VRBAS Media

Autor: INFO

  • Čubrilović: Egzodus sarajevskih Srba – etničko čišćenje srpskog naroda

    Čubrilović: Egzodus sarajevskih Srba – etničko čišćenje srpskog naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da je egzodus sarajevskih Srba ogromna žrtva uzidana u temelje Republike Srpske i najpotresnija priča o stradanju, žrtvi i etničkom čišćenju jednog naroda.

    “Ono što nije uspjelo okupatorima u Prvom svjetskom ratu i svim neprijateljima u Drugom svjetskom ratu, dogodilo se u ovom posljednjem građanskom ratu”, istakao je Čubrilović, dodajući da je od 157.000 Srba, koliko ih je u Sarajevu živjelo prema popisu 1991. godine, ostalo njih samo 13.300, prema popisu iz 2003.

    Prema njegovim riječima, sarajevski Srbi danas su rasuti širom Republike Srpske i Srbije, ali i Evrope, Amerike i Australije, dok ih u njihovom rodnom gradu i danas zovu “agresorima”.

    “To je jedinstven primjer da se sistematski, uporno i na lažima, od žrtve pokušava napraviti zločinac”, napomenuo je Čubrilović.

    On je podsjetio da je, ne želeći da žive pod tuđom vlašću, više od 100.000 sarajevskih Srba, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, napustilo svoje odbranjene domove i imanja na Ilidži, Grbavici, Ilijašu, Hadžićima i Vogošći, a da je više desetina hiljada njih od 1992. godine uspjelo da pobjegne iz dijelova grada koje je kontrolisala takozvana Armija BiH.

    Čubrilović je istakao da je danas tužno proći Ilidžom, Rajlovcem i drugim dijelovima grada i vidjeti da Srba nema u naseljima koja su vijekovima nastanjivali, da oni koji su preživjeli i torturu tokom “turskog vakta”, u posljednjem ratu nisu uspjeli da ostanu na svojoj djedovini.

    “Ljudi koji su poslije toliko žrtava i junačke borbe opstali na svojim ognjištima bili su prisiljeni da, zbog nepovjerenja u vlast koja dolazi, napuste svoje domove. Bila je to ogromna žrtva za odbranu Republike Srpske ovjerene mapama u Dejtonu”, istakao je Čubrilović.

    On je rekao da je sudbina sarajevskih Srba najtužnija priča utkana u istoriju Republike Srpske, navodi se u saopštenju iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske prisustvovaće sutra na Sokocu obilježavanju godišnjice egzodusa sarajevskih Srba.

    Čubrilović će u 12.00 časova prisustvovaće pomenu poginulim borcima i polaganju vijenaca na vojničkom groblju “Mali Zejtinlik” na Sokocu, a potom u 13.00 časova parastosu poginulim borcima u manastiru Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji.

    Tokom egzodusa, koji je počeo u decembru 1995. godine, a završen u martu 1996. godine, na Vojničko groblje “Mali Zejtinlik” na Sokocu preneseni su posmrtni ostaci više desetina hiljada boraca Vojske Republike Srpske, koji su prije Dejtonskog sporazuma bili sahranjeni na sarajevskim grobljima.

  • U Srpskoj 23 novozaražene osobe, prijavljena dva smrtna slučaja

    U Srpskoj 23 novozaražene osobe, prijavljena dva smrtna slučaja

    • Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 222 laboratorijska uzorka, a virus korona potvrđen je kod 23 osobe.

    Radi se o 10 muškaraca i 13, od kojih je jedna mlađe, 11 srednje i 11 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, devet osoba je iz Banjaluke, četiri iz Bijeljine, po tri iz Doboja i Novog Goražda i po jedna iz Gradiške, Istočnog Novog Sarajeva, Kozarske Dubice i Lopara.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljena su dva smrtna slučaja. Radi se o muškarcu i ženi, starije životne dobi, iz Srpca i Doboja.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 111.513 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.315 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 416.863 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 102, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 42, a u ostalim bolnicama 60. Na respiratoru je 13 osoba, devet u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, četiri u ostalim bolnicama.

  • Vučić smatra da ljudi nisu svjesni najgore krize od Drugog svjetskog rata

    Vučić smatra da ljudi nisu svjesni najgore krize od Drugog svjetskog rata

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je važno sačuvati mir po svaku cijenu.

