Autor: INFO

  • Stano: Situacija u BiH “predmet za brigu”

    Stano: Situacija u BiH “predmet za brigu”

     Portparol EU Peter Stano ocjenjuje da je situacija u BiH “predmet za brigu” i ponavlja da će EU iskoristiti sve instrumente, uključujući i sankcije, kako bi se prevazišla politička kriza i zaustavili secesionistički koraci u zemlji.

    “U ovom trenutku EU je jedinstvena i jasna u pozivu svim akterima u BiH da okončaju političku krizu, da ponovo pokrenu funkcionisanje zemlje i njenih institucija. Mi smo bili vrlo jasni i u osudi svih secesionističkih koraka koji podrivaju jedinstvo suverenitte i teritorjalni integritet BiH”, kaže Stano.

    Na pitanje medija da li EU nakon konstatacije da je zabrinuta zbog mogućnosti negativnog uticaja Rusije na bezbjednosnu situaciju u BiH namjerava da uvede sankcije Miloradu Dodiku, Stano je kazao da je odluka o eventualnim sakcijama na zemljama članicama i da se o njoj neće spekulisati sve do donošenja konačne odluke.

    Portparol EU još jednom je iz Brisela pozvao sve aktere u BiH da se ponasaju konstruktivno, a u suprotnom ih upozorio na moguće posljedice.

    Evropski parlament će sutra tokom plenarnog zasjedanja u Strazburu održati debatu povodom situacije u BiH.

    U saopštenju EP navodi se da je situacija u BiH “sve više napeta, uz porast nacionalizma i separatizma koji ugrožavaju mir, stabilnost i integritet zemlje, uključujući i funkcionisanje državnih institucija”.

    Savjet EU je nakon rasprave 21. februara poručio da “u EU nema mjesta za podijeljenu BiH”, ali i naglasio da će sankcije biti upotrebljene samo kao “posljednja moguća mjera” u cilju stabilizacije zemlje i državnih institucija.

  • Evropski parlament ponovo o BiH i sankcijama

    Evropski parlament ponovo o BiH i sankcijama

    Evropski parlament će na današnjoj sjednici ponovo raspravljati o situaciji u BiH, a neki poslanici predlažu da se protiv Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva, uvedu sankcije.

    Napomene radi, Evropski parlament nema nikakve nadležnosti kada su sankcije u pitanju, već je to nadležnost Savjeta EU i Evropske komisije, međutim glasanje u EP može indirektno uticati na raspoloženje među državama članicama.

    Podsjećanja radi, na posljednjem sastanku ministara spoljnih poslova EU na kojem je raspravljano o situaciji u BiH, ostavljena je mogućnost da EU uvede sankcije, međutim Mađarska je idalje protiv.

    Zasada je najavljena suspenzija IPA sredstava za RS dok se predstavnici RS u potpunosti ne vrate u institucije BiH.

    Kako prenosi RTRS, Predstavištvo RS u Briselu je uputilo pismo evroparlamentarcima, a Marko Đuragić, šef Predstavništva, je rekao da postoji dosta dezinformacija u medijima i u izjavama raznih političkih aktera u samoj EU, prema kojim je navodno RS destabilizujući faktor, njeni političari žele secesiju i ne dozvoljavaju BiH dalji evropski put.

    “Naša obaveza pred svaki bitan sastanak jeste da pošaljemo poruke koje su odraz stvarnog stanja i pozicija RS na trenutne političke procese u BiH”, naglasio je Đuragić.

  • Putin pojasnio koga je poslao da ratuje u Ukrajini, kao i ko neće ići na front

    Putin pojasnio koga je poslao da ratuje u Ukrajini, kao i ko neće ići na front

    Predsjednik Rusije, Vladimir Putin rekao je ranije ove večeri da Rusi neće biti mobilisani i da neće biti prisiljeni da ratuju u Ukrajini.

    On je rekao da u sukobe nisu učestvovali vojni obveznici i da će biti korišćeni samo profesionalni vojnici.

