Autor: INFO

  • Džaferović: Potreba Milanovića da se bavi BiH poprimila patološke oblike

    Džaferović: Potreba Milanovića da se bavi BiH poprimila patološke oblike

    Da je potreba predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da se bavi Bosnom i Hercegovinom poprimila patološke oblike pokazuje i njegovo priznanje da je na zasjedanju u Madridu sve vrijeme posvetio Bosni i Hercegovini, ocijenio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

    U izjavi za Fenu, Džaferović je naglasio da su poruke podrške BiH sa samita NATO-a u Madridu dobre, posebno uzimajući u obzir promijenjenu bezbjednosnu arhitekturu u Evropi, nakon agresije na Ukrajinu, NATO je jasno pokazao svijest da je BiH izložena rizicima, te se obavezao na podršku BiH na jačanju otpornosti, integriteta i političke nezavisnosti.

    “Očekujemo razvijanje saradnje odbrambenih struktura BiH sa NATO savezom, te nastavak našeg NATO puta”, kazao je Džaferović.

    Džaferović je dodao da je dobro što je NATO iskazao podršku BiH, uz druge ugrožene države poput Gruzije i Moldavije, nakon agresije na Ukrajinu, jer to pokazuje da je neuspješno završio pokušaj vlasti bh. entiteta Republika Srpska da uvjere relevantne aktere da stanje u BiH nije narušeno onim što se zbiva u Ukrajini.

    “Rat u Ukrajini treba da bude lekcija šta se može desiti u BiH, ako se bude tolerisalo širenje malignog ruskog utjecaja i ako susjedne države pomisle da mogu prisvajati sebi pravo na BiH”, dodao je.

    Komentirajući izlaganje predsjednika Hrvatske o BiH Džaferović je kazao da se radi o nekoj vrsti opsesije i Milanovićeva ocjena da su unutrašnje stvari BiH zapravo “pitanje ponosa i kredibiliteta Hrvatske” otkriva izopačeno gledanje.

    “Evidentno je da je Milanović parodija diktatora, koji gleda na BiH kao na nekakvu svoju Sudetsku oblast, banovinu ili Donbas nesvjestan da je prošlo vrijeme kada se o zakonima u BiH odlučivalo u Zagrebu. To je pokazao i fijasko njegovo inicijative kojom je pristup Finske NATO-u pokušao povezati sa Izbornim zakonom u BiH”, kazao je Džaferović.

    Ocijenio je da Milanović svjesno iskrivljava realnost, navodeći primjer glasanja za nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao obrazac za Izborni zakon u BiH.

    “Hrvati u BiH nisu nacionalna manjina, već konstitutivan narod, koji ima daleko veći uticaj na donošenje odluka institucija vlasti, nego bilo koja nacionalna manjina u Hrvatskoj. Tako da se radi o besmislenoj analogiji”, podvukao je Džaferović.

    Sarkastičnom je nazvao Milanovićevu tvrdnju da je BiH bezbjednosni problem, “dok istovremeno sam Milanović pruža otvorenu podršku generatoru bezbjednosnog problema i produženoj ruci ruske politike na Balkanu – članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku”.

  • NATO jača odbrambeni koncept, u vizuri i BiH

    Na madridskom samitu NATO-a, a zbog rusko-ukrajinskog rata, usvajanjem novog strateškog koncepta očekuje se značajnije povećanje prisustva Alijanse u regionu zapadnog Balkana, što će uticaja imati i na BiH.

    Na jučerašnjem dijelu samita otklonjene su formalne prepreke prijemu Švedske i Finske u Alijansu, koje je postavila Turska, pa se očekuje da će već na ovom samitu ove dvije zemlje krenuti ka statusu pridruženih članica, dok u narednih nekoliko mjeseci do godinu dana 30 parlamenata zemalja članica ne ratifikuje formalan prijem dvije nove članice.

    Jens Stoltenberg, generalni sekretar Alijanse, juče je izjavio da će na ovom samitu NATO donijeti dalekosežne odluke koje će transformisati Sjevernoatlantsku vojnopolitičku alijansu.

    “To će uključivati novi strateški koncept kako da NATO pripremimo za budućnost u konkurentnijem i opasnijem svijetu. To je fundamentalna promjena u odvraćanju i odbrani NATO-a, kao i snažna dugoročna podrška Ukrajini uz još tješnju saradnju s našim partnerima”, rekao je Stoltenberg.

