VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pahor: BiH nije funkcionalna, usvojiti reformu Izbornog zakona

    Predsjednik Slovenije Borut Pahor izjavio je da BiH nije funkcionalna zemlja i da je zbog toga potrebno usvojiti reformu Izbornog zakona.

    Pahor je istakao da je to sada važan test pravednih i funkcionalnih kompromisa.

    On je rekao da je rat u Ukrajini oživio zastarjeli geopolitički mentalitet i da je proširenje EU, posebno na zapadni Balkan, geopolitičko pitanje prvog reda.

    “Sada je vrlo važno da se svi političari u regionu uzdrže od izjava i postupaka koji bi produbili nepovjerenje između naroda i država zapadnog Balkana”, rekao je Pahor za “Dnevni avaz”.

    On je dodao da je potrebno ojačati politički dijalog na svim nivoima i međusobno povjerenje i saradnju.

  • Abazović: Ubrzati proširenje EU da bi se izbjegao ukrajinski scenario

    Abazović: Ubrzati proširenje EU da bi se izbjegao ukrajinski scenario

    Potpredsjednik odlazeće i mandatar za sastav nove crnogorske vlade Dritan Abazović pozvao je Evropsku uniju da ubrza proces članstva zemalja koje žele da pristupe bloku kako se, kako je naveo, slični scenariji poput onog u Ukrajini ne bi dešavali u drugim regionima u Evropi.

    “Ovaj trenutak je veoma presudan za Evropu… možda i za svijet. Nadam se da će rat koji je pokrenula Rusija odmah prestati”, rekao je Abazović za agenciju Anadolija na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, koji je održan prošle nedjelje.

    Abazović je u intervjuu, čije je dijelove prenio “YeniSafak”, rekao da je potrebno poslati poruku EU kako bi razumjela da zemlje koje žele da se pridruže i koje su veoma daleko u procesu proširenja treba da imaju neki, kako je naveo, brži put u ovom trenutku “ako ne želimo isti problem kao u drugom dijelu Evrope”, prenosi RTCG.

    On je naglasio da će Crna Gora zadržati sankcije Rusiji i poručio da Podgorica u potpunosti podržava partnere NATO i EU, dodaju Vijesti.

    Abazović je rekao da Crna Gora, uprkos tome što je mala, u potpunosti podržava partnere NATO i EU.

    Ocijenio je i da je uloga Turske u regionu zapadnog Balkana izuzetno važna.

    “Turska je veoma prijateljska prema mnogim zemljama zapadnog Balkana. Odnosi između naših zemalja su odlični”, naveo je Abazović.

    On je, međutim, sugerisao da bi trebalo ojačati ekonomske veze dvije zemlje.

    Abazović je rekao da se o ovoj temi razgovaralo i da će uspješan ishod postići nakon što se rat u Ukrajini završi i fokus se prebaci na nešto pozitivnije.

    “Važna su dva sektora…turizam i energetika. Mislim da u ova dva sektora dvije zemlje mogu da urade mnogo dobrih stvari u budućnosti”, naveo je Abazović.

    Povodom susreta ministara spoljnih poslova Ukrajine i Rusije, Dmitra Kulebe i Sergeja Lavrova na forumu u Antaliji, Abazović je izrazio nadu da će ovakav događaj biti veoma podsticajan u smislu promovisanja mira i civilizacijskih vrijednosti.

  • Mitrović potvrdio da je trebinjski aerodrom skinut sa dnevnog reda Savjeta ministara

    Mitrović potvrdio da je trebinjski aerodrom skinut sa dnevnog reda Savjeta ministara

    Ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Vojin Mitrović izjavio je da je sa dnevnog reda sjednice Savjeta ministara skinut Nacrt memoranduma o razumijevanju i saradnji sa Vladom Srbije na realizaciji infrastrukturnog projekta “Izgradnja aerodroma Trebinje”, kao i još dvije tačke koje je uputilo ovo ministarstvo.

