VRBAS Media

Autor: INFO

  • Erdogan uspješno ucijenio Finsku i Švedsku

    Erdogan uspješno ucijenio Finsku i Švedsku

    Redžep Tajip Erdogan je izgurao svoje – Turska je, kako je saopšteno u utorak iz njegove kancelarije, “dobila ono što je željela” od Švedske i Finske i konačno pružila svoju punu podršku njihovom prijemu u NATO.

    Erdogan se u utorak, uoči otvaranja samita NATO u Madridu, sastao sa finskim kolegom Saulijem Ninisteom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.

    Finska i Švedska su 18. maja zbog rata u Ukrajini zvanično podnijele prijave generalnom sekretaru NATO za ulazak u alijansu. Turska je inicijalno blokirala njihove prijave, smatrajući da dvije zemlje imaju previše blag stav prema organizacijama poput Radničke partije Kurdistana (PKK), koja je vodila 38-godišnju pobunu protiv Turske tokom koje su stradale desetine hiljada ljudi. Ankara tvrdi da Švedska i Finska kriju članove PKK, kao i osobe koje su povezane sa neuspjelim pokušajem puča u Turskoj 2016. i traži od ove dvije države da odobre zahtjeve za izručenje osoba.

    – NATO je bezbjednosni savez i ne možemo da prihvatimo da teroristi budu u njemu – rekao je sredinom maja turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

    On je u srijedu upozorio da će samit NATO, koji je počeo u Madridu, da iskoristi kako bi dokumentovano dokazao da su Finska i Švedska “licemjerne” u borbi protiv terorizma i dodao da Švedska i Finska moraju da ispune očekivanja Ankare.

    Erdogan je kasnije istog dana ipak popustio, te nakon sastanka sa predsjednikom Finske i premijerkom Švedske potvrdio podršku politici otvorenih vrata NATO potpisujući zajedničku izjavu.

    Kako piše “Gardijan”, sporazum podrazumeva da Finska i Švedska ukinu svoj embargo na oružje, izmijene svoje zakone o terorizmu, podrže Tursku u njenom sukobu sa PKK i prestanu da podržavaju sirijsku pridružnicu ove partije, Jedinice narodne odbrane. Erdogan je danas objavio sedam tačaka sporazuma sa Švedskom i Finskom, preneo je Index.hr.

    Šta je Turska dobila?

    1. Finska i Švedska neće pružiti podršku PKK-u i Fetou (pokret disidentskog turskog sveštenika Fetulaha Gulena), a Turska će zauzvrat pružiti punu podršku zemljama u borbi sa prijetnjama njihovoj nacionalnoj bezbjednosti. Finska i Švedska složile su se da će najoštrije osuditi terorizam u svim njegovim oblicima.
    2. Finska i Švedska obavezale su se da će potvrditi da je PKK zabranjena teroristička organizacija i da će spriječiti aktivnosti grupe i svih drugih terorističkih entiteta, kao i aktivnosti pojedinaca u povezanim i skupinama ili mrežama povezanim sa tim terorističkim organizacijama.
    3. Finska je istakla nekoliko nedavnih izmjena svog krivičnog zakona kojima se proširio opseg kažnjivih terorističkih zločina, od kojih je posljednji stupio na snagu 1. januara, dok je Švedska potvrdila da će sljedećeg 1. januara stupiti na snagu novi, oštriji zakon o terorizmu i da se vlada priprema dodatno da pooštri protivterorističko zakonodavstvo.
    4. Turska, Finska i Švedska potvrdile su da između njih više ne postoji nacionalni embargo na oružje. Švedska mijenja svoj nacionalni regulatorni okvir za izvoz oružja u odnosu na NATO saveznike.
    5. Tri zemlje su se složile da uspostave zajednički mehanizam dijaloga i saradnje na svim nivoima vlasti. Finska i Švedska boriće se protiv terorizma u skladu s odredbama relevantnih dokumenata i politika NATO i preduzeti potrebne korake za pooštravanje domaćeg zakonodavstva u tu svrhu.

