VRBAS Media

Autor: INFO

  • Peskov: Rusija nema za cilj da Ukrajinu podijeli na dijelove

    Peskov: Rusija nema za cilj da Ukrajinu podijeli na dijelove

    Rusija, vodeći vojnu operaciju na ukrajinskoj teritoriji, nema za cilj da podijeli Ukrajinu na dijelove, već samo nastoji da obezbijedi garancije za vlastitu bezbjednost, rekao je Dmitrij Peskov, portparol predsjednika Rusije Vladimira Putina, prenosi TASS.

    “Nakon državnog udara 2014. Ukrajina je postala podložna uticaju nacističke ideologije. Želimo je osloboditi te ideologije. Osim toga, povećana je prisutnost infrastrukture NATO-a u Ukrajini, što direktno prijeti bezbjednosti Rusije. Ne stavljamo za cilj podjelu ukrajinske teritorije na dijelove, ali nastojimo da obezbijedimo garancije vlastite bezbjednosti”, rekao je Peskov.

    On je dodao da blokovi nuklearne elektrane Zaporožja, koja je pod kontrolom Oružanih snaga Ruske Federacije, nisu oštećeni, stanica nastavlja da radi uobičajeno.

    “Nuklearna elektrana Zaporožje nije napadnuta i nije oštećena. Ono što se oko nje dogodilo bila je provokacija ukrajinskih nacionalista i ekstremista koji su izveli napad na ruske oružane snage”, rekao je.

    Rusija čeka treći krug pregovora s ukrajinskim vlastima i nada se da će Kijev poslušati zahtjeve Moskve, rekao je Peskov, prenosi TASS.

  • Šolc prvi put nakon početka rata u Ukrajini iznio svoju viziju proširenja EU

    Šolc prvi put nakon početka rata u Ukrajini iznio svoju viziju proširenja EU

    Zemlje zapadnog Balkana koje su pokazale da su angažovane za evropsku perspektivu treba da dobiju jasno obećanje o svojoj budućnosti u EU, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar, u intervjuu za njemačku javnu televiziju ZDF u četvrtak naveče.

    Šolc je gostovao u popularnoj političkoj emisiji koja je bila posvećena ukrajinskoj krizi, a voditeljka ga je pitala da li se slaže s Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije, da Ukrajini treba dati evropsku perspektivu. Odgovarajući na ovo pitanje, Šolc je rekao da će Ukrajina dobiti priliku da se raspravlja o njenoj evropskoj perspektivi nakon što se zaustavi rat i nakon što bude razjašnjeno pitanje pristupanja zapadnog Balkana u EU.

    “Vi znate koliko dugo to traje za neke zemlje koje su odavno započele taj proces, a još nisu dobile odluku. I zato želim jasno reći na ovom mjestu da su mnoge odluke koje su donesene u vezi sa zemljama zapadnog Balkana, znači uglavnom zemljama bivše Jugoslavije, potpuno neprihvatljive. Ja sam zato da se onim zemljama koje se tamo toliko angažuju za svoju evropsku perspektivu konačno daju jasni stavovi”, rekao je Šolc.

    On je istakao da je EU zajednica demokratskih država, gdje su pravna država, demokratija i tržišna ekonomija zajednički principi koje svi sprovode i u kojoj se poštuju socijalna prava, a svi poštuju čitav niz čvrsto utvrđenih pravila.

    “Na dnevnom redu sada imamo odluku o zapadnobalkanskim državama, o njihovoj evropskoj perspektivi. Sada veoma pažljivo i dugo pričamo o tome. Postoji još zemalja koje su zainteresovane, ali se njima jasno mora reći da tu postoje određeni preduslovi”, rekao je Šolc, misleći na zemlje poput Ukrajine.

    Podsjećanja radi, Šolc je tokom izborne kampanje u ljeto prošle godine na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, da li treba da bude primljena u članstvo, dao sličan odgovor, s tim da sada prvi put rekao da evropsku perspektivu imaju one zemlje zapadnog Balkana koje se angažuju. Ovo veoma podsjeća na neke stavove njemačkih i evropskih političara da zemlje zapadnog Balkana treba da slijede spoljnu politiku EU ako žele u članstvo, što je posebno izazovno za srpsku populaciju na Balkanu, koja želi evropsku perspektivu i poštuje ukrajinski teritorijalni integritet, ali ne želi da se odrekne svojih odnosa s Rusijom.

