Autor: INFO

  • Nastavljaju se pregovori Moskve i Kijeva

    Nastavljaju se pregovori Moskve i Kijeva

    Najmanje šest civila je poginulo u napadu ukrajinskih snaga na bolnicu sa pacijentima prilikom povlačenja iz Volnovahe. Prema riječima glavnog ljekara Viktora Saranova, oni su minirali odjeljenje reanimacije i porodilište. Na licu mjesta pronađene su i mine sa bugarskim oznakama.

    Ukrajinske snage su i tokom noći gađale naselja u Donjecku i Lugansku.

    Ruska avijacija napala je Svjatogorsku lavru, manastir u Donjeckoj obalsti, saopštio je pres centar Državne granične službe Ukrajine.

    Moskva i Kijev nastavljaju pregovore o sukobu u Ukrajini putem video-veze, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski predložio je premijeru Izraela Naftaliju Benetu da se pregovori održe u Јerusalimu.

    Izrael je spreman da organizuje pregovore Rusije i Ukrajine pod uslovom da nisu osuđeni na propast.

  • Oglasio se Iran – otkrili metu raketnih napada

    Oglasio se Iran – otkrili metu raketnih napada

    Raketni napad na severni regionalni kurdski grad u Iraku, Erbil, bio je usmeren ka “izraelskim tajnim bazama”.

    To je objavila danas državna iranska televizija u izveštaju iz Iraka.

    Američki zvaničnik naveo je da vojska SAD nije pretrpela gubitke u tom napadu.

    Drugi neimenovani zvaničnik je naveo da su rakete lansirane sa teritorije Irana.

  • “Vladimir Putin, ministar odbrane i bezbednosne službe. Samo su oni znali”

    “Vladimir Putin, ministar odbrane i bezbednosne službe. Samo su oni znali”

    Konsultacije ruskog predsednika za dugim stolovima i beskonačni sastanci putem video veze non-stop su na državnoj televiziji.

    Ali, kada je u pitanju rat u Ukrajini, Vladimir Putin verovatno ima malo ljudi od poverenja.

    Ruski mediji neprestano prikazuju Putina na sastancima s mnoštvom saradnika. Ali kako se čini, sve je manje ljudi kojima ruski predsjednik uopće otkriva što namjerava učiniti.

    No, posle sastanka (u četvrtak u Turskoj) s ruskim ministrom Sergejem Lavrovom, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba požalio se – do sporazuma nije ni moglo doći, jer ruski ministar “uopštee nema mandat da pregovara. Čini se da o tome u Rusiji odlučuju drugi ljudi”.

    I mnogi analitičari se slažu da je ovo stvarno samo “Putinov rat” i da o gotovo svemu odlučuje sam.

    “Putinova uloga u donošenju odluka se promenila. Pre je bio nešto kao predsednik uprave ‘Rusija d.d.’ gde je slušao glavne deoničare, a sad je počeo da se ponaša kao car”, procena je Nikolaja Petrova iz instituta Chatham House.

    “Sve češće Putin donosi odluke potpuno sam, ne trudeći se oko kompromisa s ostalim važnim igračima u toj zemlji.”

    Ko je znao…
    Koga Putin još uopšte sluša? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, vredi se vratiti u rane sate 24. februara. Ko je zapravo znao da će invazija početi?

    U tom trenutku je Putin već javno objavio nezavisnost separatističkih pokrajina na istoku Ukrajine. Ali posmatrči kažu da je čak i elita Kremlja postavljena na čelo državnih medija u Rusiji bila potpuno iznenađena invazijom.

    Ali medijski posmatrači istakli su da je čak i kremaljsku elitu zaduženu za ruske državne medije iznenadila vest o invaziji, uključujući i one medije koji su direktno povezani sa predsedničkom administracijom.

    “Obično je naša propagandna mašina dobro pripremljena za sve velike događaje”, rekao je Roman Dobrohotov, osnivač renomiranog istraživačkog medija Insajder. “Svakog četvrtka u Kremlju se okupljaju direktori naših državnih TV kanala i drugih velikih državnih medija i dobijaju uputstva kako da izveštavaju o ovom ili onom. Ali niko im nije objasnio da će biti rata u Ukrajini. Svi su mislili da se radi samo o priznanju Donbasa kao nezavisne države”.

