VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šef ruskog pregovaračkog tima: Ukrajina predlaže švedski ili austrijski model neutralnosti

    Pomoćnik ruskog predsjednika i šef ruske pregovaračke delegacije Vladimir Medinski izjavio je kako Rusija želi postići “generacijski” sporazum s Ukrajinom koji bi obezbijedio mir i narednim pokoljenjima.

    Komentirajući trenutnu fazu pregovora između Ukrajine i Rusije, Medinski je pojasnio kako su pregovori teški, ali da Rusija nastoji doći do kvalitetnog rješenja.

    “Pregovori teku teško i polako. Naravno, voljeli bismo da se sve to odvija mnogo brže, to je iskrena želja ruske strane. Želimo da dođemo do mira što je prije moguće”, rekao je Medinski, prenosi TASS.

    Također, on se osvrnuo na glavne zadatke ruskog pregovaračkog tima.

    “Glavni zadatak pregovaračke grupe je da među ogromnim brojem složenih pitanja nađemo ona kojih se možemo složiti, osloniti se na njih i staviti ih na dnevni red. Korak po korak, ići ćemo ka rezultatu i sklapanju mira koji će odgovarati našim narodima”, ističe ruski pregovarač.

    S tim u vezi, Medinski je istakao da ne bi želio da se fokusira na poteškoće koje se javljaju tokom pregovora.

    “Vjerujte da je težnja naše države i zadatak koji je postavio predsjednik postizanje mira na tlu Ukrajine. Želimo da to bude mirna, neutralna i prijateljska država koja nije uporište NATO-a i nije ispostava onih snaga koje žele naškoditi našoj zemlji”, poručio je Medinski.

    Ističe kako je cilj Rusije tokom pregovora jasan.

    “Ciljevi su isti kao što su postavljeni i sredinom februara. Potrebna nam je mirna, slobodna, nezavisna i neutralna Ukrajina i susjed s kojim ćemo zajedno razvijati odnose, graditi budućnost”, pojašnjava on.

    Ono što je zanimljivo jeste da je Medinski naglasio kako su iz ukrajinskog pregovaračkog tima naglasili kako bi prihvatili tzv. “švedski” ili “austrijski” model demilitarizovane države sa sopstvenom vojskom.

    “Očuvanje i razvoj neutralnog statusa Ukrajine je pitanje oko kojeg razgovaramo. Ukrajina nudi austrijsku ili švedsku verziju demilitarizovane države, ali da istovremeno država ima svoju vojsku i mornaricu. O svim tim pitanjima se razgovara na nivou ministarstava odbrane Rusije i Ukrajine”, poručio je Medinski.

    Na pitanje da li su tokom pregovora isključene tačke kao što je “denacifikacija Ukrajine”, Medinski naglašava kako to nije u potpunosti tačno.

    “Ne, to nije sasvim tačno. Tema denacifikacije i strožeg kažnjavanja veličanja nacizma, neonazicma i ekstremizma i dalje su važna tačka pregovora. Postoje pomaci u stavovima, ali ne u svim”, ističe pomoćnik ruskog predsjednika.

    Na kraju, pojasnio je kako u pregovorima ne učestvuju samo članovi delegacija.

    “Uvijek imamo tehničku pauzu tokom noći. Advokati rade noću. Pregovore se vode ne samo na nivou članova pregovaračkih grupa već i velikog tima advokata, stručnjaka, oficira za međunarodne poslove, vojnih zvaničnika koji upoređuju poziciji i pokušavaju postići određenu vrstu kompromisa”, zaključio je Medinski.

  • Visoki predstavnik EU na svečanom postrojavanju vojnika EUFOR u Sarajevu

    Visoki predstavnik EU na svečanom postrojavanju vojnika EUFOR u Sarajevu

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Žosep Borelj je stigao u posjetu bazi Butmir, u Sarajevu, gdje će biti održana i ceremonija postrojavanja.