    Osim toga, Alijansa je najavila slanje vojnih pojačanja na istočne granice prema Rusiji, što znači da će dio trupa biti raspoređen i na Balkanu, odnosno biće obezbijeđene rezervne snage u matičnim zemljama koje će u kratkom periodu, ukoliko bude bilo potrebe, moći biti poslate na istočne granice prema Rusiji. Osim toga, i SAD su najavile da će pojačati svoj kontingent u Evropi, što je potpuni obrat u odnosu na politiku započetu tokom predsjedavanja SAD Baraka Obame, povlačenjem američkih snaga s evropske teritorije i jačanje vojnog prisustva u azijsko-pacifičkom regionu.

    Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva, za “Nezavisne novine” kaže da u narednom periodu očekuje najavu o jačanju kontingenta EUFOR-a u BiH i kada su vojnici u pitanju, ali i naoružanje i oprema. S obzirom na to da, kako ističe, već sada većinu kontingenta čine NATO članice, on ne očekuje veće probleme u realizaciji ovih odluka. Osim toga, kako ističe, predviđa da će u najskorije vrijeme biti održana vojna vježba vojski Srbije i BiH, koja je bila odgođena, a za koju tvrdi da bi NATO želio da bude održana što je prije moguće.

    “Očito je da se teži jačanju međusobnog povjerenja u regionu, a posebno kad su u pitanju vojske. Tako će se pomoći smanjivanju tenzija u regionu i jačati saradnja na svim poljima”, ocjenjuje on.

    Što se tiče jačanje saradnje, smatra da će ona prvo ići ka jačanju partnerstva, dok se ne donese konačna odluka o ulasku BiH u NATO. Kozar očekuje da će narednih godina doći do jačanja dijaloga unutar BiH, što je neophodan uslov da dođe do konačne odluke.

    S druge, pak, strane, Miloš Šolaja, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da je stabilnost unutar BiH uslovljena spoljnopolitičkim balansom.

    “Zato mislim da treba imati razumijevanja da bi svaki pritisak, bilo NATO-a, bilo Rusije, na BiH poremetio unutrašnji balans, što nikom nije potrebno, a ponajmanje BiH”, smatra Šolaja. On, međutim, ipak ističe da rusko-ukrajinski rat mijenja geopolitičke odnose i da su zemlje prinuđene da se opredjeljuju, te da s te strane očekuje jačanje pritiska i na BiH.

    Šolaja smatra da je proteklih godina NATO izgubio mehanizme direktnog uticaja u regionu, dijelom i zbog gubitka orijentacije ka stvaranju zajedničke kolektivne bezbjednosti, ali da nova geopolitička i geostrateška orijentacija značajno utiče na zemlje da se svrstavaju na jednu ili drugu stranu.

    “Šta će uraditi svaka od zemalja pojedinačno, zavisi najviše od njihovih geopolitičkih orijentacija, ali meni se čini da ni Srbija ni BiH neće tako skoro u NATO, posebno nakon posljednje odluke Evropskog savjeta da ne dodijeli status kandidata BiH. Većina zemalja Evropskog savjeta su ujedno i članice NATO-a”, ističe on.

    Od predstavnika BiH na samitu je prisutan ministar odbrane Sifet Podžić, koji učestvuje na partnerskoj sesiji samita, na kojoj će BiH dobiti značajno mjesto.

  • Vučić: Još jedna zemlja povukla priznanje nezavisnosti Kosova

    Vučić: Još jedna zemlja povukla priznanje nezavisnosti Kosova

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da je i još jedna, peta zemlja, povukla priznanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, ali nije precizirao o kojoj zemlji je riječ.

    “Imamo i petu zemlju koja je je povukla priznanje Kosova i čekam da krenu u neku porecuduru za ulazak u neku međunarodnu organizaciju pa da vam pokažem sve papire koje imamo”, rekao je Vučić večeras na konferenciji za novinare.

    On je poručio Prištini da se zaustavi i istakao da Srbija traži samo pošten pristup, kompromise, a ne primoravanje.

    “Držim konferenciju samo da bih izneo upozoravajuću molbu jer ne znam sta drugo da učinim i kazem. Samo da im kazem – zaustavite se ljudi”, poručio je Vučić.

  • Vučić: Priština donela odluku o novoj “Oluji”

    Vučić: Priština donela odluku o novoj “Oluji”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da su privremene vlasti u Prištini donijele odluke kojim žele da protjeraju Srbe, odluke o novoj “Oluji”.

    Vučić je, na konferenciji za štampu poslije razgovora sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom, prenio da je Priština donijela odluku da se zabrane srpske lične karte i nakon 30. septembra ukine važenje registarskih oznaka s imenima srpskih gradova.

