Autor: INFO

  • “Sve više neprijateljskih akcija SAD”

    “Sve više neprijateljskih akcija SAD”

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije okrivilo je danas SAD za litvansku blokadu ruskog tranzita sankcionisane robe u Kalinjingradsku oblast, što povećava ionako visoke tenzije izmedju Moskve i Zapada.

    “Takozvani ‘kolektivni Zapad’, po diktatu administracije Bele kuće, uveo je zabranu železničkog tranzita za širok spektar robe do Kalinjingradske oblasti i gotovo istovremeno ukidanje specijalnog leta za izlazak iz zemlje ruskih diplomata kojima je Vašington naredio da napuste SAD”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva.

    Saopšteno je i da je taj potez deo obrasca “sve više neprijateljskih akcija američke strane“ prema Rusiji.

    “Postoje svi razlozi da se veruje da je reč o manfestacijama složene taktike i grubim i argonatnim pokušajima da se sa nama razgovara sa pozicije sile”, precizira se u saopštenju objavljenom na sajtu ruskog MSP. Istaknuto je i da će Moskva izvući odgovarajuće zaključke i preduzeti adekvatne mere. Članica Evropske unije

  • Njemci nacionalizuju deo Sjevernog toka 2?

    Njemci nacionalizuju deo Sjevernog toka 2?

    Ministar privrede Njemačke Robert Habek ima novi plan za sporni gasovod Severni tok 2.

    Naime, on razmišlja da ga “preusmeri”, odnosno priključi na terminale za tečni gas, tvrdi magazin Špigel.

    Razmišlja se, piše list, da se deo gasovoda koji se nalazi na njemačkoj teritoriji nacionalizuje i odseče od ostatka gasovoda.

    Cjevi koje vode preko kopna ka moru mogle bi onda da budu priključene na mobilni terminal za tečni naftni gas.

    Špigel tvrdi da su se službenici Ministarstva privrede sastali sa predstavnicima holdinga Severni tok 2, koji je u vlasništu ruskog Gasproma.

    Prednost tog plana je da bi taj gasovod bio odlična mreža za transport tečnog naftnog gasa ka jugu Nemačke.

    Prema listu je taj plan tehnički izvodljiv, ali postoje problemi u vezi zaštite životne sredine, jer bi gasovod morao da prođe kroz zaštićene delove zemlje.

    Ministarstvo nije želelo javno da prokomentariše razmišljanja u vezi Severnog toka 2.

    Naime, u Berlinu postoji strah od odmazde Rusa, koji bi mogli da nacionalizuju imovinu njemačkih kompanija u Rusiji.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov oglasio se povodom pisanja medija o mogućoj nacionalizaciji dela Severnog toka 2 u Nemačkoj, konstatujući da je reč o hipotetičkim pretpostavkama, prenosi Sputnjik.

    “Hajde da se ne bavimo takvim hipotetičkim diskusijama. Ako bude nekih konkretnih akcija onda će to, naravno, pre svega biti posao za advokate kako bi dali pravnu ocenu takvim postupcima, ako se zaista razgovara o tome”, prokomentarisao je Peskov.

    Po njegovim rečima, “bilo bi pogrešno nešto reći, ne znajući suštinu onoga što se dešava”.

    “Trenutno ne možemo da damo ocenu, zasad nemamo nikakve zvanične izjave, ništa. Ali uz dužno poštovanje ili nepoštovanje, vest ‘Špigela’ ne može biti osnova za bilo kakve odgovorne izjave”, dodao je Peskov.

  • Da li je EU digla ruke od BiH?

    Da li je EU digla ruke od BiH?

    Odluka Brisela da BiH, za razliku od Ukrajine i Moldavije, ne dodijeli kandidatski status, otvara brojna pitanja, a jedno od njih sada odzvanja glasnije nego ikad: Gura li nas ovakvim stavom EU u zagrljaj Moskvi i Ankari?

    Predsjednik Evropskog savjeta Čarls Mišel je jučerašnju odluku zvaničnika Unije nazvao “istorijskim trenutkom”.

