Autor: INFO

  • “Rusi neće mjesecima držati ovu teritoriju, sve će se završiti početkom maja”

    “Rusi neće mjesecima držati ovu teritoriju, sve će se završiti početkom maja”

    Prekretnica u ratu sa Ruskom Federacijom nastupiće krajem aprila i početkom maja, kaže savetnik šefa kabineta predsednika Ukrajine Aleksej Arestovič.

    Arestovič je rekao da humanitarna katastrofa, poput onoga što se dešava u Mariupolju ili Izjumu, neće dugo trajati.

    “To se neće nastaviti mesecima. Rusi neće mesecima držati ovu teritoriju. Mislim da bi krajem aprila i početkom maja sve trebalo postepeno da se završi”, rekao je Arestovič.

    Arestovič kaže i da Mariupolj ima potencijal da vodi odbranu još nekoliko meseci.

    “Mariupolj ima zadatak da se održi. A komandant puka Azov je rekao da Mariupolj zapravo drži značajne neprijateljske snage koje nisu prebačene na druge sektore fronta. I što se duže drže, to više šansi daju da se preduzmu mere koje će, pre svega, zaštititi civile Mariupolja, jer evakuacija traje, svaki dan”, smatra Arestovič.

    On je rekao da će pokušaj da “dokrajče” Mariupolj biti jedan od glavnih zadataka Rusije.

    “Biće veoma teško i nije jasno kako će se završiti. Šanse za uspeh su 50-50”, rekao je Arestovič.

  • Francuska se sprema za “raskid” sa ruskim gasom

    Francuska se sprema za “raskid” sa ruskim gasom

    Kako se čini da se rat u Ukrajini neće uskoro okončati, u Francuskoj se spremaju i na mogućnost prekida uvoza ruskog gasa.

    “Ne paničite, rezerve gasa za naredne dane će biti dovoljne”. Ali šta je sa sledećom zimom? Ako bi došlo do prekida isporuke ruskog gasa, situacija bi mogla da se pogorša.

    Suočen sa ovom rastućom pretnjom, generalni direktor GRDF-a Lorens Porije-Dietc kaže da se spremaju “za ovaj scenario koji bi bio bez presedana” i da su spremni da primene izuzetne mere za smanjenje potrošnje, prenose francuski mediji.

    Prva mera ovog scenarija je smanjenje potrošnje gasa. Za sada će biti sprovedena anketa među kupcima “kako bi se utvrdili oni koji bi mogli delimično ili potpuno da smanje svoju potražnju, uz najavu od dva sata”.

    “To su uglavnom industrijske i velike tercijarne zgrade, kao što su tržni centri. Očigledno, bolnice, starački domovi, škole ili vojni objekti bi bili isključeni iz te mere”, objašnjava on.

    Što se tiče uticaja takvog rasterećenja, on ne bi trebalo da bude značajan za aktivnosti ovih proizvođača.

    “Većina ima ili sredstva za alternativnu proizvodnju energije kao što su lož ulje ili električna energija, ili će na njih malo uticati pad potrošnje tokom ograničenog perioda”, kaže generalni direktor GRDF potvrđujući da bi ova smanjenja mogla “predstavljati pad od oko 7% u količinama koje se troše dnevno”.

    Drugi dostupni alati za rešavanje mogućeg prekida uvoza ruskog gasa su, navodi se, višestruko instaliranje programabilnih termostata koji omogućavaju regulaciju potrošnje, ili povećanje proizvodnje biometana koje je ipak za sada ograničeno.

  • UN: Rusija optužena za izazivanje globalne krize hrane

    UN: Rusija optužena za izazivanje globalne krize hrane

    Rusija je u utorak optužena pred Savjetom bezbednosti Ujedinjenih naroda da je izazvala “globalnu krizu hrane” i da je dovela ljude u opasnost od “gladi” počevši rat u Ukrajini, koja je žitnica Europe.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin “počeo je ovaj rat. Vladimir Putin stvorio je ovu globalnu krizu hrane. I on je taj koji je može zaustaviti”, rekla je zamjenica američkog državnog tajnika Wendy Sherman na sastanku Vijeća sigurnosti posvećenom humanitarnoj situaciji u Ukrajini.

    “Odgovornost za vođenje rata u Ukrajini – i za učinke rata na globalnu sigurnost hrane – jedino je na Rusiji i na predsjedniku Putinu”, rekla je.

    Francuski veleposlanik u UN-u Nicolas de Riviere, istaknuo je da se “ruskom agresijom protiv Ukrajine povećala opasnost od gladi širom svijeta” i da će najprije biti pogođeno stanovništvo zemalja u razvoju.

    “Rusija će nas nedvojbeno nastojati uvjeriti da upravo sankcije protiv nje stvaraju neravnotežu u svjetskoj sigurnosnoj situaciji za hranu”, dodao je de Riviere.

    Moskovski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebencia doista je rekao da su potencijalne turbulencije na globalnom tržištu hrane zapravo uzrokovane “neobuzdanom histerijom sankcija koju je Zapad pokrenuo protiv Rusije”.

    Sherman i direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) David Beasley izvijestili su da Ukrajina i Rusija, koje su i glavni proizvođači žitarica, predstavljaju 30 posto svjetskog izvoza pšenice, 20 posto kukuruza i 75 posto suncokretovog ulja.