    On je istakao da je stav državnih medija bio da će se ruske trupe stacionirane na ukrajinskoj granici uskoro vratiti kući, a priče o mogućem ratu su tretirane kao “lažna histerija zapada”.

    “Vladimir Putin, ministar odbrane i bezbednosne službe. Samo su oni znali”, rekao je Dobrohotov za DW.

    Moćni ljudi Kremlja
    S tim se slaže i politički analitičar Nikolaj Petrov. On smatra da su među onima koji su definitivno znali za rat i takozvani “siloviki”, pripadnici ruskih agencija za sprovođenje zakona, za koje se navodi da poslednjih godina dobijaju sve veći uticaj u zemlji.

    U toj grupi su ministar odbrane Sergej Šojgu i Valerij Gerasimov, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije. Obojica verovatno sada vode neke od svakodnevnih operacija invazije. Krajem septembra Šojgu je sa Putinom otišao na izlet u sibirsku tajgu. Postoje izveštaji medija da je Putin svog ministra odbrane tada obavestio o svojim planovima da zauzme Kijev.

    Prema analitičaru, Aleksandar Bortnikov, šef Federalne službe bezbednosti (FSB), i Sergej Nariškin, šef Spoljne obaveštajne službe (SVR), verovatno su takođe znali da je na stolu invazija na Ukrajinu u punom obimu. Sam Putin je bivši oficir spoljne obaveštajne službe KGB i obojica su sa njim radili od 1970-ih. Ali analičar Petrov tvrdi da Bortnikov i Nariškin “ne deluju kao neko ko bi razvio bilo kakvu strategiju” kada je u pitanju invazija.

    Petrov je s tim u vezi ukazao na drugog čoveka koji je radio sa Putinom u KGB-u u sovjetsko vreme: Nikolaja Patruševa, poznatog po svojim antizapadnim stavovima. On je sekretar Saveta bezbednosti (SB), tela koje vodi lično Putin. On “prilično često komunicira sa Putinom jer se sastanci SB održavaju svake sedmice”, rekao je Petrov.

    Patrušev je bio vodeća ličnost iza nove bezbednosne strategije Rusije, objavljene u maju 2021. U njoj se navodi da Rusija može koristiti „metode sile” da odgovori na neprijateljske akcije stranih zemalja.

    Sve veća izolovanost
    Ako je krug ljudi sa kojima se Putin konsultuje mali, onda je broj ljudi koji lično razgovaraju sa ruskim liderom još manji. Poznato je da je Putin preduzeo ekstremne mere da se zaštiti od kovida. Od početka pandemije obično se na TV javlja iz svoje rezidencije u Novo-Ogarjevu u Moskovskoj oblasti koja je opremljena posebnim tunelom za dezinfekciju za posetioce.

    Opozicioni političar Aleksej Navaljni koji služi zatvorsku kaznu počeo je da podrugljivo naziva Putina „starcem u bunkeru”. Svi koji žele da se lično sretnu sa Putinom moraju se, navodno, prethodno izolovati na 14 dana — ili sedeti za veoma dugim stolom daleko od njega.

    Analitičar Petrov je rekao da zbog ovih mera predostrožnosti većina onih koji se bave državnim poslovima razgovaraju sa njim putem video-linka, jer nemaju toliko često vremena za karantin.

    Da li slede čistke?
    Zapadne bezbednosne službe su javno izjavljivale da se tempo napredovanja invazije ruske vojske naizgled usporava.

    Ako je to tačno, to bi moglo značiti da bi oni iz Putinovog užeg kruga na kraju mogli da postanu meta njegovog besa, smatra Abas Galjamov, politički analitičar i bivši pisac govora ruskog predsednika. “On definitivno želi da se reši čelnika Ministarstva odbrane, možda i FSB-a. Ljudi koji ga nisu upozorili da će ovo biti dug, krvav rat, a ne lak ‘blickrig'”, rekao je Galajmov za DW.

    “Ali on to neće uraditi sada, jer je u ratu. A kazniti, na primer, ministra odbrane ili načelnika Generalštaba značilo bi priznati neuspeh”, kaže Galajmov.