    Saša Čekrlija, bivši savjetnik ministra inostranih poslova BiH u mandatu Igora Crnatka, kaže da ta odluka može da bude istorijska u smislu da neke države Balkana ova odluka može usmjeriti prema drugim partnerima.

    – S pravom se može postaviti pitanje gura li nas ovakvim stavom Brisel u zagrljaj Moskvi i Ankari. Istraživanje agencije Ipsos iz aprila 2022. godine pokazuje da se 44 odsto građana Srbije protivi članstvu u EU dok 35 odsto podržava članstvo i to je prvi put od 2005. godine da je većina ispitanika protiv članstva. U Republici Srpskoj je vjerovatno sada slična situacija i bilo bi zaista korisno da Ministarstvo evropskih integracija provede istraživanje na tu temu i da ministar Klokić obavijesti javnost o tome. Sigurno je da se i dio Bošnjaka umorio od čekanja na putu prema EU i da bi radije unapređivali odnose sa Ankarom pa bi takva komparativna analiza bila veoma korisna i interesantna – kaže Čekrlija za Srpskainfo.

    Ministarstvo nije objavljivalo ovakva istraživanja, ali prema istraživanjima koje je u aprilu proveo Fakultet političkih nauka u Banjaluci, građani Republike Srpske više nisu za bezuslovni ulazak BiH u Evropsku uniju.

    – To je negdje oko 45 odsto građana, što je dramatično u odnosu na 2019. godinu, kada je ta podrška iznosila i do 80 odsto – rekao je Dalibor Savić, profesor na FPN Banjaluka.

    Ono što bi bilo najbolje za nas, za države koje su ostavljene da čekaju briselskog Godoa, smatra Čekrlija, jeste da pojačamo aktivnosti na realizaciji regionalne inicijative “Otvoreni Balkan” i stvaranjem integrisanog tržišta nađemo način da sačuvamo privredu u naredne tri godine dok stvari na terenu ne dobiju finalne obrise.

    – Kad tenkovi zaćute, veliki će munjevito uspostaviti privrednu saradnju i uspostaviti odnose, a mi ćemo ponovo nešto čekati – kaže on.

    Kada je riječ o odluci Evropskog savjeta, Čekrlija smatra da se još jednom pokazuje da države Balkana nisu u fokusu EU kada je u pitanju dalji proces proširenja.

    – Pitanje koje se sada otvara je da li će podrška u BiH prema EU integracijama biti biti u silaznoj putanji u narednom periodu nakon ovakve odluke Brisela. Status kandidata koji su države EU dodijelile Ukrajini i Moldaviji je više odraz političke nemoći i u velikoj mjeri je posljedica snažnog pritiska koji rukovodstvo Ukrajine pokazuje prema državama članicama ali i prema Briselu. Prema Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD takvu retoriku imperativa ne koriste. Brisel je definitivno morao donijeti ovakvu odluku zbog snažnog pritiska – smatra Čekrlija.

    Saša Čekrlija
    Prema njegovim riječima, proširenje EU je daleko i pitanje da li će se u narednih pet do sedam godina desiti nešto konkretno na tom planu, a Ukrajina i Moldavija u EU neće ući u narednih petnaest godina. Kako kaže, EU trpi značajnu štetu zbog ratnog sukoba u Ukrajini i osim štete koja će vremenom biti sve veća, pojačavaće se i nezadovoljstvo građana pojedinih članica zbog sve visoke stope inflacije i brojnih restrikcija.

    – Ova odluka Briselu donosi kratkoročni predah u Briselu i vraćanje lopte Kijevu. S druge strane, EU neće primiti u svoje članstvo države koje imaju otvorene teritorijalne sporove sa susjedima jer to znači da momentom pristupanja postaju strana u sukobu. Jasno je da će se sukob u Ukrajini završiti na način da se za pregovaračkim stolom osim Ukrajine i Rusije nađu i Gruzija i Moldavija kako bi se riješila sva otvorena pitanja. Znajući to, Brisel uz Ukrajinu kandidatski status daje i Moldaviji, a Gruziji priznaje evropsku perspektivu, dok je stanje na terenu takvo da ni Gruzija ni Moldavija ne kontrolišu svoju teritoriju. Abhazija, Južna Osetija i Pridnestovlje svoju perspektivu vezuju za Mosku, a ne za Brisel i tu će se stvari teško promijeniti. Dakle, nema zaista nema razloga za slavlje u ove tri države nakon odluke država članica EU – zaključuje Čekrlija.


