Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ocijenio je da je važno da se u BiH i u radu njenih organa odluke donose kompromisom i konsenzusom, te da svako ko to ne razumije ne želi dobro ovoj zemlji.
Svako ko želi narušiti taj princip može imati za sebe neki kratkoročni efekat, ali dugoročno to ne može donijeti ništa dobro u BiH. Dugo sam u izvršnoj vlasti i za svaku odluku se pravi mnogo konsultacija, a slično je i sa radom Savjeta ministara koji je, s obzirom na način donošenja odluka, vrlo podložan blokadama – rekao je Tegeltija za RTRS.
On je izjavio da je siguran da je ovo političko tijelo, koje ima dovoljnu snagu u skladu sa ustavom i zakonima, moglo donijeti određene odluke za koje, nažalost, nije bilo političke spremnosti.
– Pa je Savjet tako, u ranijem periodu, najčešće služio za blokadu odnosa unutar Federacije BiH gdje četiri godine nije izabrana nova Vlada, predsjednici i potpredsjednici FBiH, članovi Ustavnog suda… Svi ti problemi su se preslikali na sam rad Savjeta, kao i različite blokade političkog Sarajeva u smislu nametanja neke jasne štete Republici Srpskoj najčešće kroz odluke Ustavnog suda BiH i slično – naveo je Tegeltija.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIERFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
On je istakao da je, ipak, u važnim momentima poput borbe sa pandemijom virusa korona, bilo spremnosti i razumijevanja svih u Savjetu da treba donositi odluke, a efikasnost je pokazana i prilikom donošenja budžeta BiH za 2022. godinu, što je bilo važno zbog plata zaposlenih.
Tegeltija je rekao da su očekivanja u javnosti od Savjeta ministara bila da se završi sve ono što prethodnih 25 godina nije, dok se sa druge strane u pozadini radilo sve da se ništa ne uradi u nekom vremenskom periodu.
On je izrazio žaljenje što se ovaj saziv Savjeta ministara suočio sa mnogim teškoćama poput pandemije virusa korona, a nakon toga sa problemima inflacije, kao i pitanjima da li će društvo imati dovoljno hrane, energenata i slično.
– Žao mi je što u BiH nije bilo spremnosti da se rješavaju tekući problemi ljudi, što je moglo brže i jednostavnije, a ne da se traže povodi za različite blokade. Ja sam u Sarajevo došao sa popriličnim optimizmom, a tamo je SNSD svjesno otišao, kao i predsjednik Milorad Dodik. Cilj je bio da se rješavaju stvari koje se zaista mogu riješiti, a da ono što ne možemo ostavimo budućim generacijama – rekao je Tegeltija.
On je podsjetio da su od prvog dana i dolaska predsjednika Dodika u Sarajevo počele blokade, a poslije toga se isto dešavalo i u Savjetu ministara, zbog čega će, istakao je Tegeltija, ovaj period biti obilježen blokadama i tragičnim događajima u vezi sa virusom.
– Ali, uz moju nadu da će se do kraja mandata i ovog saziva Savjeta uspostaviti mir kada je riječ o sukobu Rusije i Ukrajine i da ćemo posljedice tog rata eliminisati kada je riječ o životima građana. Jesmo daleko, ali cijena tog rata u Ukrajini postaje skupa za sve nas koji živimo u BiH – rekao je Tegeltija.
On je ponovio da se u svakom njegovom pokušaju da se u Savjetu uradi nešto zajednički prema vani i slično suočavao sa elementima blokada.
“I to do mjere da sam jednom možda izrevoltiran rekao da se to radi upravo što sam ja Srbin i dolazim iz Republike Srpske. Ja sam siguran da je to tako”, rekao je Tegeltija.
On je konstatovao da je Savjet ministara, koji je određenim izmjenama i pritiscima dobio dodatna ministarstva, nadležnosti i slično, zapravo izvedeni pomoćni organ Predsjedništva BiH.