    Kako je rekao sam se obraća na konferenciji za štampu, pošto je najavio Lajčaku šta će da govori, i nije želio gosta da dovede u neprijatnu situaciju.

    “Mi smo uvek spremni i bili smo uvek spremni za dijalog. Neki nisu bili suštinski za dijalog, a imali su podršku zapadnih sila. Ovo što se danas promenilo govori u kom smeru se ide”, podvukao je Vučić.

    On je rekao da je Priština u slučaju ove odluke u potpunosti podržana prije svega od Velike Britanije i Njemačke, i drugih članica Kvinte.

    “Doneli su odluke koje imaju jedini cilj, a to je da proteraju Srbe sa severa, da se napravi nova ‘Oluja’, gde će oni vodeći kampanju dva meseca da ubede Srbe da se registruju pod RKS tablicama”, naglasio je Vučić.

    Primijetio je ironično da će dijeliti letke, kao za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su nas ubjeđivali da smo slobodni, iako smo bili okupirani.

    Ukazao je da, ako ne ubijede Srbe, onda će im otimati ne samo tablice, već i vozila.

    “Suština je u tome, da se ne lažemo”, dodao je, “da godinama trpimo laži i predstavnika Kvinte i kosovko-metohijskih Albanaca”.

    Kako je rekao, nije mu problem što misle “da smo glupi”, već je problem što “misle da su mnogo pametni”. “Misle, kada toliko očigledno to rade, da ne razuemo šta rade.”

    “Spalili su desetine naših crkava i manastira i pobili desetine ljudi, a kao nagradu su dobili nezavisno Kosovo, dok su se u Beogradu svađali oko fotelja”, rekao je dalje i podsjetio i na tešku odluku Međunarodnog suda pravde.

    Podsjetio je da se 2013. sjelo za sto i dobili smo Briselski sporazum.

    “Od tog Briselskog sporazuma Srbi su sve ispunili. Jedina stvar koju je Priština trebalo da ispuni nije ispunjena. I kako je moguće da zapadna Kvitna ćuti, a kada Srbi okače baner ZSO, onda idete u zatvor”, kazao je on.

    Ukazao je da su potom u Prištini riješili “da nas maltretiraju” taksama više godina, da ruše CEFTA, a onda i da upadaju specijalci sa dugim cevima na sjever i pored dogovora a NATO da to ne smiju.

    “Onda su se setili da treba dalje da provode teror i počeli su da pričaju o reciprocitetu. I tu dolazimo do najvećeg licemerja Zapada. Pred izbore su govorili: ‘Ne brinite, mi radimo na tome’. Računali su da će ovi njihovi da me pobede na izborima, ali nisu mogli”, rekao je on.

    Ukazao je da su dodatno pokušavali da pokažu Srbima da oni ne mogu da na Kosovu imaju Srbiju.

    Istakao je da Prištinu ne interesuje međunarondo pravo, što je, kaže, prenio Lajčaku.

    “Kada govore o Ukrajini, svima su puna usta teritorijalnog integriteta, a kada se pomene Povelja UN i Srbija, kao i Rezolucija 1244, mnogi gledaju u daljinu kao da ne razumeju o čemu se radi”, dodao je on.

    Podsjetio je i da je Rezolucijom 1244 Srbija imala pravo da dogovoreni broj svoj osoblja vrati na Kosovu, te upitao kada će to da bude, da li na “Kukovo ljeto” kao ZSO.

    “Ovo se dešava što su oni silni bahati i arogantni, a mi nemamo nuklearno oružje i naftu. Zato misle da mogu Srbiji da urade što žele”, naglasio je on.

  • Norveška blokada

    Norveška blokada

    Norveške nije dozvolila tranzit ruske robe za ruske rudare na ostrvu Špicbergen, čime krši ljudska prava i principe humanosti, saopštio je danas Konstantin Kosačov, zamenik predsednika Saveta Ruske Federacije, gornjeg doma parlamenta.

    “Radi se o hrani za ruske rudare koji rade u tom naselju. Donošenjem takve odluke norveške vlasti nastoje da ruske rudare ostave bez hrane, što je potpuno nemoralno. Time se krše ljudska prava i principi humanosti”, napisao je Kosačov na društvenoj mreži Telegram.

  • “SAD mjenjaju stav sile”

    “SAD mjenjaju stav sile”

    Američki predsednik DŽozef Bajden izjavio je danas tokom samita NATO u Madridu da Sjedinjene Američke Države menjaju svoj stav sile u Evropi na osnovu pretnji koje dolaze iz Rusije.