    Milan Tegeltija, savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, smatra da ideju o pristupanju EU jednostavno treba postaviti tamo gdje joj je mjesto (na polici sa knjigama bajki) i graditi život, društvo i veze među državama na realnim i ostvarivim osnovama, misleći prije svega na dobrobit ljudi koji Žive na zapadnom Balkanu.

    – Nisu ljudi u zemljama zapadnog Balkana manje pametni ili manje vrijedni od onih u zapadnoj Evropi, samo su brate neuporedivo naivniji i bez samopoštovanja. Ako se sam ne poštuješ, niko te neće poštovati. Iz EU nam prodaju bajku decenijama, pa to se ni djeci ne može toliko prodavati – napisao je Tegeltija na Tviteru.

    – Nisu ljudi u zemljama zapadnog Balkana manje pametni ili manje vrijedni od onih u zapadnoj Evropi, samo su brate neuporedivo naivniji i bez samopoštovanja. Ako se sam ne poštuješ, niko te neće poštovati. Iz EU nam prodaju bajku decenijama, pa to se ni djeci ne može toliko prodavati – napisao je Tegeltija na Tviteru.

    Naravno, i oko ovog pitanja u BiH su se političari podijelili. Denis Zvizdić, član Kolegijuma Predstavničkog doma BiH (i ne samo on) optužio je SNSD i HDZ BiH da su krivi zbog toga što BiH nije dobila status kandidata, jer su zaustavili potrebne reforme.

    Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, optužio je dio evropskih lidera da BiH vide kao koloniju, a ne kao partnera i, kako kaže, zbog toga nismo ni dobili kandidatski status.

    – Srpska nije i neće biti kolonija. Mi znamo gdje smo i znamo svoj put. Hvala našim prijateljima koji su nas podržali – poručio je Dodik putem Tvitera.

  • Milanović: BiH nikada neće ispuniti kriterije za ulazak u EU

    Milanović: BiH nikada neće ispuniti kriterije za ulazak u EU

    Predsjednik Zoran Milanović je nakon svečane promocije na vojnom učilištu ponovno kazao kako je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini dužan provesti odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić.

    Ja sam to rekao tim ništarijama. A Plenković je izdajnik – poručio je Milanović te dodao kako se radi o hladnoj, ciničnoj i sadističkoj izdaji, javlja Dnevnik.hr.

    – Gordan Grlić Radman se poručio BiH da ne mogu biti kandidat za EU, rekao je Milanović.

    Ministra vanjskih poslova Milanović je nazvao princem od kafilerije iz Sesvetskog Kraljevca. Da ga Milanović nije poslao u Budimpeštu, radio bi u kotlovnici, kazao je predsjednik.Volume 0% 

    Ukrajini odobren status

    Ponovio je da BiH nikada neće ispuniti kriterije za ulazak u EU koje je ispunila Hrvatska, a koji su jako strogi. Treba im progledati kroz prste, budući da je i Ukrajini odobren status kandidata.

    Milanović se zapitao šta je napravio Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

    – Okrenuo se, otišao doma i poručio da će potpisati izmjene koje naravno, ne dolaze u obzir – odgovorio je.

    Ovo sramoti Hrvatsku

    Milanović je kazao kako poštuje ono što je napravio ministar Davor Božinović, kao i ljudi iz policije vezano za ulazak u Šengen, ali i kazao kako je njegova Vlada je iskoristila 94 posto sredstava iz Schengen Facility Funda.

    Ponovno je podsjetio na izjavu Gordana Grlića Radmana da BiH ne može postati kandidat, i to odmah nakon što je Ukrajini odobren status kandidata.