    Mitrović je nakon jučerašnje sjednice Savjeta ministara novinarima rekao da je danas postalo očigledno da rad ovog tijela blokira Ministarstvo finansija i trezora, a ne SNSD, kako se to u javnosti predstavlja.

    – Sve tri tačke koje su skinute sa dnevnog reda sjednice su bile sporazumi koji su preduslov za realizaciju određenih projekata, a za koja su obezbijeđena sredstva. Ono što je interesantno ti projekti se odnose direktno ili indirektno na sporazume između BiH i susjednih zemalja, ali direktno na Republiku Srpsku – naglasio je Mitrović.

    Osim tačke koja se odnosi na izgradnju aerodroma u Trebinju, Mitrović je rekao da je skinut Nacrt sporazuma o vođenju pregovora o rekonstrukciji mosta Novi Grad – Dvor, između BiH i Hrcvatske, odnosno Republike Srpske i Hrvatske.

    – Hrvatskoj u ovom slučaju nije u interesu da se ovaj most rekonstruiše i to je način kako da se to opstruše. Treća tačka je skinuta zbog toga što nismo imali mišljenje Ministarstva finansija i trezora. Riječ je o nacrtu za vođenje pregovora o infrastrukturnim objektima između BiH, odnosno Srpske i Crne Gore – ukazao je Mitrović.

    Osim ove tri tačke, dodaje Mitrović, Ministarstvo komunikacija i transporta ima još tri ili četiri tačke koje čekaju na mišljenje Ministarsta finansija i trezora.

    – Ove tačke su upućene prije tri, četiri i pet mjeseci, a prema Pravilniku o radu Savjeta ministara rok za odgovor na mišljenje je deset dana. Danas sam postavio pitanje ministru finansija i trezora Vjekoslavu Bevandi šta mi iz Ministrastva komunikacija treba da uradimo da bismo dobili ono što nam sleduje, ne nama nego narodu. Dobio sam ćutanje – istakao je Mitrović.

    Mitrović je naveo da su svi projekti vezani i za Republiku Srpsku i Federaciju BiH.

    On je podsjetio da na mišljenje Ministarstva finansija i trezora čeka i sporazum o izgradnji mosta na Tari, koji je potpisan 4. jula prošle godine, za koji su takođe obezbijeđena sredstva, te da do današnjeg dana nije stigao odgovor.

    – Ima još određenih projeketa koji čekaju dobru volju ovog ministarstva. Mislim da Ministarstvo finansija i trezora treba da bude u službi svih naroda u BiH, a ne samo hrvatskog – rekao je Mitrović.

    Na pitanje šta Bevandi smeta kada je riječ o aerodromu u Trebinju, Mitrović je naveo da su se Ministarstvu finansija i trezora tri ili četiri puta obratili za dobijanje mišljenja, ali da su svaki odbijeni.

    – Dobijena su mišljenja i od entitetskih ministarstava, odnosno Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske i Ministarstva transporta i komunikacija FBiH, Uprave za indirektno oporezivanje, Granične policije, Ministarstva inostranih poslova, ali od Ministarstva finansija nismo! – kaže on, prenosi RTRS.

  • Šulić ističe da odluke NSRS treba da pomognu građanima

    Narodna skupština Republike Srpske svojim odlukama treba da pomogne građanima u ublažavanju trenutne krize i nikakve odluke se neće donositi preko koljena, već u skladu sa Ustavom i zakonom, rekao je potpredsjednik Narodne skupštine i člana SNSD Denis Šulić.

    Ove mjere će pomoći građanima, a prema analizama, ukidanje akciza na gorivo će biti najznačajniji pomak, dok će ukidanje PDV na osnovne životne namirnice uticati na smanjenje troškova u domaćinstvima – rekao je Šulić.

    Kada se usvoje ove odluke, kaže Šulić, krenuće pojačane kontrole inspekcije koje treba da kazne svakoga ko pokušava da zaradi na nezakonitom povećanju cijena.