    – Naglašavam da vojni obveznici ne učestvuju u sukobima i neće učestvovati. Takođe neće biti dodatnih poziva za rezervne snage – rekao je ruski predsjednik u televizijskoj poruci povodom obilježavanje Međunarodnog dana žena.

    Desetine hiljada ruskih vojnika ušlo je u Ukrajinu od početka sukoba 24. februara, a SAD su saopštile da je skoro 150.000 vojnika raspoređeno na ukrajinskoj granici prije nego što je invazija počela.

    Kako su nedavno objavili pojedini mediji, prema njemačkim obaveštajnim podacima prve talase napada uglavnom sprovodili neiskusni, mladi vojnici koji su često bili na služenju vojnog roka. Taktika bi mogla biti da su ove jedinice čak i žrtvovane da bi se ukrajinska vojska prvobitno angažovala i iscrpila u borbi, prenosi portal Indeks.

    Nakon toga bi bile raspoređene nove, bolje opremljene i mnogo iskusnije jedinice, posebno za postavljanje opsadnih prstenova oko gradova, a za očekivati je, navodi BND, da će na kraju biti zauzet glavni grad Kijev, piše Blic.

  • Pregovori Rusije i Ukrajine se uskoro nastavljaju

    Pregovori Rusije i Ukrajine se uskoro nastavljaju

    Pregovori između Rusije i Ukrajine će uskoro biti nastavljeni, izjavio je danas šef komiteta Dume za međunarodne poslove i član ruske delegacije Leonid Slucki poslije večeras okončane treće runde pregovora sa Ukrajinom u Brestskoj oblasti u Bjelorusiji.

    On je, međutim, dodao da “Moskva ne laska sebi iluzijama da će sljedeći put biti rezultata”, prenosi agencija RIA Novosti.

    “Pregovori će se zaista brzo nastaviti. Nemojmo gajiti iluzije da će do konačnog rezultata doći na sljedećem koraku. Biće to prilično naporan i dosljedan rad”, proučio je Slucki.

    Napomenuo je da “konsultacije neće biti lake”.

    “Ne nadamo se da će naše kolege odmah zauzeti stav blizak našem i da će zatim potpuno ispuniti dogovor”, rekao je Slucki.

  • Pašalić: Nema potrebe za panikom, brašna i pšenice ima dovoljno

    Pašalić: Nema potrebe za panikom, brašna i pšenice ima dovoljno

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da Srpska ima dovoljno brašna i pšenice i da nema potrebe za panikom kod stanovništva kada je riječ o mogućoj nestašici hrane.

    “Brašna i pšenice ima dovoljno. Dešavalo se da zbog prekomjerne kupovine u nekim marketima dođe do kratkotrajne nestašice, ali mi imamo dovoljno zaliha i u mlinovima i u trgovačkim lancima. Nema problema, niti naznaka da bi u skorije vrijeme moglo biti problema”, rekao je Pašalić.

    On je ukazao da izvjesna bojazan postoji od jeseni i sljedeće godine ukoliko potraje kriza u Ukrajini zbog činjenice da su ta zemlja i Rusija veliki izvoznici pšenice.

    “Može biti problema u nekom budućem periodu, ali do ove žetve koja je pred nama sigurno neće biti problema u Republici Srpskoj i BiH”, naveo je Pašalić.

  • “Ne igrajte na kartu svrgavanja Putina i poradite na Kini”

    Treći svjetski rat ili drugi hladni rat? Na koga bi Zapad mogao da zaigra, odnosno ima li nekoga ko bi mogao da naslijedi Vladimira Putina? Da li će se pregovori Rusije i Ukrajine nastaviti na višem nivou kao pregovori Rusije i NATO? U šta treba ubjeđivati Kinu? U šta ulagati ako su ruski resursi – gas i nafta preskupi ili nedostupni?

    Na kraju da li je ruski oružani napad restart svega što do sada znamo i na šta smo navikli u međunarodnim odnosima ili je moguć povratak na odnose prije sukoba?