    Milanović je rekao kako ga je sram, a ne bi trebalo biti, jer se slovenski premijer kazao da će sam probati boriti za status kandidata BiH. Taj potez Milanović je nazvao džentlmenskim.

    – Netko je u DORH-o donio odluku da se te ljude angažira i da će sve propasti. Netko je odgovoran za tu minus inteligentnu katastrofu – rekao je Milanović o događajima vezanim za povlačenje i ponovno podizanje optužnice u slučaju Agrokor. 

    Pitao je i gdje je optužnica protiv Dragana Kovačevića zbog Janafa.

    – Ako nema materijalne osnove za optužnicu, ko je odgovoran za to – zapitao se predsjednik te istaknuo kako tužiteljstvo uživa ogromnu moć, a ne postoji sistem kontrole.

  • Banjca ne čudi sastanak Trivićeve i Šmita

    Banjca ne čudi sastanak Trivićeve i Šmita

    Lider Narodne partije Srpske (NPS) Darko Banjac izjavio je Srni da neko ko je kanditat za predsjednika Republike Srpske, kao što je Jelena Trivić iz PDP-a, treba da promoviše pravo, što nije slučaj jer se sastala sa Kristijanom Šmitom, visoki predstavnikom u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske.
    Banjac je rekao da ga ne čudi sastanak Trivićeve i Šmita imajući u vidu da ona dolazi iz stranke koja je veoma bliska određenim strukturama iz inostranstva.

    On je dodao da je to bilo jasno još na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa sankcijama Rusiji, jer su oni koji nisu podržali odluku o protivljenju sankcijama u stvari poslali poruku građanima Srpske.

    “Onaj ko je kandidat za predsjednika Republike Srpske treba da se izjasni o nekim pitanjima. Ona treba da se izjasni da li je za ili protiv uvođenja sankcija Rusiji, mora to da uradi da bi narod znao za koga glasa i kakav je plan o tom pitanju”, rekao je Banjac.

    Komentarišući odluku Evropskog savjeta da odobori kandidatski status Ukrajini i Moldaviji, ali ne i BiH, Banjac je rekao da je “kandidatski status Ukrajine u suštini izrugivanje prema svima”.

    “Sada je više nego jasno da u tu organizaciju ne treba da težimo da idemo, jer ukoliko trebam da se odreknem dijela svoje tradicije – onoga što je moj srpski narod ili dijela običaja – onoga što baštinimo, a to su evropske vrijednosti, protiv sam ulaska u organizaciju koja se zove Evropska unija”, istakao je Banjac.

    On je naglasio da je BiH dio Evrope, kao što je i Francuska, NJemačka, Austrija i ostali, te da je EU organizacija sa postavljenim određenim pravilima i uslovima koji za jedne važe, a za druge ne.

    “To nisu evropske vrijednosti, to je selektivna primjena prava. Uslove te organizacije utvrđuju pojedine zemlje. To su vrijednosti koje su postavile Njemačka, Austrija, Francuska i ostale zemlje i zbog toga je Velika Britanija izašla iz EU”, napomenuo je Banjac.

    On je zaključio da zbog toga ne treba tugovati zbog nedobijanja kandidatskog statusa, već naprotiv, jačati i biti dobar komšija.

  • Nema prodaje karata u Banjaluci do sjednice Skupštine

    Nema prodaje karata u Banjaluci do sjednice Skupštine

    Usaglašeno je da se karte u javnom prevozu ne prodaju do sjednice Skupštine , koja će biti 29. juna, rekao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nakon sastanka sa rukovodstvom gradskih odbora stranaka koji učestvuju u radu Skupštine grada i prevoznika.

    “Dogovorili smo se da u ponedjeljak sve političke partije iznesu svoje stavove. Do naredne sjednice gdje smo predložili izmjene cjenovnika za radničke i pojedinačne karte, o kojima trebamo raspravljati i povećanju, a ove da grad preuzme na sebe, što nas opet mnogo košta. Za sada imamo podršku PDP-a SDS-a, SPS-a “Banjaluke zove” i “Demos”. Ostaje da čujemo stav SNSD-a, Ujedinjene Srpske i Socijalističke partije”, kazao je Stanivuković.