    Što se tiče zaliha brašna, Šulić je istakao da je Srpska žitnica, što znači da se možemo okrenuti našim proizvođačima koji će proizvesti žito za naše potrebe.

    – Međutim, u svakom trenutku se možemo okrenuti ka Srbiji, koja se uvijek ponašala bratski prema nama – naglasio je Šulić.

    Podsjetimo, NSRS usvojila je zaključke o ukidanju PDV na osnovne životne namirnice i ukidanju akciza na naftu i naftne derivate, prenosi RTRS.

  • Nešić poručuje da je BiH sigurna oaza za one koji su počinili zločine nad Srbima i Hrvatima

    Nešić poručuje da je BiH sigurna oaza za one koji su počinili zločine nad Srbima i Hrvatima

    Predsjednik DNS Nenad Nešić nazvao je sramotnim i neljudskim reagovanje bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i ministarke inostranih poslova Bisere Turković na presudu Višeg suda u Beogradu kojom je Osman Osmanović, pripadnik tzv. Armije BiH, osuđen na pet godina zatvora zbog zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika u logoru Rasadnik na području Brčkog.

    Zdrav ljudski um ne može braniti zločine, ma čiji oni bili. Posebno je monstruozno da to čini jedna žena i majka koja je izjavila da je Osmanoviću učinjena nepravda. Očito su po njoj zločini koji su se dešavali nad Srbima zatočenim u logorima pravda! – rekao je Nešić.

    Za razliku od pravosuđa na nivou BiH, ističe Nešić, pravosuđe Republike Srbije pokazalo je da ne dijeli zločine na one nad Srbima i one koji to nisu, i smoglo snage da prvo procesuira zločine nad drugim narodima koje su počinili pripadnici srpske nacionalnosti.

    – BiH je za to vrijeme sigurna oaza za one koji su počinili zločine nad srpskim i hrvatskim narodom, a klika iz SDA bi da ih zaštiti i od procesuiranja u drugim državama – dodaje Nešić.

    Predsjednik DNS-a naglašava da bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović odlično zna da nijedna država ne može izručiti svoje državljane, pa ni Srbija.

    – Džaferović svjesno manipuliše i obmanjuje bošnjački narod, optužujući Srbiju da neće neke Srbe da isporuči BiH. On zna da Srbija to ne može uraditi, kao što ni BiH ne može Srbiji isporučiti svoje državljane – ističe Nešić.

    Kada se već toliko poziva na sporazum o ustupanju predmeta između Srbije i BiH, dodaje on, evo prilike da pravosuđu Srbije ustupe predmete protiv lica koja je Džaferović naveo u svojoj izjavi.

    – Sasvim sam siguran da će pravosuđe Srbije i u njihovom slučaju biti potpuno profesionalno i raditi u skladu sa zakonima i najvišim standardima – poručio je Nešić.

  • Vučić tvrdi da strane službe stoje iza dojave o bombama na letu Beograd – Moskva

    Vučić tvrdi da strane službe stoje iza dojave o bombama na letu Beograd – Moskva

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je sinoć da mu je “na nos izašao” let Er Srbije Beograd-Moskva i dodao da iza dojava o bombama stoje strane službe.

    Da li znate kakvi su pritisci za taj let – pitao je Vučić gostujući na TV Prva.

    – Na nos mi je izašao taj avion, svakoga dana, a šta ćemo ako svakoga dana taj jedan jedini avion moramo da vraćamo od Subotice do Beograda. Imaćemo tri puta veće troškove – rekao je predsjednik Srbije i dodao da sve tako postaje besmisleno.


    – To rade strane službe, uvijek rade sa neke druge teritorije, Ukrajine, Poljske, i na kraju će sve tako uraditi i zabraniti nam i naftu i gas. De fatko se suočavamo sa sankcijama a nemamo ih – rekao je Vučić i dodao da onda i ne treba da nam uvode sankcije.