    Posjeta i obilazak vojne baze trajaće sat vremena, a Borel će prisustvovati svečanom postrojavanju snaga EUFOR u BiH i ceremoniji obilježavanja dostizanja inicijalnog operativnog kapaciteta.

    Nakon toga će biti izjave za novinare Borelja i komandanta EUFOR generalmajora Antona Vizlija.

    U ovoj bazi nalaze se vojnici i glavna komanda snaga Evropske unije koji se u BiH nalaze u okviru misije Altea.

    Nedavno je u Bosnu i Hercegovinu stiglo i dodatnih 500 EUFOR vojnika koji su raspoređeni u Bijeljinu i Prijedor, a razlog pojačavanja snaga je pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom planu usljed ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Kliks.

  • Rusija pomno prati odnos BiH i drugih balkanskih zemlja prema Rusiji

    Rusija pomno prati odnos BiH i drugih balkanskih zemlja prema Rusiji

    Direktor Odjeljenja za Evropu pri Ministarstvu spoljnih poslova Rusije Jurij Pilipson izjavio je da BiH o pitanju uvođenja sankcija Rusiji zbog Ukrajine zadržava neutralnu poziciju, ali i istakao da “opasnu praksu” predstavljaju izjave pojedinih političara u Sarajevu da se BiH pridružila sankcijama.

    BiH, na primjer, zadržava neutralnu poziciju, iako pojedini političari u Sarajevu nastoje, opet uz sugestije Zapada, da daju izjave o priključivanju BiH sankcijama EU kao gotovu činjenicu. Ova opasna praksa suprotna je Ustavu BiH i šteti interesima stabilnosti i bezbjednosti na Balkanu – rekao je Pilipson za RIA Novosti, govoreći o odnosu zemalja Balkana prema Rusiji.

    On je ukazao na nedavne masovne proruske događaje u gradovima Republike Srpske, ali i u Srbiji.

    – Ovakva demonstracija bratstva i solidarnosti u uslovima agresivne rusofobije koja danas dominira u Evropi svjedoči o realnom raspoloženju na Balkanu – istakao je Pilipson.

    On je rekao da se Srbija drži izbalansiranog pristupa o ukrajinskom pitanju, nije se pridružila antiruskoj histeriji koju su pokrenule SAD i EU, te da vodi računa o sopstvenim interesima i principima.

    – Takav nezavisan, racionalan kurs oslanja se na široku podršku građana Srbije. Dokaz za to su velike akcije podrške Rusiji održane u Beogradu – naveo je Pilipson.

    On je ocijenio da su Sjeverna Makedonija i Crna Gora, nažalost, potpale pod uticaj Zapada i nisu uspjele da formulišu samostalnu politiku o ukrajinskom pitanju već su se pridružile sankcijama Moskvi, što će pogoditi njih same, zakomplikovati ionako tešku ekonomsku situaciju, a bilateralne veze sa Rusijom će biti narušene.

    – Mi smo ih sve odavno i više puta upozoravali na to – rekao je Pilipson, ističući da neprijateljski stav tamošnjih lokalnih lidera prema Rusiji ne uživa podršku javnosti, te da, bez obzira na pokušaje Zapada da nametne destruktivno jednoumlje, građani ovih zemalja znaju da formiraju objektivnu sliku, da odvoje propagandnu laž od činjenica.

    Pilipson je istakao da su planovi Slovenije i Hrvatske o isporukama o kijevskom režimu smrtonosnog oružja, takođe, neshvatljivi, te da autori ove avanture moraju biti svjesni protiv koga će biti upotrijebljeno to oružje.

    On kaže da je ruska strana “donekle zabrinuta” reakcijom zvaničnika Slovenije zbog nivoa rusofobije i jednostranim raskidanjem međuresornih sporazuma.

    – Građani Slovenije odbijaju ruske državne nagrade, preduzimaju se neprijateljske akcije prema našim predstavništvima u Ljubljani. A to se dešava u pozadini Dana rusko-slovenačkog prijateljstva ustanovljenog prošle godine – pritom, na inicijativu slovenačke strane – naveo je Pilipson.