    Mir nema cijenu i Srbija će mir sačuvati, bez obzira na to šta dugi govorili i mislili – izjavio je Vučić za Dnevni avaz.

    On je naglasio da jedna pogrešna izjava može da dovede do ludila kojeg je u svijetu već previše, te da bi višak bio bilo kakvo ludilo u regionu.

    Vučić je rekao da ljudi nisu svjesni posljedica koje će biti nakon ove najgore krize od Drugog svjetskog rata.

    – Zato je važno da budemo jedni uz druge. Vidjećete potpuno ispruženu ruku Srbije, jer mi nismo ništa riješili ako naše komšije imaju problem – istakao je predsjednik Srbije i dodao da će i Srbija i BiH imati dovoljno pšenice.

    Vučić je rekao da je problem što su Ukrajina i Rusija zabranile izvoz i pšenice i kukuruza, a riječ je o dugoj i četvrtoj sili u svijetu po proizvodnji ovih žitarica.

    On je poručio da će biti sve teže i lošije i da se mora razgovarati i sarađivati po svakom pitanju.

  • Šarović pita gdje je završio novac prikupljen od akciza

    Šarović pita gdje je završio novac prikupljen od akciza

    Mora se utvrditi gdje je završio sav novac koji je do sada prikupljen od akciza na gorivo, a koji je bio namijenjen za gradnju auto-puteva, izjavio je predsjednik SDS, Mirko Šarović.

    Kako kaže, u ovom momentu, kada svi građani trpe zbog povećanja cijena goriva, čiji značajan dio čine upravo akcize, o ovom pitanju što hitnije mora raspravljati Predstavnički dom PSBiH i Narodna skupština Republike Srpske.

    Šarović ističe da prava analiza o načinu trošenja ogromne količine novca koji je do sada prikupljen od akciza nikada nije urađena i da je neophodno je da se u institucijama otvori rasprava gdje je novac završio.

    – Ne treba biti mnogo pametan pa vidjeti da u zadnje dvije godine u Republici Srpskoj nije izgrađen nijedan kilometar autoputa. U Federaciji BiH nešto je rađeno, ali daleko manje u odnosu na prikupljena sredstava za tu namjenu – saopštio je Šarović.

    On podsjeća da je 2018. godine „Akcizna koalicija“ ( SNSD, SDA i HDZ) prihvatila povećanje akciza na gorivo uz obećanje da će iz te akcize biti građana putna infrastruktura i da će to pozitivno uticati na povećanje investicija i poslovnu klimu u BiH.

    – Četiri godine nakon toga vidimo da je veoma malo učinjeno na gradnji obećane putne infrastrukture – napomenuo je Šarović.

    Ističe da je SDS od početaka bio protiv uvođenja ovih akciza i da je i tada upozoravao da sredstva prikupljena na ovaj način neće biti korištena za pravu namjenu.– Postojale su političke snage koje su se protivile uvođenju ovih akciza. Tada smo upozoravali šta će se desiti sa njima i to se nažalost ispostavilo tačnim. Ipak uvijek dođe vrijeme kada se moraju položiti računi i oko ovoga, ali i drugih stvari koje je interesna politika SNSD, svjesno maglila i gurala pod tepih. Među njima je svakako i krčmljenje naftnih i drugih robnih rezervi – naglasio je Šarović.

  • Prevoznici najavili tužbu i nastavak protesta

    Prevoznici najavili tužbu i nastavak protesta

    Većina u Skupštini grada ne prihvata povećanje cijene karata na teret građana, u budžetu grada ima dovoljno sredstava da se pomogne autobuskim prevoznicima, rekao je predsjednik Skupštine grada Banjaluka Mladen Ilić nakon sastanka predstavnika većine u Skupštini i autobuskih prevoznika.

    Kazao je da je u ovom momentu najvažnije da se pokušaju ublažiti problemi u gradskom prevozu, jer kako kaže, oni se ne mogu jednim potezom riješiti.

    – Gradonačelnik bježi od ove teme samo se oglašava putem pres konferencije i odbija sastanke sa prevoznicima. To je znak nezrelosti – kazao je on.