Kada je riječ o nadležnostima Savjeta ministara, Tegeltija je rekao da je spoljna politika isključivo u nadležnosti Predsjedništva BiH, dok nadležnost za sprovođenje te, u Predsjedništvu zajednički utvrđene spoljne politike, ima ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković.
On je dodao na tom planu da se Turkovićeva, nažalost, bavi svim sem sprovođenja pomenute zajednički utvrđene spoljne politike, zbog čega nastaju stalni sukobi.
Tegeltija je rekao da je primjer toga djelovanje Turkovićeve koja šalje uputstva ambasadorima BiH kako će glasati i slično kada je riječ o sukobu u Ukrajini, iako je na tom planu jasan stav Srpske i srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika da BiH u tom pogledu treba ostati neutralna.
On je naveo da je veoma problematično i što političko Sarajevo ovih sprovodi kampanju “dva-jedan” u kojoj želi da odlučuje ko od Hrvata može ili ne može biti na nekoj bitnoj funkciji u BiH ili kandidat za člana Predsjedništva.
– Kakva je to poruka jednom narodu u BiH? To je još samo, svojevremeno, radio nekadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun. To je za mene poražavajuće, kao i za BiH. Možda i dobiju ‘dva-jedan’, možda uspiju diskvalifikovati lidera Hrvata u BiH Dragana Čovića, ali to je neuspjeh BiH – rekao je Tegeltija.
Kada je riječ o odbrani, Tegeltija je dodao da je i to nadležnost Predsjedništva BiH, te da se na tom planu pamti eksces ministra odbrane u Savjetu ministara Sifeta Podžića koji je otkazao vojnu vježbu Oružanih snaga BiH sa Vojskom Srbije zbog pandemije virusa, iako je ona bila prestala.
– I to samo zato što su trebali doći predstavnici Vojske Srbije u BiH. Sve zemlje izgleda mogu doći na vježbu sa Oružanih snaga BiH sem Srbije – rekao je Tegeltija.
Kada je riječ o pravosuđu, Tegeltija je rekao da bi ono prema definiciji moralo biti samostalno, te da nikada nije pokušavao da utiče na tu oblast sem da stvara očekivane materijalne i druge uslove za njen rad.
On je rekao da ima korektnu saradnju sa glavnim ljudima koji su na čelu glavnih pravosudnih institucija BiH.
Tegeltija je rekao da Savjet ima svoju nadležnost kada je riječ o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH, te da od nje dobijaju informacije koje traže kao Izvršno-obavještajni komitet.
– Naravno, pitanje je koliko toga službe žele da dostave ili ne – rekao je Tegeltija.
On dodao da je i dalje postoji problem sudskih procesa u vezi sa diplomom direktora OBA Osmana Mehmedagića, kao i nejasna situacija s obzirom na to da nije završen pokrenuti proces izbora direktora i zamjenika ove agencije kojima je istekao mandat.
Tegeltija je dodao da Savjet ministara ima nespornu nadležnost u oblasti finansija i da se, po usvajanju Globalnog fiskalog okvira, zna koliko novca je na raspolaganju za budžet zajedničkih institucija.
– I mi onda pripremamo budžet, iako je i dalje formalni predlagač Predsjedništvo BiH. Budžet zajedničkih institucija je jasno definisao svoje izvore, a gotovo najveći dio izvora prihoda je sa Jedinstvenog računa. S obzirom na to da je bilo komplikovano usvojiti globalni fiskalni okvir, zahvalan sam ulozi članova Fiskalnog savjeta, među kojima su premijeri i ministri finansija entiteta – rekao je Tegeltija.
On je naveo da se bilo koja od pomenutih strana teško odriče novca, ali da su svi, procjenjujući situaciju sa platama zaposlenih u zajedničkih institucijama i drugima donijeli odluku da se poveća fiskalni okvir.
“Vrlo korektno smo uspjeli da prvi put poslije 2008. godine plate zaposlenih u zajedničkim institucijama vratimo na taj nivo. Sljedeći mjesec zaposleni će to vidjeti na svojim budžetima”, rekao je Tegeltija.