  • Snježana Novaković Bursać: Bošnjački političari insistiraju na svojoj viziji BiH

    Snježana Novaković Bursać: Bošnjački političari insistiraju na svojoj viziji BiH

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je da je iz uskraćivanja podrške Prijedlogu zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid očito da se ne može postići nikakav kvalitetan dijalog sa bošnjačkim političarima jer oni insistiraju na svojoj viziji BiH.
    Novaković Bursać je rekla da je iz uskraćivanja podrške Prijedlogu zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid očito da je federalnim političarima problematično da se odreknu kvalifikovanja Republike Srpske kao “genocidne tvorevine”.

    Ona je navela da je tekst zakona sveobuhvatan i da u njemu nijedan istorijski događaj, grupa ili teritorijalna jedinica nije stavljena u povoljniji ili manje povoljan položaj.

    “Nije bilo razumijevanja. Nama je to bio i nalog Narodne skupštine, ali i iskrena želja da se te neke stvari stave u adekvatne zakonske okvire kako bi se spriječile takve zloupotrebe. Mi ne možemo da postignemo nikakav kvalitetan dijalog sa bošnjačkim političarima jer očito ljudi insistiraju na svojoj viziji BiH”, rekla je Novaković Bursać za Alternativnu televiziju.

    Govoreći o činjenici da je Predstavnički dom na prošloj sjednici podržao prijedlog SDS-a, a odbio prijedlog SNSD-a o diferenciranoj stopi PDV-a, ona je navela da to predstavlja podilaženje SDS-u od SDA i grupe stranaka iz Federacije BiH, “da ima čime u javnosti da se hvali”.

    “Ja skrećem pažnju da će Dom naroda svemu tome morati da da krajnji odgovor i očekujemo i mišljenja Uprave za indirektno oporezivanje. Mislim da je najbitnije da se nešto počne kvalitetno rješavati”, poručila je Novaković Bursać.

    Govoreći o usvojenom Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH, ona je istakla da je bitno da cjelokupna javnost shvati da su akcize ukalkulisane u budžetu Republike Srpske za određene projekte i programe.

    “Mi ćemo morati kao značajan faktor koji participira, naši poslanici odnosno delegati, u Domu naroda do te sjednice izvršiti podrobnu analizu i vidjeti koje su mjere prema građanima i privredi adekvatnije. Trudićemo se da maksimalno moguće izbalansiramo ovaj udar koji očito se dešava na sve građane, a naročito na pojedine grane privrede”, rekla je Snježana Novaković Bursać.

  • Radmanović: Bez dijaloga i sa prevarama BiH tavori u prošlosti

    Radmanović: Bez dijaloga i sa prevarama BiH tavori u prošlosti

    U BiH je na sceni retorika bošnjačkih političara kao u vrijeme rata… Opozicija na jeftin način pokušava dobiti poene… Rat u Ukrajini nema nikakve veze sa BiH jer je u tom ratu Evropa sa moćnom Rusijom… O raspadu BiH priča Sarajevo, a rade na centralizaciji… Izbori trebaju da se održe u oktobru.
    Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović rekao je u intervjuu Srni da je trenutno na sceni retorika pojedinih bošnjačkih političara ista kao što je bila u ratu i da to ne može pokrenuti BiH naprijed.

    NA SCENI RATNA RETORIKA BOŠNJAČKIH POLITIČARA
    Osvrćući se na tvrdnje ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković da “treba zaključke Narodne skupštine Republike Srpske staviti van snage” i da “Srpska ide ka secesiji”, Radmanović je naveo da sličnu priču iznosi i predsjedavajući Predstavničkog doma BiH Denis Zvizdić.

    “Nije baš tako otvoreno rekao da zaključke Narodne skupštine treba staviti van snage, ali poruke su slične. To je metod rada jednog dijela sarajevskih političara koji je sličan onome što se dešavalo u ratu i neposredno poslije njega”, ocijenio je Radmanović.

    On je dodao da su, nakon toga, petnaestak godina shvatali BiH kao zemlju ravnopravnih naroda.

    “Sad ponovo i retorika i sve isto je kao u vrijeme rata. To znači – trči nekome od stranaca ispričaj svoju priču i reci: Eno lopova tamo drugih. To je žalosno za BiH, žalosno i za te političare i građane. Mislim da to nije ni put naprijed za BiH. Žalosno je i za strance kada dođu ovdje da moraju da slušaju takve vrste priča”, rekao je Radmanović.