    Prema saznanjima Blica na nivou Evropske unije, njenih članica i SAD rade se i kruže izvještaji mogućeg ishoda ruskog napada na Ukrajinu, ali i daju preporuke tamošnjim vladama šta bi trebalo izbjegavati.

    Blic je imao uvid u jedan takav dokument, a sudeći po onome što je i BBC objavio prije nekoliko dana, izvještaji se baziraju na analizi nekoliko scenarija rata u Ukrajini i davanju procjene koliko je svaki od mogućih ishoda realan.

    Generalno, za sada, analize zapadnih država sa najvećom vjerovatnoćom pristupaju scenariju da iz sukoba u Ukrajini, svijet ulazi u “drugi hladni rat”. Sugestija je da se igra na sigurno – a to znači da se ne uzima u obzir kao varijanta niti da se oslanjanja na unutrašnje sukobe u Rusiji, mogućnost pobune ili svrgavanje Vladimira Putina.

    Osim u izvještajima i prema nezvaničnim saznanjima Blica iz nekoliko zapadnih ambasada u Beogradu, odbacuje se mogućnost da bilo koja opozicija ili demonstranti u Moskvi imaju moć da izvedu puč. Analizira se i narodni otpor Ukrajinaca – da li ova tragedija i žrtve mogu na terenu na bilo koji način promijeniti tok dešavanja…

    I u izvještaju trenutno se kao najizvjesnija opcija obrađuje “drugi hladni rat”. Prestrojavanje svijeta i tu ostaje kao otvorena dilema, ko će sve na kraju biti u bloku sa Rusijom. Iako niko sa sigurnošću sada ne može da utvrdi da će tako biti i do kraja, ali Kina i Indija i nadalje se vide kao partneri Moskve. Otuda se zapadnim vladama savjetuje da ‘porade’ na Kini jer je i ova država, prema procjenama, sve zavisnija od svjetske ekonomije, pa joj savez sa Rusijom prosto može biti preskup.

    Opcija “drugog hladnog rata” u sebi uključuje vojnu pobjedu Rusije na teritoriji Ukrajine. Ipak, pod malo vjerovatno ili gotovo nemoguće se podvodi da bi bilo koja vlada koju bi postavila Moskva u Kijevu, bila održiva. Takva vlada kako se procjenjuje ne bi imala podršku Ukrajinaca i u toj državi bi se u tom slučaju mogli očekivati stalni nemiri i pobune.

    Koliko je malo vjerovatno, po zapadnim analizama, da ostane vlast pod patronatom Moskve, identična ‘nikakva šansa’ se daje varijanti da Rusija odustane od Krima. Nategnuta bi bila i bilo koja varijanta da se Putinu predloži da na određeni period Donjeck i Lugansk budu pod patronatom neke međunarodne organizacije pa i neutralne poput Ujedinjenih nacija.

    U dokumentu u koji je Blic imao uvid, za sada ohrabrujuće zvuči da se više šansi daje “drugom hladnom ratu”, a time i zaustavljanju sukoba samo na relaciji Rusije sa Ukrajinom. Opcija “drugog hladnog rata” ne uključuje prelivanje oružanih sukoba na druge države, što je prateći element varijante treći svjetski rat.

    U ovom izvještaju se visokim zvaničnicima Evropske unije daju preporuke da “dobro izvagaju” izjave i prijetnje koje se upućuju Putinu i Rusiji. Kaže se i da bilo kakvo stavljanje Putina u “odbrambeni položaj”, pokušaj “satjerivanja u ćošak gdje nema prostora ni za jedna manevar” može biti okidač za prekogranični odgovor Rusije. Analiza kaže da, kako se ne zna pouzdano šta je i zaista ruska crvena linija, ne treba na slijepo opipavati prag tolerancije Vladimira Putina.