    Takođe smo ekskluzivno najavili da će Njemačka imenovati posebnog predstavnika za zapadni Balkan da bi preduprijedila eventualno prelijevanje ukrajinske krize u region, a iz istog razloga je EU donijela odluku da pojača trupe EUFOR-a za 500 novih pripadnika.

    Kapetan Simus Šanon, portparol EUFOR-a, “Nezavisnim” je rekao da u ovom trenutku ne može komentarisati kretanje EUFOR-ovog osoblja, ali da će uskoro biti izdato saopštenje na stranici njihovih društvenih mreža o detaljima pojačanja trupa.

    Kako kažu u EUFOR-u, radi se o 500 pripadnika EUFOR-ove rezerve, čime se ukupan broj pripadnika ove evropske vojne misije popeo na 1.100.

    “Pogoršanje sigurnosne situacije na međunarodnom planu ima potencijal da proširi nestabilnost na BiH. Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti za jačanje stabilnosti u BiH postavljanjem sposobnih snaga u zemlji da podrže napore vlasti BiH da održi sigurno okruženje. Njihova misija će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u BiH”, saopštili su oni. Kako ističu, ovim se pokazuje nedvosmislena posvećenost EU i EUFOR-a teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.

    Podsjećanja radi, EUFOR je raspoređen u BiH od 2004. godine, a sastoji se od ukupno 3.500 pripadnika, od kojih je 600 trenutno raspoređeno u zemlji, ne računajući novopristigle snage.

    “Procjena EUFOR-a je da trenutno ne postoji prijetnja sigurnom okruženju za koje bi bila potrebna podrška EUFOR-a. Situacija se kontinuirano prati i po potrebi se mogu dovesti dodatna pojačanja”, naglasili su oni.

  • “Dodik zapravo ne želi nezavisnu Srpsku” Eskobar o ratu u Ukrajini i političkoj situaciju u BiH

    O trenutanom stanju u BiH za Hrvatsku televiziju govorio je posebni američki izaslanik za zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar. Na pitanje je li moguće da Rusija sada prizna Republiku Srpsku, Eskobar je odgovorio kako nije ništa čuo o tome i misli kako bi svaki korak kojim bi se destabilizovala BiH sada bio katastrofalan.

    Uprocesu smo u kojem pokušavamo provesti izborne i ograničene ustavne reforme koje će omogućiti BiH da ispuni svoje težnje i jednog dana postane članica EU. Nažalost, mislim da sve vođe Bosne i Hercegovine ne dijele tu viziju. Ali mislim da razlozi nisu politički ciljevi, to sam već rekao. Tu se prije radi o zaštiti korupcije. Mislim da Republika Srpska ne želi nezavisnost. Mislim da Republika Srpska, pogotovo Milorad Dodik želi da se oslobodi svih federalnih sudova, istraga i regulatora koji bi stali na kraj njegovoj korupciji. Mislim da ne želi nezavisnost jer ona traži odgovornost prema budžetu, prema nizu drugih stvari. Zna da ga niko u regiji ne bi priznao, niko od susjeda – naglasio je Eskobar.

    On je istakao da SAD trenutno sankcijama protiv Moskve prije svega cilja ruske oligarhe, te se komentarisao i uvođenje sankcija Dodika.

    – Trenutno sankcijama ciljamo ruske oligarhe. Pogledajte te sankcije, to bi se moglo dogoditi i u toj regiji. Ljudi koji ne vjeruju da sankcije djeluju, moraju samo pogledati Rusiju – rekao je Eskobar.

    BiH održat će izbore u oktobru. Hrvatsko stajalište je jasno: bez promjene izbornog zakona, izbori neće biti pošteni, a Hrvati neće imati legitimne predstavnike.Upitan je li moguć politički kompromis u BiH prije izbora?