    Finska i Švedska će brzo i temeljno rješavati zahtjeve Turske za deportaciju ili izručenje osumnjičenih za terorizam, uzimajući u obzir informacije, dokaze i obavještajne podatke koje je dostavila Ankara, te istražiti i zabraniti sve aktivnosti finansiranja i regrutacije PKK i drugih terorističkih organizacija.

    Tri zemlje su se obavezale na borbu protiv dezinformacija i sprečavanje zlupotrebe domaćih zakona u korist terorističkih organizacija, uključujući aktivnosti koje potiču na nasilje protiv Turske. Finska i Švedska osiguraće da njihovi odgovarajući nacionalni regulatorni okviri za izvoz oružja omoguće nove obaveze prema saveznicima i odražavaju njihov status članica NATO.

    1. Za sprovođenje ovih koraka tri zemlje uspostaviće stalni zajednički mehanizam.
    2. Turska je takođe potvrdila svoju dugogodišnju podršku politici otvorenih vrata NATO, pristajući da podrži prijem Finske i Švedske na samitu u Madridu.

    Turska će od Švedske i Finske zatražiti izručenje 33 pripadnika pokreta PKK i Feto koje smatra teroristima, od čega šest članova PKK i šest članova Fetoa od Finske, a 10 članova PKK i 11 Fetoa od Švedske, objavio je ministar pravosuđa Bekir Bozdag, prenio je Index.hr, dodajući da je Feto pokret sveštenika Fetulaha Gulena, nekadašnjeg saveznika a danas protivnika Erdogana, kojeg ovaj smatra krivcem za pokušaj puča.

    Fred Kemp, predsjednik i izvršni direktor Atlantskog saveta, ocijenio je da je Erdogan “vješto iskoristio ovaj trenutak maksimalne prednosti da izvuče najviše moguće za svoje turske bezbjednosne interese i domaću politiku”.

    – Sve u svemu, ovo je bila maestralna igra Erdogana – zaključio je Kemp.

  • Mitrović nije potpisao zaključke sastanka u Lionu: Spominje se “agresija Rusije”

    Mitrović nije potpisao zaključke sastanka u Lionu: Spominje se “agresija Rusije”

    Ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović nije potpisao predložene zaključke na sastanku ministara saobraćaja u Lionu, na kojem se govorilo o boljoj povezanosti Evrope.

    Mitrović zaključke nije potpisao s obzirom na to da se u prvom pasusu zaključaka spominje “agresija Rusije na Ukrajinu”.

    “Dostavljeni zaključci koji su stigli prije nekih četiri ili pet dana su promijenjeni i danas pred sobom imamo zaključke, ustvari dodatak prvog pasusa u kome se pominje agresija Rusije”, rekao je Mitrović i pojasnio da saglasnost za potpisivanje ovih zaključaka treba da da Predsjedništvo BiH.

    On je zamolio učesnike i organizatore sastanka da mu se omogući naknadno potpisivanje kada dobije saglasnost od Predsjedništva koje je, kako je istakao, jedino nadležno.

    “Molim vas isto tako da imate u vidu osjetljivost koja je u BiH, jer imamo tri naroda i te stvari zaista moramo usaglasiti kako bi BiH imala zajednički stav i mogla zajednički nastupati”, zaključio je Mitrović.

  • Zvanično: Finska i Švedska pozvane da uđu u NATO

    Zvanično: Finska i Švedska pozvane da uđu u NATO

    NATO je pozvao Švedsku i Finsku da postanu članice te vojne alijanse, navodi se u zajedničkom saopštenju koji je objavljen danas na samitu NATO u Madridu.

    U dokumentu se ističe da će pristupanjem Švedske i Finske te zemlje biti bezbjednije, NATO jači, a evro-atlantski region bezbjedniji.