    Prema procjenama, u Ukrajinu nisu poslate najbolje trupe koje Rusija ima. Upravo u ovom podatku krije se bojazan da Putin možda računa na druge frontove i zato čuva elitne jedinice. Otuda i opomena bezbjednjaka evropskim političarima – suzdržite se od provokacija ukoliko niste spremni na treći svjetski rat. Ipak, ovakvom ratu se daje baš mala vjerovatnoća, tako da bi njegovo događanje moglo da se podvede pod slučajnost.

    Preporuka zapadnim državama je da strategiju oko Rusije ne grade na očekivanjima ili pretpostavkama. Među njima je i ona da bi mogli da zbace Putina. U izvještaju u koji je Blic imao uvid navodi se – niti ima naznaka da postoje zavjerenici, kao što ne bi mogli ni u bližoj budućnosti da se nađu, niti Zapad ima ‘izlaznu figuru’ za tu situaciju, odnosno Putinovu zamjenu.

    Kako će izgledati svijet poslije intervencije
    Osim mogućih scenarija ishoda rata koji su dio povjerljivih izvještaja, pojedine organizacije koje se bave strateškim procjenama objavile su svoje analize u kratkim crtama i za javnost. Blic prenosi nekoliko tačaka procjene jedne od najozbiljnijih svjetskih mreža “European principal group” koja okuplja globalne kompanije koje se bave geostrateškim analizama i procjenama.

    Pokazalo se za sada sankcije ne pomažu. Potrebni su novi izvori energije koji bi što više Rusiju isključili kao bitnu. Zapadni državnici moraju da uđu u proces promjena u Evropi. Prenosimo nekoliko tačaka analize:


    Putin je uključio sankcije u svoje dugoročno planiranje. Biće potrebni inovativni i novi pristupi da bi imali uticaj. Tako ni isključivanje Rusije iz svjetskog platnog prometa (SVIFT) nije srebrni metak, već upravo to može dovesti do stvaranja rivalske alternative. Preduzeća će morati da smanje ili se potpuno oslobode od ruske zavisnosti.

    Ne postoji kratkoročno rješenje i nema povratka na predratni status: Čak i ako Rusija pobijedi vojno ili primora ukrajinsku vladu da postigne sporazum, upotreba sile je promjenila evropski bezbjednosni pejzaž sve dok Rusija ostaje zaglavljena u agresivnom antizapadnom načinu razmišljanja.

    Zapadnoj Evropi će biti potrebna politička promjena kako bi se suočila sa novom realnošću.

    Energetska sigurnost: Cijena suočavanja sa Rusijom dolazi po cijeni većih troškova energije i smanjenja oslanjanja na ruske prirodne resurse. Ovo takođe zahtjeva inovativna i nova rješenja, od nove nuklearne energije, do hidro i biomase na Balkanu. Zelenom dogovoru je potrebno i ubrzanje i kompromis da bi se zadovoljila potražnja. Biće potrebni američki uljni škriljci i nafta Sjevernog mora.

    – Strateške komunikacije: Ako Rusija treba da bude izolovana, onda je veća potreba da se suprotstavi njenoj propagandnoj mašineriji. Izgrađivane godinama i dobro opremljene, laži traže ponovljeno pobijanje. Poruke treba da dođu do ruskih ljudi koristeći influencere kao što su sportske zvijezde.

    Rusi protiv Kremlja
    – Ruski narod protiv Kremlja: Jedan tračak nade je da neki obični ruski ljudi pokazuju odbojnost prema Putinovom ratu protiv njihovih ukrajinskih rođaka. Ako se Putin ogriješio, onda bi se vremenom narod mogao pokazati većom prijetnjom od NATO.

  • Escobar: Ukrajina nas uči da moramo zaustaviti akcije koje ugrožavaju stabilnost BiH

    Escobar: Ukrajina nas uči da moramo zaustaviti akcije koje ugrožavaju stabilnost BiH

    Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar rekao je da ne smijemo dozvoliti Rusiji da iskoristi svoj rat po izboru da zaustavi napredak zemalja zapadnog Balkana.

    Kako stoji na internet stranici Ambasade SAD-a u Srbiji, Escobar je, između ostalog, rekao da ljudi u ovom regionu isuviše dobro znaju kakav je haos izazvan sukobom.