    On je napomenuo da je Rusija zahvalna Turskoj zbog spremnosti da pomogne u traženju rješenja za ukrajinsku krizu, kao i da cijeni uravnoteženi stav Ankare.

    – Specijalna vojna operacija Rusije u Ukrajini će ostvariti svoje ciljeve, a naši evropski partneri će morati da plate štetu koju nanose svojim nacionalnim interesima i bilateralnim odnosima koji su se razvijali generacijama – upozorio je Pilipson.

    On naveo da se Evropi spolja nameću neprijateljske akcije protiv Rusije i da njihove posljedice mogu biti razorne, a da konfrontacija nije izbor Moskve. Pilipson je ocijenio da slanje plaćenika i isporuke oružja u Ukrajinu ometaju normalizaciju i destabilizuju situaciju u regionu.

    Prema njegovim riječima, neke evropske zemlje proaktivno nastoje da zadobiju naklonost NATO i SAD u svom “žestokom neprihvatanju” događaja u Ukrajini.

    Govoreći o postupcima Bugarske, Pilipson je naveo da Sofija nije pružila nikakvo opravdanje za protjerivanje ruskih diplomata, što dokazuje isključivo političku prirodu tog demarša, te dodao da je očigledno riječ o elementu besramne kampanje bez presedana pokrenute na Zapadu za ocrnjivanje Rusije, da se stvori moralni pritisak, atmosfera netrpeljivosti prema Rusima.

  • Kalabuhov tvrdi da nije u interesu da se dešavanje iz Ukrajine prenesu u BiH

    Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, rekao je da im nije u interesu da se dešavanja iz Ukrajine prenesu na BiH.

    Komentarišući trenutno stanje u Ukrajini Kalabuhov je, između ostalog, rekao da što se tiče njega i Rusije, oni nose mir i oslobađanje od nacističke prijetnje, te da ljudi u Ukrajini žive mirno i spokojno.

    – Ljudi u BiH ne moraju strahovati od Rusije – istakao je Kalbuhov u intervjuu za FTV.

    Rekao je da sve one zemlje koje su uvele sankcije protiv Rusije nalaze se na ruskoj listi neprijateljskih država.

    – BiH je jedina, sa Srbijom, koja sad nije na listi neprijateljskih država. U BiH nam je veliki interes. Ekonomski. Poslovni ljudi u BiH isto imaju interes da sarađuju sa Rusijom u nekim domenima – rekao je on i dodao da Rusija podržava sve što je u dobronamjernom ugovoru, dogovoru, kompromisu i odražava prioritete i želje ljudi u BiH.

    – Šta je secesija ustvari? Ko je stavio pitanje otcjepljenja Republike Srpske? Ove lažne mašte koje sanjaju naše evropske kolege, kažu da svi građani BiH maštaju da budu dio EU. Šta je sad EU? Koji je njihov recept? Kao u cirkusu. Ako vi uradite to mi ćemo vam dati novac. Ako nećete uraditi dobit ćete batine. To je proces pridruživanja EU – istakao je Kalabuhov za FTV.

    Kako je objasnio Rusija želi što bolji odnos i sa Bošnjacima kao konstitutivnim narodom u BiH.

    – Vjerujte meni, nema nikakvih skrivenih namjera prema BiH. Rusija kao država, kao narod, kao civilizacija nema nikad nikakvih skrivenih namjera. A posebno kao ambasador Ruske Federacije u BiH kažem da nema nikakvih skrivenih namjera u odnosu na BiH. To što Dodik radi je stvar unutrašnjeg dogovora – rekao je on za FTV.

  • Lavrov otkrio koja je sada glavna tema pregovora Rusije i Ukrajine

    Lavrov otkrio koja je sada glavna tema pregovora Rusije i Ukrajine

    Delegacije Rusije i Ukrajine i danas će razgovarati i pokušati da postignu neku vrstu sporazuma. Prema riječima ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, najvažnije teme su trenutno na stolu, a to je neutralan status Ukrajine, a koji je veoma povezan sa bezbjednosnim garancijama koje Moskva traži.