    On je istakao da nije primijetio da se tokom nedavnog sastanka ministar spoljnih poslova NJemačke Analena Berbok posebno osvrnula na to, već je govorila o potrebi ravnopravnosti u BiH, vladavine prava i borbe protiv korupcije, što je, kako je ocijenio, “jedna opšta priča i Evrope i nas ovdje koju svi različito tumače”.

    “Gore je što domaći političari iz Sarajeva pričaju, misleći da će im neko drugi riješiti nešto što sami ne mogu da riješe. Ne mogu da riješe Sarajevo, ne mogu da riješe Kanton Sarajevo, ne mogu da riješe Federaciju BiH i, naravno, da ne mogu da riješe ni BiH po svojim željama”, naglasio je Radmanović.

    OPOZICIJA SKUPLJA JEFTINE POENE
    Komentarišući prošlu sjednicu Predstavničkog doma BiH, Radmanović je rekao da je na ranijim sjednicama postojao dogovor nekoliko političkih partija i pojedinih poslanika da iskoriste jednu dobru ideju iz Republike Srpske koja je “pružanje ruke” da se ide naprijed i da se prevaziđe ono što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko napravio kao problem u cijeloj BiH.

    “Napravljen je problem u čitavoj BiH da bi se vratili u prošlost, da bi pričali čuda i da bi se situacija još više zaoštrila. Uz to smislili su do sada neviđenu kombinaciju tumačenja Poslovnika da se usvoje neki zakoni koji nisu prošli potpunu proceduru, koristeći pet poslanika iz Republike Srpske jer ništa ne može proći bez pet glasova iz Republike Srpske”, naveo je Radmanović.

    On je ukazao da je sadašnja opozicija u Republici Srpskoj, koja priča da je opozicija i na nivou BiH, a stalno je u vlasti po raznim osnovama, izglasala
    zakone koji nisu prošli u drugom čitanju, i to u dogovoru sa jednim brojem političkih partija iz Sarajeva.

    “Sada su to preskočili i zajedno sa ekipom kojoj je komandovao Zvizdić da svojim tumačenjem Poslovnika stave tačke dnevnog reda ponovo i da ih izglasaju uz ovih pet poslanika iz SDS-a, PDP-a i DNS-a. To je žalosno i to je loše”, ocijenio je Radmanović i dodao da je bilo nekih stvari oko kojih je trebalo da se razgovara.

    On je istakao da su oni jednu dobru ideju SNSD-a o smanjenju stope poreza na dodatu vrijednost iskoristili i okrenuli navodno u svoju korist, smanjivši neke stope koje je SNSD predložio.

    “Oni nisu ni imali ideju. To je ideja Milorada Dodika da idemo sa tim prijedlogom. Nismo imali ništa protiv da to prođe sa nižim stopama koje su oni predlagali, međutim, iskoristili su tu priču da kao dobiju poene. Niko nije dobio poene, ali su napravili veći razdor unutar parlamenta. Umjesto da poslije jednog perioda zategnutih odnosa napravimo korake i radimo u cijelosti i u komisijama, i u Predstavničkom domu, i u Domu naroda da se to iskoristi. Ponovo je napravljen problem i potezi za koje ne znamo kako će završiti”, naveo je Radmanović.

    NEMA SLIČNOSTI IZMEĐU DOGAĐAJA U UKRAJINI I BiH
    Odgovarajući na ocjene političara iz Federacije BiH, pogotovo bošnjačkih, da je stanje u BiH slično onom u Ukrajini i da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ruski čovjek u BiH, Radmanović je rekao da događaji u BiH nemaju nikakve sličnosti sa onim u Ukrajini.