    Osvrnuo se i na jučerašnje izjave gradonačelnika Draška Stanivukovića da “banjalučke prevoznike može zamjeniti prevoznicima iz Srbije”.

    – U pitanju je prijetnja prevoznicima ali i porodicama koje žive od ovih firmi. To bi ostavilo na ulici 500 radnika i njihovih porodica, što je licemjerno pogotovo zato što već danima gradonačelnik priča da želi da otvori nova radna mjesta – rekao je Ilić.

    Prokometarisao je i prijedlog Grada da se na vanrednoj sjednici vrati iznos poreske stope poreza na na nepokretnost, kako bi se iz te stavke izdvojilo 500.000KM za pomoć prevoznicima.

    – Priča oko poreza na nepokretnost je zatvorena. Skupština je donijela odluku o tom pitanju tako da vjerujem da će resorna skupštinska komisija skinuti tu odluku – kazao je Ilić.

    Rekao je da su obavjestili prevoznike da je većina protiv poskupljenja karata koje bi išlo na teret za građana.

    – Mi imamo dovoljno sredstava u budžetu da to poskupljenje ide na teret budžeta, a ne na teret građana. Gradonačelnik tvrdi da je punjenje budžeta nikad bolje – naveo je Ilić.

    Kazao je da je za iduću sedmicu zakazano vanredno zasjedanje Skupštine na kojoj će biti razmatrani problemi u javnom prevozu. Rekao je da će većina predložiti svoj plan.

    – Mi ćemo predložiti realokaciju sredstava na Skupštinu da pokažemo gradonačelniku sa kojih stavki može da se skine 500.000KM kako bi se pomoglo prevoznicima – zaključio je on.

    Smatra da je ova situacija pokazala da se ugovor sa prevoznicima ponovo treba pretresti.

    – Oni koji su takav ugovor potpisali trebaju odgovarati bez obzira o kome se radi. Nadamo se da ćemo u narednim danima sjesti sa predstavnicima gradske administracije, kako bi postigli dogovor kako bi riješili problem. Ne želim da dođem u situaciju da Banjaluka u narednom periodu ostane bez javnog prevoza – istakao je on.

    Direktor Autoprevoza Dejan Mijić kaže da je situacija takva da je u pitanju funkcionisanje njihovih preduzeća.

    – Mi tražimo da se poštuje ugovor koji smo potopisali sa Gradom. Uz ugovor koji smo potpisali je išla klauzula da će se analizirati linije i vidjeti koje trebaju da se pojačaju i smanje kako bi mogli efikasno da radimo. Oni to nisu ispunili. Znamo da je došlo do promjene vlasti, čekali smo da se situacija konsoliduje, ali bez rezultata – dodao je on.

    Napomenuo je da su u skladu sa ugovorom, Gradu predali zahtjev za povećanje cijene karata kada su se za to stekli uslovi. Kazao je da su u tom zahtjevu zatražili da cijena dnevne karte iznosi 2.20KM.

    -Grad je bio dužan da taj zahtjev obradi i pošalje Skupštini grada na odlučivanje . To se još nije desilo, tako da su se stekli uslovi da podneseno tužbu protiv grada – kazao je on. Dodao je da su u javnosti izloženi prijetnjama i mobingu te da će u konsultacijama sa pravnim savjetnicima vidjeti koje korake mogu preduzeti.

    Objasnio je da trenutno ova preduzeća posluju sa minusima od oko 200.000KM.

    – Znamo da poskupljenje predstavlja teret za građane,ali mi nemamo izbora. Da li će to građani plaćati ili će to biti nadoknađeno iz budžeta grada mi u to ne ulazimo – naveo je on.

    Rekao je da im je Grad ostao dužan i da od Nove godine nisu platili sve popuste koje su davali prevoznici: besplatni prevoz za Novu godinu za određene kategorije umanjenja, i slično.

    – Sve je išlo o našem trošku – kazao je Mijić.

    Dodao da će održati sutra protest u devet sati zaustavice autobuse od Trga Krajine do pozorišta.

    – Nastojaćemo da građani što manje osjete naše probleme, ali mi nemamo izbora – kazao je Mijić.

  • Vreća brašna u Srpskoj od juče skuplja za pet KM

    Vreća brašna u Srpskoj od juče skuplja za pet KM

    Veća brašna od 25 kilograma u Srpskoj je od juče skuplja za čak pet KM, a poskupljenjima, kako najavljuju mlinari, tu nije kraj.