    Naveo je i da čeka da čuje sve “moralne gromade” da kažu šta imaju, e ocijenio da je sve to “zato što žele slabu Srbiju”.

    Vučić je komentarisao i pismo iz OEBS i rekao da je razgovarao sa predsjednicom Evropske komije Ursulom fon der Lajen i predsjednikom Savjeta Evrope Šarlom Mišelom.

    – Možete li da razumijete gnjev nekog iz Srbije kada čuje da je njima dozvoljeno da trguju sa Rusima nafu i gas, ali da Srbiji nije dozvoljeno – rekao je Vučić.

    Dodao je da bi se promijenio taj “ligal akt” mora da postoji 27 zemalja koje bi to promijenile, što je nemoguće, jer će, kaže, uvijek postojati neka Hrvatska, Holandija,…”i da vratimo to ne možemo, već su Mađari podnijeli zahtjev”.

    – Zato danonoćno radim ona tome, jer ta odluka neće biti povučena – kazao je Vučić.

  • Kakve su šanse da rat u Ukrajini prestane?

    Kakve su šanse da rat u Ukrajini prestane?

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je u četvrtak popodne nazvao turskog kolegu Redžepa Tajipa Erdogana i rekao mu šta su precizni zahtjevi Rusije za mirovni sporazum sa Ukrajinom.

    Dok je Rusija zauzela zemlju u južnoj Ukrajini i manevriše prema Kijevu, očigledno je očekivala kraći i jeftiniji rat.

    A ti rastući troškovi za Rusiju, uključujući neke jasne znake problema unutar sistema, mogu da ubjede Putina da pauza u može da bude u njegovom interesu, ako ne i trajno rješenje.

    – U osnovi, prostor za dogovor je sav u glavi Vladimira Putina. Pitanje nije šta Kijev može da ponudi što bi bilo prihvatljivo Moskvi. Nije pitanje šta Zapad može da ponudi. Pitanje je na šta Putin može sebe da nagovori da prihvati – rekao je Sem Grin, profesor ruske politike i direktor Instituta Rusije na Kings koledžu u Londonu.

    Inspirisana ranim uspjesima na bojnom polju, Ukrajina je takođe nagovijestila da neće kapitulirati pred ruskim zahtjevima, piše Gardijan.

    – Ukrajinci poručuju da Rusi shvataju da ne mogu da ostvare ove ciljeve koje su sebi postavili, a to nam daje neki optimizam – kaže Orisija Lucevič, šef Ukrajinskog foruma u ​​Programu Rusija i Evroazija u Četam Hausu.

    Dvije kategorije ruskih zahtjeva
    Dok sukobi i dalje bjesne, dvije strane su, naizgled, napredovale u pregovorima. Fajnenšel tajms je naveo da su Ukrajina i Rusija napravile nacrt sporazuma sa 15 ključnih tačaka.

    Kako piše BBC, ruski zahtjevi spadaju u dvije kategorije.

    Prema riječima Ibrahima Kalina, vodećeg Erdoganovog savjetnika, prva četiri zahtjeva za Ukrajinu nisu preteška da ispuni.

    Glavni zahtjev među njima je prihvatanje Ukrajine da treba da bude neutralna i da ne treba da aplicira za pridruživanje NATO. Da su slabe šanse da Ukrajina ikada uđe u NATO već je priznao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    Takođe bi Ukrajina morala da obeća da neće dozvoliti ulazak stranih vojnih baza ili oružja u zemlju u zamjenu za zaštitu od saveznika kao što su SAD, Velika Britanija i Turska. Ali status ukrajinskih teritorija koje su ruske snage zauzele 2014. mogao bi da bude glavni kamen spoticanja za sporazum.