    “Nema nikakve sličnosti ni između zemalja ni u događajima koji se dešavaju. Sličnost je samo što svako tumači kako hoće što se dešavalo u ratu ovdje, a i u ovom koji se dešava sada između Evrope i Rusije. Priča koja je ovdje prihvaćena da su Rusi izvršili agresiju na Ukrajinu je netačna jer je Evropa potpuno u ovom ratu. Ako neko misli da sankcije, naoružavanje, primanje izbjeglica nije učešće u ratu, taj ne zna šta je rat. Tačno je da je najgore kad ginu ljudi, a ginu u Ukrajini, a ovdje, kako smo mogli primijetiti, Evropljani viču evo vam oružje, a vi ratujte dok ne izginete svi protiv moćnije Rusije”, rekao je Radmanović.

    Radmanović je u intervjuu Srni ukazao da su ovdje u igri krupne stvari o kojima nema dovoljno informacija da bi se davale ocjene i istakao da “ocjene daju najviše oni koji nemaju pojma o tome”.

    On je naveo da je priča o vezi Republike Srpske i Dodika, koji je i lider SNSD-a, sa Rusijom jednim dijelom tačna, samo je šteta što je ne iskoristi cijela BiH.

    “Čitavoj BiH trebalo je i ranije, a i ubuduće da bude važno ako sa moćnom Ruskom Federacijom imamo neku vezu, a imamo vezu. Na kraju Sarajevo kao da je zaboravilo kako se gas dobija sa te strane. Tačno je da iz BiH treba da ide glas za mir, za prestanak svih vrsta dejstava u Ukrajini, za zbrinjavanje nedužnih, a i tu se mora pokazati različit odnos Evrope”, naglasio je Radmanović.

    On je podsjetio da je preko ovih prostora sa Bliskog istoka prešlo na stotine hiljada izbjeglica od rata iz Sirije i Avganistana i da ih je “Evropa dočekivala pendrecima, žicama i koječime”.

    “Sad, što dokazuje da je bila pripremljena za rat, primila je više od milion izbjeglica, potpuno organizovano, potpuno jasno. Dakle, bila je spremna na to. Treba pomoći izbjeglicama svih vrsta i mi najbolje znamo na ovom prostoru šta je to, ali treba ukazati na ovu razliku u ponašanju EU”, istakao je Radmanović.

    POLTIČKO SARAJEVO PRIČA O RASPADU BiH, A RADI NA CENTRALIZACIJI
    Na pitanje kuda vodi ovakva uzavrela politička situacija u BiH i da iz Republike Srpske odavno pozivaju na dijalog, ali da ga nema, Radmanović je rekao da je, tokom posjete Berbokove, u izjavama Turkovićeve i Zvizdića vidljivo da nema dijaloga.

    “Oni misle da je dijalog ponašanje onako kako oni kažu. To nije dijalog u BiH. U jednom periodu bilo je dijaloga, a onda kao da je neko rekao – treba prestati ili su na vlast došle neke druge snage koje misle da to treba prestati. U okviru toga slijedi i optuživanje nekog trećeg da je kriv. U raspravama oko toga treba podsjetiti da prođe čitav ciklus između izbora da nije Vlada Federacije BiH formirana. To je trebalo da bude razlog rasprava unutar Federacije i pokazatelj kako treba da funkcioniše u BiH, a desilo se obrnuto. Onda se optužujemo mi iz Republike Srpske da mi nešto kočimo, a ovdje nema Vlade”, naveo je Radmanović.

    On smatra da je slična priča i u vezi sa kriminalom i korupcijom.

    “Procesi ovdje uveliko traju protiv jednog broja funkcionera iz Sarajeva, a ti isti pričaju da je problem u Republici Srpskoj. To nije dijalog, to je napadanje. To je on, a priča Držte lopova!`, dok mi krademo ili pokušamo nešto da uradimo za sebe – ne može tako napredovati BiH!”, poručio je Radmanović.

    Radmanović je napomenuo da u BiH mora postojati ravnopravnost, razumijevanje, kao i istinski dijalog bez teških riječi i optuživanja koji vodi napretku.

    “Ovo ne vodi napretku. Sada, u ovoj situaciji, kada je ekonomska kriza u usponu, kada ne znamo hoće li biti problema sa snabdijevanjem osnovnim životnim namirnicama, a moguće je da se desi, onda tek vidimo u kakvom smo problemu”, istakao je Radmanović.

    Na pitanje da li će se BiH raspasti, Radmanović je odgovorio da to nije na dnevnom redu i da je riječ o konstantnoj priči, prisutnoj na ovom prostoru posljednjih 150 godina, dok BiH nije ni postojala kao država, već je u okviru nekih drugih carstava bila po pokrajinama.