    Tako je je vreća onog najkvalitetnijeg brašna, tip 500, sa 28 otišla na 33 marake, a brašna druge klase sa 25 na 30 KM. Ovo je drugo poskupljenje za 15 dana, a u ovom periodu cijena brašna po vreći je otišla za više od 25 odsto.

    Neki mlinari još nisu izvršili korekcije, tako da se brašno u marketima još može naći po starim cijenama.

    Kod svih mlinara su cijene približne, plus-minus jedna marka. Razlika je u tome kad će ko poskupiti, ali sve se to poravna za par dana – kaže za Srpskainfo predsjednik Udruženja mlinara RS i direktor preduzeća „Žitoprerada“ Prijedor Zoran Kos.

    Prema njegovim riječima, nova cijena brašna je napravljanje po cijeni pšenice od 315 evra.

    – Međutim, pšenica trenutno košta oko 400 evra po toni, što znači da će i u narednom periodu, kad krenemo da uvozimo skuplje žito, biti poskupljenja i brašna i pekarskih proizvoda – poručuje Kos.

  • Moskva: “Razočarani smo”

    Moskva: “Razočarani smo”

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov reagovao je na nedavne događaje na istoku Ukrajine.

    On je rekao da je Moskva razočarana izostankom reakcije EU i SAD zbog jučerašnjeg napada u Donbasu.

    Podsetimo, ukrajinska raketa točka-U pala je u blizini zgrade Vlade u centru Donjecka i u napadu je poginulo najmanje 20 civila.

    Peskov kaže i da se ne može reći da su sankcije “slomile rusku ekonomiju”.

    “Ona doživljava poteškoće, ali nema težine”, rekao je on.

    Kazao je i da je sama činjenica nastavka pregovora ruske i ukrajinske delegacije pozitivna, ali da su pregovori teški.

    Peskov je kazao da je potez novinarke Marine Ovsjanikove, koja radi za rusku televiziju Kanal 1, i koja je tokom prikazivanja emisije upala iza spikerke držeći u rukama antiratni transparent, “huliganizam”.

  • Kina: Odbijamo

    Kina: Odbijamo

    Kina odbija da se priključi sankcijama zapadnih zemalja protiv Rusije, rekao je ministar spoljnih poslova Vang Ji, prenela je danas kineska agencija Sinhua.

    “Kina nije strana u (ukrajinskoj) krizi i još manje hoće da bude pogođena sankcijama”, rekao je juče Vang Ji u telefonskom razgovoru sa svojim španskim kolegom Hoseom Manuelom Alvaresom.

    On je rekao da se Kina “uvek protivi pribegavanju sankcijama za rešavanje problema, posebno jednostranim sankcijama bez osnove i međunarodnog prava”.

    “Kina ima prava da očuva svoja legitimna prava i interese”, ocenio je on.

    SAD su ocenile kao “duboko zabrinjavajući” stav svrstavanja Kine sa Rusijom u odnosu na rat u Ukrajini, rekla je juče visoka zvaničnica Bele kuće posle sastanka na visokom nivou u Rimu između savetnika presednika SAD za nacionalnu bezbednost Džejka Salivana i Janga Điječija, najvišeg zvaničnika za diplomatiju u Komunističkoj partiji Kine.

    Peking je juče odbacio kao “lažne vesti” navode američkih medija prema kojima je Moskva tražila od Pekinga da joj pruži vojnu i ekonomsku pomoć.

    Rusija je takođe navela da nije tražila pomoć i da joj pomoć ne treba. “Gledamo vrlo pažljivo u kojoj meri Kina i svaka druga zemlja pruža pomoć Rusiji, bilo da se radi o materijalnoj, ekonomskoj ili finansijskoj pomoći”, rekao je juče portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs.

    “Dali smo vrlo jasno na znanje Pekingu da nećemo ostati skrštenih ruku. Nećemo dozvoliti nijednoj zemlji da nadoknadi gubitke koje snosi Rusija” zbog zapadnih sankcija, rekao je Prajs u izjavi posle razgovora dvojice visokih zvaničnika SAD i Kine u Rimu.