    Rusija, koja je do sada bila označena kao saveznik, u saopštenju je opisana kao “najznačajnija i direktna prijetnja bezbjednosti saveznika”.

    Navodi se i da je NATO obećao da nastavi da pruža pomoć Ukrajini i usaglasio paket pomoći za modernizaciju odbrambenog sektora te zemlje, prenosi Rojters.

    Dodaje se da je Alijansa odlučila i da značajno ojača sopstvenu odbranu i odvraćanje.

    U dokumentu stoji da su se saveznici obavezali da rasporede dodatne robustne snage visoke pripravnosti na istočnom krilu.

    NATO je u saopštenju Kinu opisao kao izazov za interese, bezbednost i vrednosti Alijanse i kao zamlju koja pokušava da podrije međunarodni poredak zasnovan na pravilima.

  • Još jedna zemlja priznala nezavisnost DNR i LNR

    Još jedna zemlja priznala nezavisnost DNR i LNR

    Sirija je priznala nezavisnost i suverenitet Donjecke i Luganske narodne republike (DNR i LNR), saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje.

    “Sirijska Arapska Republika odlučila je da prizna nezavisnost i suverenitet Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike”, navodi se u saopštenju sirijskog Ministarstva spoljnih poslova koje je objavila sirijska državna agencija SANA.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin se u februaru, posle vanrednog velikog sastanka Saveta bezbednosti zemlje, obratio građanima Ruske Federacije i izjavio da smatra da je neophodno doneti odluku o momentalnom priznavanju suvereniteta LNR i DNR, jer oni koji su krenuli putem krvoprolića, nasilja i bezakonja nisu priznavali i ne priznaju nijedno drugo rešenje sukoba u Donbasu, osim vojnog.

    Odmah nakon obraćanja, predsednik je u Kremlju potpisao ukaze o priznavanju republika Donbasa.

    U svojim ukazima Putin je naložio da Oružane snage Rusije obezbede održavanje mira u DNR i LNR.

  • Sjeverni Jadran preplavljen meduzama

    Sjeverni Jadran preplavljen meduzama

    Meduze su ove godine preplavile sjeverni Jadran, Centar za istraživanje mora u Rovinju dobija stotine video snimaka “želatinastih organizama” i poziva građane da nastave da šalju fotografije i snimke meduza jer pomažu naučnicima.
    “To je dobar način da se vidi distribucija vrsta, koliko ih ima i gdje se najčešće javljaju“, objašnjava on.

    Najviše informacija dobili su o meduzi kompas, a dr Kogovšek smatra da je to zbog činjenice da ova vrsta može da izgori. U Centar je stiglo mnogo informacija o rebrima, morskim orasima.

    “Kompasna meduza može da izgori i njen dodir može da boli, posebno one sa osjetljivom kožom i djecu, ali za oko 24 sata sve bi trebalo da prođe”, kaže dr Kogovšek.

    “More je ove godine drugačije. Meduze se lakše prilagođavaju tim uticajima nego, na primjer, plava riba“, objašnjava dr Kogovšek, objašnjavajući moguće uzroke tolikog broja meduza, dodajući da je možda u pitanju temperatura, možda neki drugi faktor.

    Na pitanje da li će tako biti cijelo ljeto, ona kaže da su meduze prisutne tokom cijele godine, a najviše ih je zimi.

    “Sada je sezona meduza kompasa, od februara do jula. Zatim slijede druge vrste, svaka vrsta ima svoje godišnje doba kada se pojavi“, objašnjava on.

    Meduze ne bi trebalo da budu pretjerano opasne, ali ipak treba paziti u njihovoj blizini.

    “Nema velike opasnosti, ali ih pozivam da ih ne diraju. To su lampe sa žarnom niti, sve sijalice imaju otrove, ne znamo kako će to uticati na kupače“, zaključuje dr Tjaša Kogovšek iz Centra za istraživanje mora u Rovinju za N1.