    Postoje i drugi zahtjevi. Tako bi, prema ruskim zahtjevima, Ukrajina bi morala da prođe kroz proces razoružanja kako bi se uvjerila da ne predstavlja prijetnju Rusiji. U Ukrajini bi morala da postoji zaštita za ruski jezik. A tu je i nešto što se zove denacifikacija.

    Ovo je duboko vrijeđa Zelenskog, koji je i sam Jevrej i čiji su rođaci poginuli u holokaustu, ali turska strana vjeruje da će to Zelenski lako da prihvati. Možda će biti dovoljno da Ukrajina osudi sve oblike neonacizma i obeća da će ih suzbiti.

    Druga kategorija će biti problematičnija, a u svom telefonskom razgovoru, Putin je rekao da će biti potrebni direktni pregovori između njega i ukrajinskog predsjednika Zelenskog prije nego što se postigne dogovor o ovim tačkama. Zelenski je već rekao da je spreman da se sastane sa ruskim predsjednikom i pregovara sa njim jedan na jedan.

    Status teritorija koje su zauzele ruske snage 2014. godine bi mogao da bude najveća prepreka za sporazum.

    Pitanje Donbasa i Krima
    Kalin je bio mnogo manje konkretan u vezi sa ovim pitanjima, rekavši jednostavno da se radi o statusu Donbasa, u istočnoj Ukrajini, čiji su se dijelovi već otcijepili od Ukrajine i naglasili svoju “ruskost” i status Krima.


    Delegacije tokom prethodnog sastanka u Bjelorusiji
    Iako Kalin nije ulazio u detalje, pretpostavlja se da će Rusija zahtjevati da ukrajinska vlada odustane od teritorije u istočnoj Ukrajini. To će biti duboko sporno.

    Druga pretpostavka je da će Rusija zahtjevati da Ukrajina formalno prihvati da Krim, koji je Rusija anektirala 2014.

    Ukoliko to zaista bude ruski zahtjev, za Ukrajinu će to biti gorka pilula koju treba da proguta.

    Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak rekao je da su pregovori komplikovani.

    – Stavovi stranaka su različiti. Za nas su fundamentalna pitanja neprikosnovena – rekao je on.

    Ukrajina se drži svog osnovnog stava da zadržava suverenitet nad oblastima koje su preuzele ruske i proruske snage.

    Ipak, zahtjevi predsjednika Putina nisu tako oštri koliko su se neki ljudi plašili i jedva da su vrijedni sveg nasilja, krvoprolića i razaranja.

    Za Ukrajinu će, međutim, biti ozbiljne zabrinutosti.

    Ako se detalji bilo kog sporazuma ne riješe sa velikom pažnjom, ruski predsjednik Putin ili njegovi nasljednici uvijek bi mogli da ih iskoriste kao izgovor da ponovo napadnu Ukrajinu, navodi Kalin.

    Moglo bi da prođe dosta vremena dok se mirovni sporazum sastavi, čak i ako prekid vatre u međuvremenu zaustavi rat.

    Ukrajina je strašno propatila u posljednjih nekoliko nedjelja, a obnova gradova trajaće dugo. To važi i za smještaj i raseljavanje miliona izbjeglica koje su napustile svoje domove.

    Kalin: Ljudi će shvatiti da je Putin napravio grešku
    Šta je sa samim Vladimirom Putinom? Bilo je sugestija da je bolestan, ili možda čak i psihički neuravnotežen.

    Međutim, Kalin je rekao da nije bilo ništa čudno u vezi sa Putinom dok je razgovarao sa Erdoganom. Putin je, navodno, bio jasan i koncizan u svemu što je rekao.

    Ipak, čak i ako uspije da predstavi sporazum sa Ukrajinom kao slavnu pobjedu nad neonacizmom, njegova pozicija kod kuće mora biti oslabljena.

    Sve više ljudi će shvatiti da je napravio veliku grešku, a priče o poginulim ili zarobljenim vojnicima već se brzo šire, piše Blic.