    Lavrov je rekao da su pregovori izuzetno teški, ali da se nada da kompromisu.

    Ruski šef diplomatije je rekao da treba dozvoliti da se pregovori dvije strane vode u miru, bez daljeg intenziviranja situacije.

    “I dalje bi dao prostora pregovorima, u nekoj opuštenijoj atmosferi, bez izazivanja histerije”, rekao je Lavrov.

    Istakao je i da je Rusija spremna da traži sve načine da obezbjedi bezbjednost – kako za sebe, tako i za Ukrajinu i Evropu.

    “Spremni smo da tražimo sve načine da obezbijedimo bezbjednost Ukrajine i evropskih zemalja i, naravno, Ruske Federacije, osim širenja NATO-a na istok”, rekao je Lavrov.

    On je istakao da je trenutna situacija “epohalna” i da se vodi “bitka kako će izgledati svjetski poredak”.

    “Ovo je sudbonosni, epohalan momenat u modernoj istoriji, jer se odražava na borbu oko toga kako će izgledati svjetski poredak”, rekao je Lavrov u intervjuu za RBC TV.

    Lavrov je rekao i da se Švajcarska ponudila da bude posrednik u pregovorima.

  • Protest prevoznika u Banjaluci, traže od grada da poštuje ugovor

    Protest prevoznika u Banjaluci, traže od grada da poštuje ugovor

    Prevoznici javnog prevoza jutros su u devet časova održali protest upozorenja, a s obzirom na to da, kako kažu, nisu ispoštovan ugovor sa gradom Banjaluka.

    Oni su na glavnu gradsku saobraćajnicu izveli rezervna vozila, tako da, kako je kazao Dejan Mijić, direktor “Autoprevoza”, nijedna linija neće kasniti.

    “Kao što smo najavili, nastavljamo sa protestom s obzirom da ništa nije ispoštovano”, istakao je Mijić.

  • Zelenski: Stavovi Rusije u pregovorima sada zvuče realnije

    Zelenski: Stavovi Rusije u pregovorima sada zvuče realnije

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da stavovi Ukrajine i Rusije u mirovnim pregovorima zvuče realnije, ali je potrebno više vremena.

    “Sastanci se nastavljaju i, informisan sam, pozicije tokom pregovora već zvuče realnije. No, još je potrebno vremena da odluke budu u interesu Ukrajine”, rekao je Zelenski u obraćanju videosnimkom objavljenom rano u srijedu, izvijestila je agencija Reuters.

    Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je u utorak da su razgovori s Rusijom bili vrlo teški, ali da “svakako ima prostora za kompromis”, dodajući da će se pregovori nastaviti u srijedu.

    Savjetnik predsjednika Ihor Šovkva je rekao da ukrajinska vlada počinje vidjeti napredak u pregovorima s Moskvom o okončanju ruske invazije, izvijestila je ukrajinska novinska agencija UNIAN.

    Razgovori su postali “konstruktivniji”, nakon dva dana razgovora putem videa, rekao je.

    “U prvim krugovima Rusija nije bila spremna poslušati naš stav, već je samo postavila ultimatume da se Ukrajina preda, da baci oružje, da naš predsjednik treba potpisati akt o predaji, no sada je Rusija malo promijenila svoj ton”, ocijenio je Šovkva.

    Šovkva je rekao da je ukrajinsko izaslanstvo “oprezno optimistično”, ali da iskorak mogu postići samo predsjednici Volodimir Zelenski i Vladimir Putin, prenijela je njemačka agencija dpa.

    Ukrajina traži prekid rata i povlačenje ruskih snaga, dok Moskva traži da Ukrajina prizna anektirani poluotok Krim kao ruski, a separatistička područja u istočnoj Ukrajini kao nezavisne države.