    – Ne samo da je moguće, nego mislim da je nužno i hitno. Sve strane uključene u pregovore moraju biti brze i pobrinuti se da se izbori ove godine održe u najboljim mogućim uslovima – naglasio je Eskobar za HRT.

  • Grlić Radman naglašava da budućnost BiH zavisi od dogovora o izbornom zakonu

    Grlić Radman naglašava da budućnost BiH zavisi od dogovora o izbornom zakonu

    Ministar inostranih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je da je na današnjem sastanku šefova diplomatije zemalja članica NATO istakao da stabilnost i budućnost BiH zavisi od dogovora Hrvata i Bošnjaka o izbornoj reformi i ukazao na opasnost unitarizma u višenacionalnoj državi.

    Grlić Radman je rekao da su na današnjem sastanku u Briselu mnogi naglasili koliko je važna stabilnost BiH, a da je on istakao da je unitarizam u višenacionalnoj državi možda još i opasniji od pitanja rastućeg separatizma.

    – BiH jedino može biti održiva ako su sva tri konstitutivna naroda ravnopravni i ako sva tri mogu birati svoje predstavnike. Na to sam ukazao kao važnost na ovoj raspravi – rekao je Grlić Radman novinarima

  • OHR “Centralna banka BiH nikada nije bila međuentitetska institucija”

    OHR “Centralna banka BiH nikada nije bila međuentitetska institucija”

    OHR se oglasio se oglasio na zvaničnom Tviter nalogu gdje je demantovao navode kako je Centralna banka BiH međuentitetska institucija, kao i to da je visoki predstavnik ikada donio zakon o njenom statusu.

    entralna banka BiH nikada nije bila međuentitetska institucija niti je visoki predstavnik ikada donio zakon o njenom statusu. Centralna banka BiH je državna institucija osnovana Aneksom 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – navode iz OHR.

    Iz OHR su ponovili kako je Ustavom BiH konkretno Parlamentarna skupština BiH zadužena da utvrdi nadležnosti Centralne banke BiH.

    – Ustavom BiH konkretno je zadužena Parlamentarna skupština BiH da utvrdi nadležnosti Centralne banke BiH, što je Parlamentarna skupština BiH i učinila 1997. godine, usvajanjem Zakona o Centralnoj banci BiH – dodali su iz OHR.

    OHR je reagovao na tvrdnju kako je “Centralna banka BiH osnovana Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao zajednička banka RS i FBiH, ali da su visoki predstavnici ukinuli tu strukturu i prenijeli upravljanje Centralnom bankom BiH na zajedničke institucije”. Takođe u toj tvrdnji je navedeno kako “prema Ustavu, Predsjedništvo je nadzorni organ, odnosno tijelo koje nadzire rad CBBiH”.Podsjetimo, član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik je predložio da se dva entiteta hitno dogovore o izmjenama Zakona o Centralnoj banci BiH, koja bi potom odštampala 400 miliona evra, koliko ima rezervi, prenosi Avaz.

  • Spirou: Rat u Jugoslaviji je izbio zbog geopolitičkih interesa evropskih država

    Spirou: Rat u Jugoslaviji je izbio zbog geopolitičkih interesa evropskih država

    Član Demokratske stranke SAD Kris Spirou izjavio je da su pregovori u Dejtonu, gdje je bio savjetnik delegacije tadašnje SR Jugoslavije, završeni tako da, umjesto da Srbija ne postoji, sada postoje praktično dvije Srbije – Republika Srpska i Srbija, što je isto kada je riječ o srpskom narodu.

    Spirou je za RTRS rekao da je devedestih na područiju bivše Jugoslavije bio građanski rat koji je izbio radi geopolitičkih interesa evropskih država koje su željele eliminaciju Srbije i da Srbe suze na područja oko Beograda.

    On smatra da bi se desio, kako je rekao, treći mini svjetski rat, da u Dejtonu nije postignut sporazum, a da bi u tom slučaju razvoj situacije bio takav da bi onda najprije trebalo spašavati Srbe od katastrofe.

    Spirou je naveo da je njegov motiv da uđe u mirnodopski proces bio sasvim slučajan, nakon što su mu kada je bio u Grčkoj prišla trojica Srba koji su izrazili želju da se SAD uključe kako bi bio postignut mir.