    On je rekao da je ovo jedan od težih sastanaka.

    “Imate 70 odsto rast cijena goriva, a u javnom prevozu gorivo je sve. Bilo je potrebno više od dva sata razgovora o tom problemu. Za javni prevoz do sad smo dali preko dva miliona, ali sada više nemamo ni marke”, rekao je Stanivuković.

    Ističe da imaju velikih problema u vezi sa prevoznicima do platoa Manjače.

    “Prevoznik ‘Aldemo’ hoće da raskine ugovor. Dužni smo da iznađemo rješenje. Moglo se polemisati u javnom prevozu u martu i aprilu, ali ne i u maju, a pogotovo u junu Isplatili smo sve, ali za juni nemam sredstava. Ovo je zaista alarmantno stanje”, kazao je on.

    Dejan Mijić, direktor “Autoprevoza”, je rekao da, iako danas nisu postigli dogovor, imaju nagoveštaj da bi se u ponedjeljak moglo doći do rješenja.

    “Ako ne dođe do toga ići ćemo na obustavu saobraćaja. Niko od nas nema pravo da dalje gura preduzeća u propast, i moraćemo pristupiti mjeri zaustavljanja prevoz. Gradonačelnik je obećao da će pronaći sredstva da nam se isplati obećana sredstva za juni”, kazao je Mijić.

    Dodaje da i dalje ostaju pri tome da će podnijeti teret poskupljenja, a da poskupljenje ide za nekih 25 odsto, te da grad subvencioniše prigradske linije.

  • Borenović podržao kandidaturu Šarovića za člana Predsjedništva BiH

    Borenović podržao kandidaturu Šarovića za člana Predsjedništva BiH

    Predsjednik PDP Branislav Borenović izjavio je kako će ova politička stranka podržati kandidaturu Mirka Šarovića, predsjednika SDS, za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske.

    Mi smo dugogodišnji partneri i jako je važno što je proces kandidovanja u SDS uspješno završen jednoglasnom odlukom – rekao je Borenović.

    Borenović je poručio kako će PDP uložiti sve svoje kapacitete da izborni proces završi pobjedom nad svim nivoima.

     Pobjeda nema alternativu. Više od deceniju i po kontinuiranoj vlasti jedne političke struktura dovelo je Republiku Srpsku u situaciji da se prazni zbog odlaska ljudi, da je korupcija vlada svakim porom društva, da je većina ljudi obespravljena – kazao je Borenović.

    Sinoć je glavni odbor SDS donio odluku da Mirko Šarović predsjednik ove stranke bude kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 

  • Bivši gradonačelnik Banjaluke neće na listu SNSD za poslanika u NSRS

    Bivši gradonačelnik Banjaluke neće na listu SNSD za poslanika u NSRS

    Bivši predsjednik Gradskog odbora SNSD Banjaluka i nekadašnji prvi čovjek Banjaluke, Igor Radojičić, odbio je da uđe u trku za poslanički mandat u parlament Srpske, saznaje Srpskainfo.

    Naš izvor iz vrha stranke tvrdi da je Radojičić, nakon što je Gradski odbor SNSD Banjaluka utvrdio svoj prijedlog kandidata za Narodnu skupštinu RS za opšte izbore u oktobru ove godine, poručio da ne želi da se njegovo ime nađe na listi.

    – Radojičić je poručio da ne želi da bude na listi ni SNSD, niti bilo koje druge stranke – istakao je naš izvor.

    Dodao je da je Radojičić očito i dalje pri stavu da se privremeno povuče iz politike, nakon što je prije dvije godine javno ponižen od strane lidera SNSD Milorada Dodika koji ga je faktički smijenio u izbornoj noći sa čela Gradskog odbora te stranke u Banjaluci.