    Potvrdio je da će SAD povećati broj razarača u Španiji sa četiri na šest, prenosi agencija Rojters. Naveo je da će Vašington poslati dve dodatne eskadrile F-35 u Veliku Britaniju i uspostaviti štab 5. armije u Poljskoj.

  • Šolc: NATO će slati oružje Ukrajini dok je to potrebno

    Šolc: NATO će slati oružje Ukrajini dok je to potrebno

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas u Madridu da će NATO saveznici nastaviti da snabdevaju Ukrajinu oružjem koliko god je to potrebno.

    “Dobro je što zemlje koje su ovde okupljene, ali i mnoge druge, daju svoj doprinos kako bi Ukrajina mogla da se odbrani, obezbeđivanjem finansijskih sredstava, humanitarne pomoći, ali i pružanjem oružja koje je Ukrajini hitno potrebno”, poručio je Šolc na samitu NATO u Madridu.

  • Javni dug BiH u godinu dana porastao za 623 miliona KM i trenutno iznosi 12,8 milijardi KM

    Javni dug BiH u godinu dana porastao za 623 miliona KM i trenutno iznosi 12,8 milijardi KM

    Javni dug Bosne i Hercegovine iznosi 12,8 milijardi KM te je u godinu dana porastao za 623 miliona KM, saopćili su iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

    Vijeće ministara je informisano da je na 31. decembra prošle godine javni dug iznosio 12,8 milijardi KM, od čega se 9,6 milijardi ili 75,67 posto odnosilo na vanjski dug, dok se 3,1 milijarda ili 24,33 posto odnosilo na unutrašnju zaduženost.

    Javni dug se od 31. decembra 2020. do 31. decembra 2021. povećao za 623 miliona KM. Unutrašnji dug se smanjio za 376,48 miliona KM.

    U ukupnom stanju javne zaduženosti, Federacija Bosne i Hercegovine učestvuje sa 51,08 posto, Republika Srpska sa 48,04 posto, institucije Bosne i Hercegovine sa 0,49 posto, a Brčko distrikt sa 0,39 posto.

    Učešće javnog duga u BDP-u tokom prošle godine iznosilo je 34,82 posto.

    Servis vanjskog duga u 2021. iznosio je 805,31 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosilo 680,37 miliona KM, a na kamatu 124,94 miliona KM. U ukupnom iznosu servisa vanjskog duga, FBiH učestvuje sa 65,29 posto, RS sa 32,90 posto, institucije Bosne i Hercegovine sa 0,93 posto, a Brčko distrikt sa 0,88 posto, saopćili su iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

  • Ilić o problemu javnog prevoza

    Ilić o problemu javnog prevoza

    Predlažemo na Grad preuzme kompletno poskupljenje cijena karata u javnom prevozu u naredna tri mjeseca, nakon čega ćemo u septembru razgovarati sa predstavnicima Gradske uprave, poručio je danas tokom pauze sjednice Skupštine grada Banjaluka, njen predsjednik Mladen Ilić.

    Ilić je potvrdio izjavu gradonačelnika da je pitanje novog cjenovnika skinuto sa dnevnog reda današnje sjednice.

    “Usaglasili smo se da ćemo naredne sjednice održati vanrednu sjednicu na kojoj će se raspravljati posebno o ovom pitanju”, istakao je Ilić.

    Dodao je i da nikome nije u interesu da prevoz u potpunosti stane, kao i da ne očekuje da će se to desiti, a izrazio je i spremnost odricanja od određenih projekata kako bi se omogućilo da Grad pokrije poskupljenje karata javnog prevoza.

  • O novom cjenovniku na vanrednoj sjednici banjalučke skupštine

    O novom cjenovniku karata javnog prevoza neće se raspravljati danas, istakao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković na konferenciji za novinare tokom pauze sjednice Skupštine Grada.

    Gradonačelnik je objasnio kako još nije postignut dogovor sa predstavnicima skupštinske većine, ali da ima pomaka.

    “O pitanju javnog prevoza raspravljaće se na vanrednoj sjednici Skupštine Grada koja će se organizovati možda i do petka”, tvrdi Stanivuković.

    Dodaje i da je prihvaćeno da novim cjenovnikom Grad pokriva 80 odsto troškova poskupljenja, ali da ne može sve, kao što zahtijevaju iz skupštinske većine.

    “Skupština nema sluha za ovaj problem i smatra da je budžet nepresušan”, tvrdi on.

    Za sada Grad prihvata i da pokriva poskupljenja u narednih mjesec-dva, ali za dalje ne može da garantuje.