  • Nije usvojen ni dnevni red

    Nije usvojen ni dnevni red

    U toku je rasprava o dnevnom redu današnjeg zasjedanja Skupštine grada, a u centru diskusije je novi cjenovnik karata u javnom prevozu.

    Na prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića na dnevni red su dodate pojedine tačke među kojima je i davanje saglasnost na novi cjenovnik karata, inicijativa za izmjenu Zakona o legalizaciji, te od dodjeli subvencija za pojedine kategorije preduzetnicima.

    Prva tema je očekivano pokrenula diskusiju prisutnih u skupštinskoj sali.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković je kazao da Skupština danas mora donijeti odluku.

    – Prihvatili smo sve što je moguće kako bi se problem javnog prevoza riješio. Vi mene obavezujete da trošim sredstva, koje Grad nema. Nemamo stedstva o kojima vi pričate. Da, imamo visok budžet ali svi troškovi su porasli i mi to moramo nadoknaditi, nije samo u pitanju javni prevoz – kazao je Stanivuković.

    Napomenuo je da Grad može sufinasirati karte za pojedine kategorije kao što su studenti ili penzioneri.

    – Više ne možemo, jer uz to moramo dodati još 100.000 KM za sufinasiranje seoskih i prigradskih linija koje nisu rentabilne, jer nema putnika – kazao je Stanivuković.

    Upozorio je odbornike da ukoliko danas Skupština ne donese odluku Banjaluka može doživjeti kolaps.

    – Mjesečne karte se nisu počele prodavati. Desiće nam se najveći kolaps ljudi neće moći otići na posao ili doktoru. Juče smo isplatili razliku u cijeni karata za jun oko 200.000KM po prethodnoj odluci Skupštine, nemamo vise sredstva na stavci za javni prevoz – kazao je Stanivuković.

    Odbornik SNSD Srđan Amidžič je nakon toga poručio da oni što je stiglo pred odbornike nije kompromis, već nešto što je Skupštini servirano na “uzmi ili ostavi”.

    – Ja ne želim da stane javni prevoz, ali imam pravo da kažem da ne podržavam vas prijedlog – rekao je on i dodao da postoji način da se obezbijedi potrebni novac za javni prevoz.

    – Imam pravo da kažem da neki projekti nisu prioritet. Na primjer,glavna gradska saobraćajnica će izgledati odlično kada se završi asfaltiranje. Da li je bilo potrebno da se u ovom momentu ponovo asfaltira Ulica kralja Petra prvog , koja je već bila asfaltirana? Ja mislim da možda nije. Hajde da se dogovorimo da se odreknemo jednog projekta, i da taj novac iskoristimo za javni prevoz – dodao je Amidžić.

  • Neustavan pravilnik o testiranju zaposlenih u Gradskoj upravi Banjaluka

    Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je na današnjoj sjednici u Banjaluci da Pravilnik o testiranju zaposlenih u Gradskoj upravi Banjaluka nije u saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o lokalnoj samoupravi.
    Neustavnost ovog akta ogleda se u tome što je gradonačelnik Banjaluke njegovim donošenjem izašao iz okvira svojih zakonskih ovlašćenja, čime je povrijedio relevantnu odredbu Zakona o lokalnoj samoupravi i ustavno načelo zakonitosti akata, što ovaj normativni akt u cjelini čini neustavnim sa formalno pravnog aspekta, saopšteno je iz Ustavnog suda Srpske.

    Ustavni sud je donio i odluku kojom je utvrđeno da Odluka o kreditnom zaduženju opštine Gacko nije u saglasnosti sa Ustavom Srpske i Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Srpske.

    “Osporenom odlukom, naime, nije propisana vrsta kreditnog zaduženja, kamata i drugi elementi odluke koji su propisani Zakonom, a ne postoje ni dokazi o saglasnosti Ministarstva finansija za kreditno zaduženje, te ispunjenost pojedinih proceduralnih uslova za njeno donošenje. Ustavni sud je stoga ocijenio da osporena odluka nije saglasna sa zakonom i da, posljedično tome, nije u saglasnosti ni sa ustavnim načelom zakonitosti akata”, navode iz Ustavnog suda.