    Podsjećamo, Radojičić se, nakon poraza od Draška Stanivukovića na izborima za gradonačelnika Banjaluke prije dvije godine, povukao iz javnog, ali i političkog života.

    Na stranačka okupljanja dolazi veoma rijetko, a mnogi tvrde da je kivan na SNSD, kako zbog rezultata izbora, tako i zbog načina na koji ga je već u izbornoj noći Milorad Dodik smijenio sa mjesta predsjednika Gradskog odbora SNSD Banjaluka.

    Dodik je, naime, u izbornoj noći, čim je postalo jasno da je Draško Stanivuković pobijedio u trci za gradonačelnika, raspustio Gradski odbor SNSD Banjaluka, smijenio Radojičića sa njegovog čela i postavio sebe za povjerenika.

    – Predsjednik SNSD je 15. novembra uveče javno smijenio i raspustio Gradski odbor u Banjaluci. Lično smatram da je to bio nepotreban potez, u afektu, kao i neke izjave nakon izbora. Ta odluka o egzemplarnoj smjeni, odnosno raspuštanju, nakon dugogodišnje saradnje i niza uspjeha koje sam lično u proteklih dvadesetak godina donio SNSD, za mene je bila veoma razočaravajuća. Ionako bih se, nakon ovakvog izbornog rezultata, sa svojim saradnicima povukao sa čela Gradske organizacije SNSD – rekao je Radojičić u jednoj od rijetkih izjava za medije nakon poraza u Banjaluci.

    On je tada poručio da će mu trebati odmor, nakon četiri izuzetno naporne godine, u kojima je i privatni i porodični život potpuno bio podredio poslovima gradonačelnika.

    – Taj odmor od politike i javnosti može da bude i veoma dug – poručio je tada Radojičić.

  • U Srpskoj registrovano devet slučajeva zaraze

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 194 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod devet osoba.

    Radi se o šest muškarca i tri žene, od kojih su jedna mlađe, pet srednje i tri starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, pet osoba je iz Banjaluke, dvije iz Srpca i po jedna iz Bijeljine i Prnjavora.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 112.400 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.380 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 426.309 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 27, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 11, a u ostalim bolnicama 16. Na respiratoru su dvije osobe (UKC Republike Srpske).

  • Njemačka u problemima: Ako ne bude dovoljno gasa, zatvaraju se neke industrije

    Njemačka u problemima: Ako ne bude dovoljno gasa, zatvaraju se neke industrije

    Njemačka ide ka nestašici gasa ako zalihe ruskog gasa ostanu na niskom nivou kao što su sada, a određene industrije bi morale da budu zatvorene ako ih do zime ne bude dovoljno, rekao je ministar ekonomije Robert Habek.

    “Kompanije bi morale da zaustave proizvodnju, otpuštaju radnike, lanci snabdijevanja bi se urušili, ljudi bi se zaduživali da plate račune za grijanje i postali bi siromašniji”, rekao je Habek.

    “Ovo je najbolje plodno tlo za populizam, koji ima za cilj da potkopa našu liberalnu demokratiju iznutra”, rekao je Habek, dodajući da je sve to dio plana ruskog predsjednika Vladimira Putina da podijeli zemlju.

    Habek je za list “Špigl” iznio izglede za dalje olakšice za kompanije i ljude pogođene nedostatkom gasa, ali je upozorio da neće biti moguće apsorbovati sve posljedice.

    Potrošači bi mogli da vide udvostručenje ili utrostručenje svojih troškova energije, koji su u nekim slučajevima već između 30 i 80 odsto veći zbog povećanja cijena od prošle jeseni, rekao je danas za ARD Klaus Miler, šef njemačkog regulatora eneregetske mreže “Bundesnetzagentur”.

    On je rekao da se razmatraju različiti scenariji i da većina njih nije lijepa i znači ili premalo gasa na kraju zime ili već veoma teške situacije u jesen ili zimu.

    Njemačka je juče aktivirala drugu fazu od tri svog plana za hitne slučajeve u vezi sa rezervama gasa, koji stupa na snagu kada vlada vidi visok rizik od dugoročne nestašice gasa.