snage napale regionalnu vojnu bolnicu i da su borbe u toku, prenosi Bi-Bi-Si.

    Si-En-En je sinoć objavio, pozivajući se na verifikovane video snimke, da je u novom napadu ruskih snaga na Harkov pogođen stambeni kompleks u blizini bolnice.

    Američka televizija javlja i da se u blizini Kijeva čula serija eksplozija.

    Prethodno je savetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Anton Heraščenko saopštio je da su ruske snage sinoć bombardovale aerodrom u Čugujevu, u Harkovskoj oblasti.

    Heraščenko je rekao da je u raketnim udarima ruskih snaga na centar Harkova, drugog po veličini grada Ukrajine, poginulo najmanje 10 ljudi, dok ih je 35 ranjeno.

    U jučerašnjem raketiranju Harkova uništena je i zgrada Konzulata Slovenije.

  • IAE pušta 60 miliona barela nafte iz strateških rezervi

    IAE pušta 60 miliona barela nafte iz strateških rezervi

    Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) saglasile su se da puste 60 miliona barela nafte iz strateških rezervi, od čega će plovina doći iz SAD, “kako bi poslale snažnu poruku naftnim tržištima da neće biti nestašica” nakon ruske intervencije u Ukrajini.

    Tu odluku donio je Odbor agencije koja ima 31. članicu, sa sjedištem u Parizu, prenosi Glas Amerike.

    Američka sekretarka za energiju Dženifer Grenholm saopštila je da je predsjednik Džozef Bajden odobrio izdvajanje 30 miliona barela iz američkih rezervi i da su SAD spremne da preduzmu “dodatne mjere” ako to bude potrebno.

    Iako zapadnim sankcijama do sada nije pogođena ruska energetska industrija, napad na Ukrajinu je ipak izazvao velike potrese na tržištima širom svijeta.

    Cijene nafte skočile su danas na više od 100 dolara po barelu, što je najviši nivo od 2014. godine.

  • Zakazan novi sastanak zbog Trgovske gore u Banjaluci: Zemljište u slivu Une krije odgovore

    Zakazan novi sastanak zbog Trgovske gore u Banjaluci: Zemljište u slivu Une krije odgovore

    BiH ne odustaje od namjere da dokaže da Trgovska gora nije lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane (NE) “Krško”, a domaći stručnjaci bi trebalo da o planu aktivnosti koje namjeravaju sprovesti razgovaraju do kraja sedmice u Banjaluci.

    Hrvatska planira da otpad iz “Krška” odlaže i skladišti na Trgovskoj gori na teritoriji opštine Dvor, koja se nalazi na samoj granici sa BiH, a započeli su istraživačke radove na lokaciji bivše kasarne “Čerkezovac”, gdje je planiran budući centar za zbrinjavanje otpada. Stručnjaci iz BiH, a koji su okupljeni u Ekspertskom timu za praćenje aktivnosti na Trgovskoj gori, žele da i oni dođu do podataka o sastavu i karakteristikama zemljišta. To je, kako su ranije istakli, sa strane BiH moguće jer je gledano očima struke riječ o jedinstvenom području, a rezultati će biti od velike važnosti ako Hrvatska krene u izradu studije o uticaju na životnu sredinu kako bi imali uporište u stavovima i argumentima.

    Predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević smatra da je situacija takva da Hrvatska neće odustati od namjere da otpad odlaže na Trgovskoj gori, te je s toga i veća želja domaćih institucija da ažuriraju geološke i druge karte područja uz granicu i dođu do podataka o karakteristikama i sastavu zemljišta.

    • Sastanak u Vladi Republike Srpske, odnosno resoru zdravlja, trebalo bi da bude do kraja sedmice. Razgovaraćemo o koracima koje moramo preduzeti sa ciljem otpočinjanja konkretnih radova u slivu rijeke Une na strani BiH, od javnih nabavki, pa nadalje. Sada nam je u fokusu da izađemo na teren i uzmemo potrebne uzorke. Ako sve bude išlo kako treba, neki potezi mogli bi biti povučeni i ove godine. Trebamo ubrzati – rekao je Dizdarević i dodao da bi ovog mjeseca trebalo da se ponovo obrate kolegama iz Hrvatske sa ciljem odlaska na Čerkezovac.

    Timu će, prema procjenama u naredne dvije godine, trebati više od 1,1 milion maraka za radove, javne nabavke i druge korake koje planiraju da naprave. Finansiranje radova trebalo bi da ide po principu da trećinu obezbijedi Republika Srpska, trećinu FBiH i trećinu zajednički nivo.

    Načelnik Novog Grada Miroslav Drljača, koji je i član Ekspertskog tima, za “Glas” kaže da je ova tema stalno u fokusu, te podsjeća da je reagovala u nekoliko navrata i lokalna skupština, uz jasan stav građana koji traže da lokacija Trgovske gore bude izbrisana kao dio projekta odlaganja i skladištenja nuklearnog otpada.

    BiH bi uz to do kraja ovog mjeseca, prema najavama, trebalo da dobije mapu pravnog puta sa ciljem zaštite oko 200.000 stanovnika u slivu rijeke Une, dok je sa posljednjeg sastanaka predstavnika svih nivoa vlasti u BiH, koji je održan prošlog mjeseca, rečeno i da bi Ministarstvo inostranih poslova BiH diplomatskim notama trebalo sa obavijesti Hrvatsku kako želi da eskperti iz BiH sa hrvatskim kolegama rade na ispitivanju tla Trgovske gore.

    Pomoć
    Domaći stručnjaci su nedavno poručili da im je potrebna pomoć institucija BiH u borbi protiv namjere Hrvatske da na Trgovskoj gori, svega 850 metara od granice, odlaže nuklearni otpad. U svim pripremljenim radovima istaknuto je da nisu u dovoljnoj mjeri poštovani kriterijumi za izbor, a protiv gradnje su i stanovnici u Dvoru.

  • “Lukašenkov režim podržava invaziju Rusije na Ukrajinu”

    “Lukašenkov režim podržava invaziju Rusije na Ukrajinu”

    Velika Britanija uvodi sankcije Bjelorusiji zbog uloge te zemlje u napadu Rusije na Ukrajinu, saopštila je danas britanska vlada. Ministarka spoljnih poslova Liz Tras rekla je da su sankcije uvedene osobama i organizacijama “zbog uloge Bjelorusije u invaziji rusije na Ukrajinu”, prenosi BBC.-Lukašenkov režim aktivno pomaže i podržava nelegalnu invaziju Rusije na Ukrajinu i osjetiće ekonomske posljedice zbog podrške Putinu – poručila je Tras.

  • Dačić danas raspisuje predsjedničke izbore

    Dačić danas raspisuje predsjedničke izbore

    Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić danas će raspisati izbore za predsjednika Srbije, koji će biti održani 3. aprila.

    Dačić će predsjedničke izbore raspisati u 12 časova, saopšteno je iz pres službe parlamenta.

    Za 3. april su zakazani i izbori za parlament Srbije, gradove Beograd i Bor, kao i za 11 opština.Odluku o raspisivanju parlamentarnih izbora donio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na Sretenje, 15. februara, potpisavši ukaz o raspuštanju Skupštine na prijedlog Vlade.