  • “Zamislite 14.000 leševa na moskovskom stadionu i još hiljade ranjenih i osakaćenih”

    “Zamislite 14.000 leševa na moskovskom stadionu i još hiljade ranjenih i osakaćenih”

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svoj jutrašnjem obraćanju odgovorio je na nastup ruskog predsjednika Vladimira Putina na moskovskom stadionu uputivši Rusiji mračnu poruku.Zelenski se oglasio dan nakon što je Putin nahvalio “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini kao “herojsku” misiju ruske vojske tokom skupa na moskovskom stadionu Lužnjiki pred desetinama hiljada Rusa.

    100.000 ljudi ispred stadiona, zajedno s 95.000 u samoj areni, odgovara otprilike broju ruskih vojnika koji su ušli u Ukrajinu – rekao je Zelenski u subotu ujutro u videoporuci.

    – A sada zamislite 14.000 leševa na ovom stadionu, uz još nekoliko desetina hiljada ranjenih i osakaćenih ljudi – rekao je on misleći na ukrajinske procjene ruskih gubitaka od početka rata, prenosi Jutarnji list.

  • CIA u tajnosti obučava ukrajinsku vojsku?

    CIA u tajnosti obučava ukrajinsku vojsku?

    CIA je tajno obučavala ukrajinsku vojsku, rekao je bivši američki obaveštajac Rajan Hilsberg u programu američkog televizijskog kanala “Fox News”.

    Prema Hilsbergu, koji je nakon službe počeo da se bavi analitikom i pitanjima bezbednosti, američka Centralna obaveštajna agencija nastavlja da obučava vojsku, ne samo iz Ukrajine, već i iz drugih država.”Ovakvu podršku pružamo redovno i u svim delovima sveta. Drago mi je da je vest o tome izašla u javnost, da nismo sedeli skrštenih ruku. Delovali smo razborito, predvidjali poteze neprijatelja. Značajan deo obuke se odvija iza kulisa”, rekao je on.

    U razgovoru sa novinarima, bivši pripadnik CIA je primetio da bi obuka ukrajinskih boraca mogla da se odvija i na teritoriji SAD, u vojnoj bazi za obuku američkih obaveštajnih službi u Virdžinija. “Naši treninzi su veoma naporni, izuzetno iscrpljujući.

    Toliko je stresno da vam nakon toga sve u realnom životu izgleda relativno lako”, objasnio je Hilsberg.

  • Vučić ugostio Orbana; “Dragi prijatelj”

    Vučić ugostio Orbana; “Dragi prijatelj”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je na doručku mađarskog premijera Viktora Orbana.

    Doručak je upriličen pre, kako je naveo, zajedničke vožnje brzim vozom i puštanja u saobraćaj deonice pruge Beograd-Bar, u okviru međunarodne pruge Beograd-Budimpešta..”Ugostio sam dragog prijatelja Viktora Orbana na doručku pre zajedničke vožnje brzim vozom i puštanja u saobraćaj deonice pruge Beograd – Novi Sad, u okviru međunarodne pruge Beograd – Budimpešta. Da što češće odlazimo u prelepu Budimpeštu, i da vas ugostimo u prelepoj Subotici, Novom Sadu i Beogradu”, naveo je Vučić na Instagram nalogu “buducnostsrbijeav”. Danas će u prisustvu Vučića i Orbana biti puštena u saobraćaj deonica pruge Beograd – Novi Sad u okviru međunarodne brze pruge Beograd – Budimpešta.

    Vučić i Orban će se od železničke stanice Beograd Centar novim vozom “Soko” voziti do Novog Sada gde će se obratiti medijima, najavila je pres služba predsednika Republike.

    Brza pruga Beograd-Novi Sad završena je krajem prošle godine, a nakon toga izvršeno je testiranje pruge na kojoj će vozovi dostizati brzinu do 200 kilometara na čas, pa će putovanje između dva grada trajati oko 35 minuta.