    Ova sudska instanca je donijela i odluku kojom je utvrđeno da jedan od članova Odluke o komunalnim taksama grada Banjaluka nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o komunalnim taksama.

    Osporenim normama kasiranog člana propisana su pravila oslobađanja od plaćanja komunalnih taksi, a prema ocjeni Ustavnog suda, neustavnost i nezakonitost ukinutih odredaba proizilazi iz toga što je relevantnim zakonom određena obaveza jedinica lokalne samouprave da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu istog zakona usklade svoje odluke o komunalnim taksama sa zakonskom odredbom.

    “A što Skupština grada Banjaluka nije učinila i tako usaglasila osporene odredbe sa navedenom odredbom zakona. Time je, ujedno, donosilac predmetnog normativnog akta povrijedio i ustavno načelo zakonitosti”, saopšteno je iz Ustavnog suda.

    Ovaj sud je donio i odluku kojom je utvrđeno da dio jednog od članova Kolektivnog ugovora za zaposlene u Gradskoj upravi Grada Bijeljina nije u saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave.

    Neustavnost i nezakonitost ukinutog dijela ove odredbe ogleda se u tome što pomenutim zakonom radno mjesto “interni revizor” u jedinici lokalne samouprave ulazi u grupu izvršilačkih radnih mjesta, dok je osporenim propisivanjem isto radno mjesto svrstano u sedmu platnu grupu – poslovi na rukovodećim radnim mjestima.

    “Shodno tome, Ustavni sud je i u ovom slučaju konstatovao da je, zbog utvrđene nesaglasnosti podzakonskog akta sa odredbom zakona, došlo do povrede ustavnog načela zakonitosti”, navode iz Ustavnog suda.

    Ustavni sud je donio odluke kojima su odbačeni prijedlozi, odnosno nisu prihvaćene inicijative za ocjenjivanje ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o visokom obrazovanju, Zakona o igrama na sreću i Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, te ustavnosti i zakonitosti pojedinih podzakonskih opštenormativnih akata.

    “Ustavni sud je donio rješenje kojim je obustavio postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti osporene odredbe podzakonskog akta, jer su prestali postojati procesni razlozi za njegovo dalje vođenje”, napomenuli su iz ovog suda.

    Ustavni sud u skladu sa Ustavom i zakonom utvrđenim nadležnostima odlučuje o ustavnosudskim predmetima koji se tiču saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa Ustavom, odnosno saglasnosti propisa i opštih akata sa zakonima Republike Srpske, kao i o drugim stvarima iz oblasti poslovanja tog suda.

  • Mehmedović poziva sve stranke u BiH da predlažu Hrvate na svoje kandidatske liste

    Mehmedović poziva sve stranke u BiH da predlažu Hrvate na svoje kandidatske liste

    Zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović uputio je apel strankama da, kako kaže, ne ostavljaju Hrvate Čoviću, HDZ i Zagrebu te da ih predlažu na svoje kandidatske liste.

    Nema Dragan Čović ni po čemu pravo na Hrvate u BiH. Niko mu nikad nije dao to pravo, iako ga on prisvaja. Nema ni HDZ to pravo. Nema to pravo ni Zagreb. Stranke u BiH im to dopuštaju ako ih ne uključe na svoje liste. Pozivam stranke u BiH da na svoje liste predlažu i Hrvate nezavisno o predstojećim izborima – ističe Mehmedović u saopštenju za javnost.

    To, ističe on, mora biti novi princip u BiH, jer Hrvati ne pripadaju HDZ BiH niti Čoviću niti Plenkoviću niti Zagrebu.