    “Danas o raspadu pričaju ovi iz Sarajeva, a iza toga rade centralizaciju. Nije rješenje ni raspad ni centralizacija. Rješenje je sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, onako kako piše i dogovor oko svih stvari koje su potrebne za jednu modernu državu”, poručio je Radmanović.

    IZBORI TREBA DA BUDU ODRŽANI
    Upitan da li će biti izbora, on je rekao da ne može dati kvalitetan odgovor samo sa “da” ili “ne”, ali da smatra da treba održati izbore u skladu sa zakonom onako kako je i do sada rađeno.

    “Smatram da treba održati izbore u redovnom periodu. Zakon tako kaže i za dva treba raspisati te izbore u skladu sa zakonom i da se održe u oktobru ove godine. To je moj lični stav. Iz ugla političke partije kojoj pripadam moram reći da nama odgovara i jedno i drugo jer mi stojimo tako dobro da sigurno pobjeđujemo na izborima, a ako neko pametan iz svijeta i domaći pokuša to da razvali, nama odgovara da se oni prolongiraju jer ćemo ponovo biti bolji nego ova nikakva opozicija koja nema ni ideju ni programe, ni kadar, niti išta”, ocijenio je Radmanović.

  • Nakon oštrih kritika: Srbija neće povećavati broj letova za Rusiju

    Nakon oštrih kritika: Srbija neće povećavati broj letova za Rusiju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao sinoć za TV Pink da će Srbija ponovo imati samo jedan let za Moskvu.

    “I hoće li time biti zadovoljni oni koji vode hajku protiv Srbije u vezi sa letovima ka glavnom gradu Rusije”, upitao je sinoć Vučić.

    Vučić je kazao da se “vodi hajka protiv Srbije, u kojoj se kaže da je Beograd udvostručio avione, za Moskvu, i da zarađuju na ukrajinskoj krvi”.

    “Kao da imamo 200 umesto 100 aviona, a ne dva umesto jednog”, prokomentarisao je on.

    Na konstataciju da Srbija jedina ima letove za Moskvu, Vučić je rekao da “niko neće da dira one u NATO, koji su dijelom u Evropi, a dijelom u Aziji, a imaju 30 puta više letova za Moskvu, od Srbije”, navodeći da misli na Tursku.

    “Ili, što to ne kažu nekim zemljama zaliva, koje mole za naftu, a imaju 15 puta više letova nego mi… Imaćemo jedan let dnevno, da ne mogu da nam kažu da zarađujemo i hoćete li da budete zadovoljni?”, upitao je Vučić.

    Podsjetimo, Srbija se našla na udaru kritika nakon što je povećala broj letova prema Moskvi. Emine Džepar, prva zamjenica ministra inostranih poslova Ukrajine, jučer je izjavila da je Air Serbia udvostručila broj letova za Moskvu u trenutku dok su drugi evropski prevoznici uveli sankcije Moskvi i kada je nebo EU zatvoreno za kompanije i privatne avione iz Rusije.

    Kako danas javlja The Kyiv Independent, Srbija neće povećavati letove za Rusiju

    “Srbija je udvostručila svoje letove iz Beograda za Moskvu kao odgovor na veću potražnju, ali je od tada poništila odluku nakon oštrih kritika”, naveo je The Kyiv Independent.

  • Ukrajina objavila nove podatke o ruskim vojnim padovima

    Ukrajina objavila nove podatke o ruskim vojnim padovima

    Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine objavio je nove informacije o ruskim vojnim gubicima.

    Kako navode, Rusi su od početka invazije izgubili više od 12.000 vojnika. Ruske snage izgubile su i 374 tenka, 1.226 oružanih borbenih vozila, 140 topničkih sustava, 62 MLRS-a, 34 sustava za protuzračno ratovanje, 74 zrakoplova i 86 helikoptera.

    Ukrajina tvrdi da su Rusi u proteklih 18 dana invazije izgubili i 600 jedinica automobilske opreme, 3 broda i 60 rezervoara za gorivo.

    Podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je izjavio da ruske snage trpe ogromne gubitke.