  • Koja zemlja stoji iza pritiska na Srbiju?

    Koja zemlja stoji iza pritiska na Srbiju?

    Međunarodni pritisak na Srbiju povodom sukoba Rusije i Ukrajine je potpuno neopravdan i pogrešan, smatra treći predsednik austrijskog parlamenta Norbert Hofer.

    On je u intervjuu za Tanjug rekao i da pretnje nemačke ministarke spoljnih poslova Analene Berbok predstavljaju “pucanj u sopstveno koleno”. Hofer ističe i da su svetu potrebne neutralne zemlje i da one moraju svoju neutralnost bolje da štite i da investiraju u odbranu te neutralnosti.

    Na konstataciju da je Srbija osudila napad Rusije na Ukrajinu, glasala za Rezoluciju u UN, ali nije podržala sankcije Evropske unije Moskvi, zbog čega je rukovodstvo Srbije izloženo velikom međunarodnom pritisku, da se čak preti obustavljanjem srpskog puta u EU, Hofer kaže:

    “Taj pritisak je stvorila Nemačka, koja kaže da Srbija sada mora znati gde joj je mesto. Smatram da EU mora da shvati da upravo sada treba omogućiti brzo pristupanje Srbije Uniji. Deset godina je Srbija kandidat, puno koraka je obavila na tom putu. Unija mora prepoznati da je sada vreme da omogući pristup”.

    Na pitanje očekuje li da će EU dalje usporavati pristupni proces Balkana, posebno Srbije, Hofer je istakao da pretnje koje dolaze od nemačke ministarke spoljnih poslova Analene Berbok predstavljaju “pucanj u sopstveno koleno”, koji šteti samoj Uniji.

    “Moramo sada taj proces, koji se vodi godinama, ubrzati i zaključiti. To bi bio pametan korak, a ne ovo što radi neko ko je tek par meseci na dužnosti, a već preti”, izričit je Hofer.

    On je izrazio uverenje da će Austrija nastaviti da podržava evropske integracije Srbije.

    “Ne mogu da govorim za celu Austriju. Znate moj stav i stav Slobodarske partije (FPO). Ali verujem da su i druge stranke u Austriji zainteresovane za brzi pristup Srbije Uniji, kako zbog zajedničke istorije, kao i patnje. Austrija mora biti partner Srbije”, poručio je Hofer.

    Na pitanje koliko su rat u Ukrajini i posledice koje on nosi pretnja Evropi i svetu i kako to utiče na Austriju, Hofer ukazuje da su posledice tog sukoba ogromne, i već se vidi koji su troškovi s tim povezani – energenti poskupljuju, mnogi brinu za isporuke gasa….

    “U ratu uvek gube sve strane. Nema pravih pobednika. Verujem da će se postići dogovor o mirovnom pocesu i da će se iz ovog iskustva izvući pouke”, rekao je on.

    A bombardovanje SRJ?
    Na pitanje da li je agresija na SR Jugoslaviju 1999. godine i odvajanje Kosova stvorilo presedan koji sada skupo košta međunarodnu zajednicu, Hofer ističe da je međunarodna zajednica trebalo da izvuče pouke iz toga, a pre svega tu da o svim potezima takve vrste treba do kraja dobro promisliti.

    “Mora se analizirati šta sve može da se desi kada se preduzimaju odgovarajući koraci i mere, i kako će se razvijati dalje stvari, jer je to tako u normalnom životu, pa i u politici”, ukazuje Hofer, koji u austrijskom parlamentu zauzima funkciju koja odgovara potpredsedniku Skupštine Srbije.

    Primećuje i da u Evropi države zapostavljaju svoje vojske, misleći da neće biti sukoba, ali je ova situacija pokazala da uvek može doći do krize i da svaka zemlja treba da ima vojsku koja može da je brani.

    Na konstataciju da Evropa nije jedinstvena u svom stavu prema sankcijama Rusiji, pa da ni u samoj Austriji nema saglasja oko toga, Hofer kaže da postoje zemlje koje imaju veću zavisnost od ruskog gasa od drugih, ukazuje da je na hiljade radnih mesta u Austriji ugroženo sankcijama, da će posledice biti rast cena prehrambenih proizvoda, gasa, goriva, struje, te naglašava da je u slučaju Austrije prisutno i pitanje neutralnosti.