  • WHO: Broj zaraženih koronavirusom u svijetu ponovo raste

    WHO: Broj zaraženih koronavirusom u svijetu ponovo raste

    Sedmični broj zaraženih koronavirusom u svijetu porastao je prvi put od kraja januara, objavila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

    U drugoj sedmici marta broj novozaraženih bio je za osam posto veći nego u prethodnoj sedmici.

    U sedmici od 7. do 13. marta zabilježeno je više od 11 miliona novih slučajeva koronavirusa i 43 000 smrtnih slučajeva od posljedica zaraze ili sa oboljenjem COVID-19.

    Rast broja slučajeva u poređenju sa prethodnom sedmicom zabilježen je posebno u regijama zapadnog Pacifika, 29 posto, i Afrike, 12 posto. U Evropi je zabilježen tjedni porast od dva posto.

    Broj slučajeva je smanjen u istočnom Mediteranu, jugoistočnoj Aziji te Sjevernoj i Južnoj Americi.

    Ukupan broj potvrđenih zaraženih novim koronavirusom od početka pandemije dostigao je 455 miliona, a zabilježeno je šest miliona smrtnih slučajeva.

  • Sjeverna Koreja neuspješno testirala projektil, iznad Pyongyanga se stvorio toksični dim

    Najnoviji test sjevernokorejskog projektila nije bio uspješan, saopćila je vojska Južne Koreje.

    Riječ je o projektilu ispaljenom s aerodroma koji se nalazi izvan Pyongyanga, ali zasad nije poznato o kojoj vrsti se tačno radi. S istog aerodroma je ranije obavljeno testiranje nekoliko projektila za koje Amerikanci tvrde da su interkontinentalni balistički projektili.

    Najnoviji test je obavljen u vrijeme kada Sjeverna Koreja ubrzava tempo testiranja naoružanja.

    Test je obavljen jutros po lokalnom vremenu, začuo se zvuk poput onog koji stvaraju veliki avioni, a potom i snažna buka nakon što je projektil pao. Na nebu se pojavio crveni dim. Stručnjaci tvrde da je dim karakterističan za neuspjela testiranja projektila te da je veoma otrovan za ljude.

    Sjeverna Koreja je ove godine obavila devet testiranja projektila, uključujući novi interkontinentalni balistički projektil. Minimalni domet iznosi 5.500 kilometara, što znači da može pogoditi mete u SAD-u. Ovi projektili su dizajnirani da nose nuklearne bojeve glave.

    UN je zabranio Sjevernoj Koreji da testira balističke projektile i nuklearno naoružanje te je uveo sankcije, ova zemlja je napustila program nakon što je predsjednik Kim Jong-un razgovarao s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, no sjevernokorejski lider je 2020. godine saopćio da više ne namjerava održavati obećanje.

    Pyongyang tvrdi da su se testiranja obavljena 26. februara i 4. marta odnosila na razvoj satelita.

  • Američki Senat proglasio Vladimira Putina ratnim zločincem

    Američki Senat proglasio Vladimira Putina ratnim zločincem

    Američki Senat jednoglasno je izglasao osudu Vladimira Putina kao ratnog zločinca.

    U rijetkom slučaju kada su pripadnici obje stranke glasali isto, pozvan je Međunarodni krivični sud u Hagu da ispita Putinovu odluku da napadne Ukrajinu.

    Čelnik demokratskog Senata Chuck Schumer rekao je u govoru uoči glasanja da bi Putin trebao biti odgovoran za zvjerstva u Ukrajini.

    Republikanski senator Lindsey Graham, predlagač ovog zakona, rekao je da je sljedeći korak saradnja s britanskim saveznicima i drugima na stvaranju obavještajne ćelije koja će javnosti učiniti dostupnim podatke o ruskim jedinicama koje su uključene u ratne zločine i početi imenovati njihove zapovjednike.

    “U pripremi je kampanja ‘imena i srama'”, rekao je.