    “Ne smijemo dozvoliti Rusiji da iskoristi svoj rat po izboru da zaustavi napredak zemalja zapadnog Balkana. Rusija ne vodi računa o najboljim interesima ovih zemalja. Vaše ekonomije su vezane za Evropu. Vaši najveći trgovinski partneri i investitori su u Evropskoj uniji. A vaša budućnost je u Evropi kao punopravnih članica Evropske unije”, kazao je Escobar.

    Dodao je da na Zapadnom Balkanu ima mnogo posla i da se mora raditi na ekonomskoj integraciji regiona i na pronalaženju trajnih kompromisa i trajnih rješenja za neriješene granične sporove.

    “Iskoristimo ovu krizu da osiguramo da buduće generacije ovdje na Zapadnom Balkanu žive u zemljama koje su potpuno integrirane u Evropsku uniju, u cjelini Evrope, slobodne i u miru. Sjedinjene Države žele biti vaš partner u tim naporima. Moramo iskoristiti ovaj primjer da udvostručimo naše napore za postizanje kompromisnog sporazuma između Kosova i Srbije i da zaustavimo akcije koje ugrožavaju stabilnost i napredak u Bosni i Hercegovini”, dodao je Escobar.

    Liderima zemalja Zapadnog balkana poručio je da u borbi između demokratije i autokratije, između suvereniteta i potčinjavanja, ne naprave grešku.

  • Cvokotali i političari i namještenici u zajedničkim institucijama BiH

    Cvokotali i političari i namještenici u zajedničkim institucijama BiH

    Kako je boraviti u trošnoj kući sa dotrajalom stolarijom i lošom izolacijom danas su se, istina nakratko, imali priliku uvjeriti i bh. političari, koji su se, zajedno sa državnim službenicima i ostalim zaposlenima u zajedničkim institucijama, smrzavali pošto grijanja nije bilo.

    Iako je najavljeno da će zagrijavanje prostorija u dvije zgrade u Sarajevu prestati danas, to se dogodilo dan ranije te izazvalo ogorčenje kod radnika institucija, agencija i ministarstava na nivou BiH.

    Grijanja je, tako, nestalo i u objektu Parlamentarne skupštine BiH i objektu Zgrade prijateljstva između Grčke i BiH, a do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nije bilo poznato kada će problem biti riješen.

    Poznato je, međutim, da je do ove situacije, baš u vrijeme kada je u Sarajevu padao snijeg, a temperature bile niske, došlo zbog problema u procesu nabavke energenta.

    Naime, Služba za zajedničke poslove institucija BiH obavijestila je sve institucije smještene u obje zgrade o prestanku rada sistema grijanja.

    Dopis ove službe je u posjedu “Nezavisnih novina” i u njemu se navodi da je odabrani ponuđač za nabavku energenata za grijanje, koji je ponudio najpovoljniju cijenu, radi porasta nabavne cijene energenata na tržištu odustao od isporuke.

    “Nakon provedenog novog postupka javne nabavke i isporuke goriva za grijanje, koji je u toku, sistem zagrijavanja ovih objekata biće uspostavljen. Molimo da organizaciju rada u institucijama smještenim u ovim objektima prilagodite nastaloj situaciji”, naveli su u dopisu iz Službe za zajedničke poslove institucija BiH.

    Dok se iščekuje rješenje problema, što bi, po svemu sudeći, moglo potrajati, u zgradi parlamenta BiH već ujutru radijatori su bili hladni, a dio zaposlenih se protiv hladnoće borio jaknama.

    “Evo, sad je 18 stepeni unutra, ovo je neizdrživo. Zašto se o ovome nije ranije razmišljalo? Zašto se nije išlo u hitnu nabavku? Stvarno neodgovoran i nehuman potez”, rekao je za “Nezavisne novine” jedan od službenika.

    Sasvim slučajno sve ovo se dešavalo baš u danu kad je u zgradi parlamenta zasjedalo više zajedničkih komisija, pa su se i delegati požalili da je unutra neizdrživo.