    “Kao takvima mora nam biti važno da možemo da se ponudimo kao neutralno mesto za pregovore. Mi sada to nismo. Po dobroj tradiciji nekadašneg kancelara Bruna Krajskog, koji je bio veliki državnik, uvek smo bili mesto gde su strane u konfliktu mogle da pregovaraju”, podseća Hofer.

    On je naveo i da je neutralnost Austrije velika vrednost, prisećajući da je njegov otac 1956. bio na austrijsko-mađarskoj granici, kada je Austrija pomagala izbeglicama koje su došle, ali su stavovi države bili takvi da je Austrija mogla da ostane neutralna zemlja i mesto za pregovore.

    Prema njegovim rečima, Austrija je, kada je retorika u pitanju, jedan deo neutralnosti izgubila, iako su svi znali da sa pristupanjem EU zvanični Beč ne može u celom obimu da uživa sve prednosti neutralnosti.

    “To me tišti, jer mislim da su svetu potrebne neutralne zemlje, u kojima je moguće sastajati se i pregovarati”, dodao je on.

    Na pitanje u kakvoj su poziciji neutralne zemlje u Evropi danas, kaže da su one na raskršću, na kojem moraju da se odluče hoće li pristupiti NATO ili neće.

    Smatra da Austrija ne treba da pristupi NATO, ali da mora svoju neutralnost bolje da štiti – da ulaže u vojsku, koja nije u dobrom stanju, jer ko želi da bude neutralan, mora i da investira u odbranu te neutralnosti.

    Hofer je naveo i da neutralna država mora da se ponaša tako da se neutralnost prepoznaje i mora da zna da se izlaz iz konflikta može naći samo ako sve strane mogu da očuvaju svoj ugled, što ne znači da ne treba osuditi stvari koje su za osudu, ali treba razmišljati korak dalje.

    Na pitanje da li još uvek važi međunarodno pravo ili je već duže vreme na delu “pravo jačeg”, primećuje da je pravo jačeg uvek postojalo i uvek će ga biti, i u okviru postojećih pravnih sistema, kao i da postoje realni uticaji u svetu.

    “I u međunarodnom pravu se mora prepoznati koliko je snažna Kina, koliko je velika Rusija, koji uticaj imaju SAD i koliko je ponekad bespomoćna Evropa. Moramo paziti da se poštuju pravni sistemi u cilju zaštite malih”, rekao je Hofer i dodao da je i kriza izazvana pandemijom koronavirusa pokazala da se olako odričemo naših prava.

    Ukrajina je, nakon vojne operacije Rusije, zatražila brzi pristup Evropskoj uniji, a Hofer, iako razume takve zahteve, smatra da sada ne treba ništa fiksirati, jer su najpre potrebni mirovni pregovori, koji moraju da se vode bez uslovljavanja.

  • Raspisan Javni oglas: U toku imenovanje tri člana Gradske izborne komisije

    Raspisan Javni oglas: U toku imenovanje tri člana Gradske izborne komisije

    Skupština grada Banje Luke raspisala je Javni oglas za imenovanje tri člana Gradske izborne komisije Banja Luka, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Kako je navedeno u oglasu, sastav Gradske izborne komisije je multietničan, tako da odražava zastupljenost konstitutivnih naroda, uključujući i ostale, vodeći računa o posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. Godine. U sastavu Gradske izborne komisije nastojaće se obezbijediti zastupljenost polova u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini.

    Uslovi koje kandidat za člana Gradske izborne komisije treba ispunjavati su propisani članom 2.2 Izbornog zakona BiH.

    Mandat člana Gradske izborne komisije traje sedam godina i teče od dana davanja saglasnosti Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine na odluku o imenovanju člana Gradske izborne komisije donesenu od strane Skupštine grada Banja Luka.

    Prijave na Javni oglas dostavljaju se putem pošte na adresu: Gradska uprava Grada Banja Luka – Stručna služba Skupštine Grada, Trg srpskih vladara broj 1, sa naznakom „Komisiji za izbor po Javnom oglasu za imenovanje članova Gradske izborne komisije Banja Luka“, ili lično u šalter sali – kancelarija broj 16, Gradske uprave Grada Banje Luke.