    – Hrvati BiH pripadaju BiH i moraju imati pravo izbora. Ostalo je fašizam – jedna stranka, jedan čovjek jedan narod. U suprotnom, ostavljamo ih Draganu Čoviću, HDZ i njenim satelitskim strankama i otrovnom uticaju Zagreba. Vidjeli smo šta je to značilo zadnjih 30 godina – navodi Mehmedović.

  • Zaharova navodi da Zapad stvara vještačku krizu

    Zaharova navodi da Zapad stvara vještačku krizu

    Rusija ne sprečava izvoz žitarica sa teritorije Ukrajine i spremna je da izveze desetine miliona tona sopstvenog žita ukoliko Zapad ukine blokadu isporuka hrane, rekla je danas na konferenciji za novinare portparol Miistarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je naglasila da Rusija ne sprečava izvoz žitarica iz Ukrajine i otvara bezbjedne koridore za tu aktivnost svakog dana, prenio je TASS.Zaharova je naglasila da će Zapad, ako je zabrinut za moguću pojavu gladi u svijetu, “prekinuti blokiranje isporuka hrane”.

    Prema njenim riječima, “Vašington, Brisel i London čine sve da se situacija vještački eskalira”.

    Zaharova je napomenula da krivicu za blokiranje izvoza žitarica iz Ukrajine snosi i kijevski režim, koji je odgovoran za deminiranje luka.

    Ona je kritikovala njemačkog ministra spoljnih poslova Analenu Berbok zbog izjave da Rusija koristi glad kao oružje.

  • Uhvaćeni: Makron presreo Bajdena, preneo mu loše vijesti

    Uhvaćeni: Makron presreo Bajdena, preneo mu loše vijesti

    Francuski predsednik Emanuel Makron uhvaćen je kako otkriva loše vesti američkom kolegi Džozefu Bajdenu na marginama samita G7 u ponedeljak.

    Makron je Bajdenu rekao da ga je vladar Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeik Mohamed bin Zajed el Najan, obavestio da su najveći izvoznici nafte OPEK-a već na maksimumu svoje proizvodnje, prenosi Blic.

    “Imao sam poziv od MBZ”, rekao je Makron Bajdenu, a odnosilo se na Mohameda bin Zajeda.

    Njihov razgovor čula je Rojters TV.

    “Rekao mi je dve stvari. Ja sam na maksimumu, maksimumu (proizvodnog kapaciteta). To je ono što on tvrdi. A onda je rekao da Saudijci mogu povećati za 150 (hiljada barela dnevno). Možda malo više, ali nemaju ogromne kapacitete pre (nego što istekne) šest meseci”, rekao je Makron, kako prenosi “Jahu njuz”.

    Ministar energije UAE je reagovao na ovaj izveštaj, navodeći da njegova zemlja proizvodi “blizu” svog maksimalnog kapaciteta.

    “U svetlu nedavnih medijskih izveštaja, želeo bih da pojasnim da UAE proizvode blizu našeg maksimalnog proizvodnog kapaciteta na osnovu svoje trenutne proizvodne linije OPEK+”, napisao je na Tviteru Suhail bin Mohamed el Mazrui.

    Makronove tvrdnje su u suprotnosti sa zvaničnim podacima i, ako su istinite, donele bi izazove globalnom tržištu u svetlu bojkota ruske nafte kao odgovora na sukob Rusije i Ukrajine, navodi “Blumberg”.

    Cene nafte su protekle godine stalno rasle, delom zbog uvećane tražnje i manjka ponude usled restrikcija na proizvodnju nafte. Dodatno su povećane ratom, ali su već porasle za 55 odsto dan pre napada, ukazuje “Jahu njuz”.

    Američki predsednik treba da poseti krunskog princa Saudijske Arabije Mohameda bin Salmana u julu, u okviru putovanja na Bliski istok. Poseta se smatra kontroverznom jer je Bajden prethodno obećao da će od Saudijske Arabije načiniti globalnog “izgnanika” zbog odgovornosti princa za ubistvo novinara Džamala Kašogija 2018. u Istanbulu.