    Nakon toga se sastao sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i rekao mu da će mu pomoći ako je on (Milošević) za mir i ima namjeru za postizanjem mira i da sačuva srpsku naciju.

    Spirou je naveo da je Milošević bio čvrsto za to da rat koji se tada vodio treba zaustaviti, kao i da Srbima ne treba ništa tuđe, nego samo da drugi ostave Srbe na miru.

    On je rekao da nije u toku sa sadašnjom situacijom, naglasivši da nikome na ovim prostorima nisu potrebne devedesete i da putem razgovora svako treba da traži svoj interes.

  • Blinken: Rusija nikad više izolovana, mi nikad više ujedinjeni

    Blinken: Rusija nikad više izolovana, mi nikad više ujedinjeni

    Rusija nikada nije bila tako izolovana, a mi nikada nismo bili tako ujedinjeni, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken nakon sastanka sa ministrima spoljnih poslova iz EU povodom invazije Moskve na Ukrajinu.

    “Ukoliko Kremlj ne promeni kurs nastaviće dalje putem sve veće izolacije i ekonomskog bola”, poručio je Blinken, prenosi Rojters.

    On je dodao i da će ruska invazija na Ukrajinu nastaviti da povećava troškove njenom predsjedniku Vladimiru Putinu, ali i stanovništvu Rusije.

    “Desetine miliona Rusa će patiti zbog opasnih odluka koje donosi mali krug korumpiranih lidera i prijatelja”, izjavio je Blinken na konferenciji za novinare nakon sastanak.

    Američki državni sekretar je upozorio da ruske snage “sve više koriste brutalne metode, uključujući napade na civilno stanovništvo” i najavio je da SAD razmatraju dodatne sankcije Rusiji, kao i da ništa od mjera nije isključeno.

    “Ništa nije van stola, mi procjenjujemo sankcije svakog dana”, poručio je Blinken.

    On je naveo i da bi uvođenje energetskih sankcija Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu imalo trenutni efekat smanjenja globalne ponude energenata i podizanja cijena na pumpama i u SAD, a da bi rastuće cijene “podigle ruski profit”.

    Blinken je danas branio odluku NATO da ne uspostavi zonu zabrane letova iznad Ukrajine, tvrdeći da bi takva mjera mogla da izazove širenje sukoba na više zemalja.

    “Mi imamo odgovornost da obezbijedimo da se rat ne prelije izvan Ukrajine. Zona zabrane letova mogla bi dovesti do uspostavljanja rata u punoj mjeri u Evropi”, rekao je novinarima američki državni sekretar, prenosi Rojters.

  • Stručnjak za migracije: U Evropu bi moglo doći 10 miliona izbjeglica iz Ukrajine

    Stručnjak za migracije: U Evropu bi moglo doći 10 miliona izbjeglica iz Ukrajine

    Njemački stručnjak za migracije Gerald Knaus procijenio je da Evropa može očekivati priljev od 10 miliona ukrajinskih izbjeglica.

    “Rat ruskog predsjednika Vladimira Putina u Čečeniji rezultirao je protjerivanjem četvrtine Čečena”, rekao je u subotu Knaus medijskoj grupi RND. Evropa bi sada trebala očekivati slične brojke.

    “Četvrtina Ukrajinaca je ekvivalentna broju od deset miliona ljudi. S obzirom na trenutnu dinamiku rata, to je sasvim moguće”, objasnio je Knaus.

    Rekao je da je svoje izračune zasnivao na tome kako Rusi vode ovaj rat.

    “U sedam dana u EU je stiglo onoliko ljudi koliko u cijelom ratu u Bosni i Hercegovini. Ova brzina pokazuje da se suočavamo s najbržom i najvećom izbjegličkom katastrofom u Evropi od Drugog svjetskog rata”, poručio je Knaus.

  • UN: SAD osudile napad na nuklearku, “za dlaku spriječena katastrofa”

    UN: SAD osudile napad na nuklearku, “za dlaku spriječena katastrofa”

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održao je hitan sastanak u petak, na kojem je Amerika osudila ruski napad na nuklearnu elektranu u Zaporožju u Ukrajini.