    “Ruske snage trpe velike gubitke. Već sada možemo govoriti o najvećem udaru na ruske trupe u posljednjih nekoliko decenija”, poručio je Zelenski.

    Zelenski je u subotu iznio podatke i o ukrajinskim gubicima. “Dosad je ubijeno oko 1300 naših vojnika i više od 12.000 vojnika iz Rusije”, rekao je Zelenski.

  • U Kijevu srušen dron, nosio tri kile eksploziva

    U Kijevu srušen dron, nosio tri kile eksploziva

    Ukrajinske snage tvrde da su u subotu poslijepodne srušile dron u Kijevu. Navodi se da je dron nosio tri kilograma eksploziva.

    Geolokaciju slika objavljenih na Twitteru potvrdio je BBC.

    Podsjetimo, prije nekoliko dana u Zagrebu se srušio dron. Načelnik Odjela Vojne policije brigardir Vlado Kovačević sinoć je rekao da je fragmenti s drona sovjetske proizvodnje koji se u četvrtak navečer srušio upućuju na to da je letjelica nosila eksplozivnu napravu.

  • Kuleba: Spremni smo na pregovore s Rusijom u svakom trenutku, ali ne želimo potpisati predaju

    Kuleba: Spremni smo na pregovore s Rusijom u svakom trenutku, ali ne želimo potpisati predaju

    Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je kako je Ukrajina još prije dvije sedmice bila spremna pregovarati s Rusijom, ali da ti pregovori ne smiju imati za cilj predaju države.

    Govoreći na online sastanku koji je organizovala neprofitna organizacija Renew Democracy Initiative, Kuleba je izjavio kako bi životi civila bili spašeni kada bi Ukrajina imala više naoružanja.

    “Da smo imali više aviona, uspjeli bismo spasiti mnogo više civila uglavnom zato što je glavna udarna snaga Rusije u zraku i oni neselektivno vrše napade”, rekao je Kuleba.

    Komentarišuči logu Bjelorusije u ratu u Ukrajini, Kuleba je naglasio kako vjeruje da Bjelorusija ne želi slati vojne trupe u Ukrajinu, iako je pritisak Rusije na Minsk veliki.

    “Vjerujem da predsjednik Lukašenko jasno vidi situaciju i svjestan je gubitaka ruske vojske u Ukrajini. Mislim da ne želi slati svoje trupe u Ukrajinu. Ipak, razumijemo da je pod ogromnim pritiskom Vladimira Putina da to učini”, mišljenja je ukrajinski šef diplomatije.

    Na kraju, Kuleba je govorio i o nastavku rusko – ukrajinskih pregovora, ali i o mogućnostima okončanja sukoba diplomatskim putem.

    “Rusija postavlja određene zahtjeve koji ukrajinskoj strani nisu prihvatljivi. Nastavićemo da se borimo. Što se tiče pregovora, spremni smo na njih u svakom trenutku, ali nećemo prihvatiti bilo kakve ultimatume i predaju”, zaključio je Dmitro Kuleba.

  • WHO razmatra odluku o proglašenju kraja pandemije koronavirusa

    WHO razmatra odluku o proglašenju kraja pandemije koronavirusa

    U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) su počeli razmatrati odluku o kraju pandemije koronavirusa.

    Razmatra se kada bi se mogao proglasiti kraj pandemije, tj. kada bi se mogla desiti prekretnica u pandemiji koja traje dvije godine.

    U većini dijelova svijeta se smanjio broj zaraženih, ali taj broj raste u pojedinim državama, među kojima je Kina – prvi put od početka pandemije je tokom jednog dana registrovano više od 1.000 zaraženih ljudi.

    Pandemija je proglašena 11. marta 2020. te zvanično proglašenje njenog kraja ne bi bilo samo simbolično, već bi značilo potpuni povratak načinu života prije pandemije. Procjena u WHO-u je da se još ne može proglasiti kraj pandemije.

    Međutim, u mnogim državama već su ukinute skoro sve epidemiološke mjere, i to uprkos porastu broja zaraženih. Stručnjaci upozoravaju da i dalje umire veliki broj osoba zaraženih koronavirusom te da postoji mogućnost nastanka opasnih sojeva ovog virusa, prenosi Bloomberg.