    “Ja, evo, čekam sjednicu Zajedničke komisije za ljudska prava. Toliko je hladno da svi šetamo”, rekao je za “Nezavisne” Jakov Galić, član Zajedničke komisije za ljudska prava.

    Njemu je, naglašava, neshvatljivo to što problem grijanja u ovim zgradama nije ranije rješavan.

    “Jednom riječju, neshvatljivo je da usred ovakve zime nema grijanja u parlamentu. Tu su sve institucije, službe, agencije, ima mnogo radnika. Uglavnom ljudi šetaju”, istakao je Galić.

    Nikola Špirić, član Kolegijuma Doma naroda parlamenta BiH, smatra da je političko Sarajevo učinilo sve da od zajedništva u BiH ostanu samo hladne prostorije zajedničkih institucija.

    “Nažalost, ostale su samo hladne prostorije i da nam ponude mržnju kao formulu zajedničkog uspjeha. Previše, zar ne?”, naveo je Špirić.

    Inače, nekoliko sati kasnije, nakon što su se ohladili radijatori u zgradi gdje je smješten parlament, ista nevolja zadesila je i zaposlene u susjednoj, visokoj zgradi, zbog čega su se radnici takođe pobunili.

    “Nadam se da će riješiti nešto. Prehladno je ovdje”, ispričala nam je jedna radnica.

    Salih Karčić, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH, takođe se uvjerio da ne rade radijatori.

    “Ne znam šta da vam kažem. Ja pretpostavljam da će radnici malo ranije kući, a sutradan opet na posao. Znate koliko našeg poslodavca interesuju zaposleni? To što nema grijanja samo je jedna tačka kako se odnose prema nama. Ne interesuje njih imamo li grijanje ili ne. Zakon o javnim nabavkama predviđa vanredne situacije i zna se kako se to može nabaviti po skraćenom postupku”, rekao je Karčić.

    Upit u vezi s ovom problematikom poslali smo i Službi za zajedničke poslove u institucijama BiH, ali odgovor do zaključenja sutrašnjeg broja “Nezavisnih novina” nismo dobili.

  • Bajden potvrdio: Riješeni smo da nastavimo podizati troškove Rusiji

    Bajden potvrdio: Riješeni smo da nastavimo podizati troškove Rusiji

    Američki predsjednik Džo Bajden i lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije potvrdili su u video pozivu svoju riješenost da nastave da podižu troškove Rusiji zbog njene “ničim izazvane i neopravdane operacije u Ukrajinu”, saopštila je Bijela kuća.

    Bajden, francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) i britanski premijer Boris Džonson (Johnson) “podvukli su svoju posvećenost da nastave da pružaju sigurnosnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć Ukrajini”, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

  • SIPA preduzela sve mjere na identifikaciji osobe koja je prijetila Dodiku

    SIPA preduzela sve mjere na identifikaciji osobe koja je prijetila Dodiku

    Agencija za istrage i zaštitu BiH u saradnji sa Tužilaštvom BiH provjerava i preduzima sve mjere i radnje koje se odnose na identifikaciju osobe koje je u video-snimku uputila prijetnje srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, rekla je Srni portparol Sipe Jelena Miovčić.

    Sipa s ciljem rasvjetljavanja slučaja sarađuje sa ostalim članovima zajedničkog operativnog tima koji čine više bezbjednosnih organa u BiH – navela je Miovčićeva.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske aktiviralo je juče Operativnu grupu za borbu protiv terorizma u vezi sa video-snimkom koji kruži društvenim mrežama, a na kojem maskirana osoba pita: “Ko će ubiti Milorada Dodika za milion evra?”.

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač rekao je danas da je video u kojem se poziva na ubistvo Dodik snimljen u jednom ugostiteljskom objektu u Sarajevu.

    On je dodao da MUP Srpske sa ostalim nadležnim policijskim agencijama u BiH radi na tome da otkrije koje sve to izrežirao i šta je povod.