    Rusija je preduzela “nepromišljene” i “opasne” korake, ocijenila je Linda Thomas-Greenfield, američka predstavnica pred Vijećem sigurnosti.

    Ona je naglasila da “neposredna opasnost” i dalje traje, jer su ruske snage na oko 32 kilometra od još jedne nuklearne elektrane – druge po veličini u Ukrajini. U pitanju je nuklearka Južnoukrajinsk.

    Rekla je i da je u svijetu u petak “za dlaku spriječena” nuklearna katastrofa.

    Vasilij Nebeznja, koji predstavlja Rusiju pred UN-om, rekao je da elektranu sada “čuvaju” ruski vojnici.

    Kako je dodao, rad elektrane se odvija normalno, a nivo radijacije je uobičajen.

    Na hitnom sastanku, ruski ambasador u UN-u je rekao da postoje “laži o tome kako su ruske trupe napale nuklearnu elektranu u Zaporožju”.

    Ukrajinski ambasador je uzvratio, nazvavši svog ruskog kolegu “lažovom” i rekao da je fabrika pretrpjela štetu.

    Vijeće je zasijedalo nakon što je izbio požar u nuklearnoj elektrani Zaporožje u Ukrajini, izazvan ruskim granatiranjem. Rusija je demantovala napad na elektranu i optužila Ukrajini za diverziju. Nivoi radijacije u nuklearki su normalni, kažu ukrajinski i američki zvaničnici. Operacije u fabrici se sada nastavljaju, ali su je ruske snage “zauzele” rano u petak, saopćile su ukrajinske vlasti.

  • Johnson: Putin namjerava udvostručiti svoju invaziju na Ukrajinu jer ne vidi drugi izlaz

    Johnson: Putin namjerava udvostručiti svoju invaziju na Ukrajinu jer ne vidi drugi izlaz

    Britanski premijer Boris Johnson smatra da Vladimir Putin namjerava udvostručiti svoju invaziju na Ukrajinu jer ne vidi opciju izlaska nego namjerava nastaviti s uništavanjem.

    U intervjuu za novine La Repubblica, Die Welt i El Pais, Johnson je opisao trenutak kada ga je usred noći probudila vijest o ruskom granatiranju nuklearne elektrane Zaporožje u Ukrajini, rekavši da je evropska sigurnost jednako ugrožena takvim napadom.

    “Naša sigurnost je jednako uključena, jednako ugrožena takvim napadom. Sjećamo se što se dogodilo s Černobilom. Radioaktivni oblaci su se bili proširili po cijelom kontinentu, a koliko se sjećam i u Sjevernu Ameriku”, rekao je Johnson.

    Kazao je kako je očito je da postoji ogroman rizik.

    “Zabrinut sam kako ćemo zaustaviti katastrofu. Postoje i druga ukrajinska postrojenja i sigurno postoje druga ukrajinska radioaktivna odlagališta nuklearnog otpada”, kazao je Johnson dodajući da se treba razmotriti na koji način sarađivati s ciljem sprječavanja takve katastrofe.

    Rekao je da je Putin podcijenio spremnost Ukrajinaca da se bore i brane svoju zemlju, kao i predsjednika Zelenskog.

    “Putin je takođe podcijenio jedinstvo Zapada. Vlade svih zemalja predstavljenih za ovim stolom stvarno su radile zajedno, vrlo efikasno, kako bi proizvele paket ekonomskih sankcija koji je imao vrlo značajan učinak na Rusiju”, dodao je.

    Johnson je rekao kako se čini da je Putin spreman nastaviti s uništavanjem Ukrajine.

    “Čini mi se kao da je Vladimir Putin odlučio, i jasno je iz onoga što se događa, da se odlučio udvostručiti uništavanje. On ne vidi izlaz iz slijepe ulice u kojoj se nalazi, osim na način da nastavi s uništavanjem i satiranjem nedužnog stanovništva u nedužnim evropskim gradovima. Ne smijemo prihvatiti narativ Vladimira Putina da se radi o njegovoj borbi protiv NATO-a ili Zapada”, kazao je.