    Europska unija objavila je u petak inicijativu za ublažavanje nestašice hrane uzrokovane ratom. EU i Sjedinjene Države žele multilateralnu obvezu protiv ograničenja izvoza poljoprivrednih sirovina.

    Pomoćnica glavnog tajnika UN-a za humanitarna pitanja Joyce Msuya rekla je da sukob u Ukrajini “prijeti pogoršanjem stanja u najvećim svjetskim humanitarnim krizama, poput Afganistana, Jemena i Roga Afrike” gdje je nesigurnost hrane već problem.

  • Lavrov stigao u Kinu, prvi put od invazije na Ukrajinu

    Lavrov stigao u Kinu, prvi put od invazije na Ukrajinu

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov stigao je jutros u Kinu u svoju prvu posjetu otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu prošlog mjeseca.

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je Lavrov sletio u istočni grad Huangshan, objavljujući fotografije delegata koji silaze iz aviona i koje su dočekali kineski zdravstveni dužnosnici u zaštitnom odijelu. Lavrov će prisustvovati nizu sastanaka čiji je domaćin Kina kako bi razgovarali o načinima pomoći Afganistanu. Očekuje se da će prisustvovati i diplomati iz Sjedinjenih Država i susjednih Afganistana.

  • Ljajić: Vučić će biti apsolutni pobjednik, zašto bismo išli s gubitnicima?!

    Ljajić: Vučić će biti apsolutni pobjednik, zašto bismo išli s gubitnicima?!

    Osnivač i lider Sandžačke demokratske partije Rasim Ljajić gostovao je u emisiji “Mreža” Federalne televizije, gdje je odgovarao na mnoga pitanja.

    Za početak Ljajić je rekao da vjeruje da je Vučić bliže 60 posto, nego 50 posto i da je koalicija negdje iznad 150 mandata.

    • U tom pogledu su ovi izbori manje neizvjesni nego neki raniji. Objektivno govoreći, čini mi se da nikad nismo imali slabije predsjedničke kandidate nego na ovim izborima. Predominantna većina među tim kandidatima su desničarski kandidati. Gotov sam ubijeđen da drugog kruga neće biti. Koalicija Zajedno možemo sve, na kojoj smo i mi, će sasvim sigurno imati lagodnu većinu – kaže Ljajić.

    On smatra da opozicija nije ponudila nikakav alternativni program.

    • Da je dosta razjedninjena, uprkos tome što jedan dio stranaka nastupa u savezu, ali odnosi između lidera političkih stranaka u opoziciji nisu idealni i nedostatak stranačke infrastrukture su svakako razlozi zašto opozicija ne može ni na ovim izborima očekivati neki ozbiljniji rezultat – istakao je Ljajić, te dodaje da su Vučić i Srpska napredna stranka članica EPP-a.
    • Dakle pripada desnom bloku političkih stranaka. Dio opozicije koja učestvuje na izborima je još desniji od toga.

    Na pitanje gdje su Bošnjaci u Vučićevoj izbornoj kampanji, kaže:

    • Mi smo, kao SDP Srbije i Sandžačka demokratska partija, dugo godina u jednom bloku, vrlo čvrstom savezu napravili taj dogovor da imamo sedam kandidata u prvih 120 i da ćemo podržati zajedničkog predsjedničkog kandidata, u ovom slučaju to je Vučić. Naravno da nama nije lako sad da ljudima objašnjavamo zašto treba da glasaju i za ovu listu.

    Bili smo vrlo iskreni u ovoj kampanji. Uopšte nismo pričali ni bajke niti smo ljude nešto ubjeđivali. Bili smo krajnje racionalni ili smo se trudili da budemo racionalni i pragmatični. Mi danas već imamo projekte čija je vrijednost preko 200 miliona eura u Sandžaku. Samo u Pazaru preko 150 miliona eura. Ne računam kapitalne projekte kao što je autoput prema Pešteri i kao što je brza cesta od Kraljeva do Novog Pazara.

    To za ovaj narod i sada i u budućnosti znači život i znači civilizaciju. Da li mi imamo pravo sad da sve to ugrozimo i tolike investicije? Mi ovdje ne biramo između Husa Husovića i Petra Petrovića. Mi smatramo da je ovo racionalan, pragmatičan izbor. Svjesni smo da dio ljudi neće glasati, uprkos što pripadaju našoj stranci.

    Isključivi pragmatizam i racio su nas rukovodili
    O izboru koalicije sa Vučićem kaže:

    • Zašto bismo išli mi s gubitnicima? Da li mi imamo pravo da ovaj narod, zbog trenutnog nekog hira, dugoročno da ugrozimo sve ove projekte i investicije? Zašto bi ja nekome punio gušu, a od toga nemam nikakve koristi? Ne kopčamo se mi otpozadi da bi poslije ovoliko godina bavljenja politikom me strasti ili emocije rukovodile. A i za koga emocije? Pogledajte šta su pričali drugi predsjednički kandidati. Em nemaju šansu da pobijede, em se takmiče u desničarenju. Koji bi naš argument bio da njih podržimo? Još je opcija da gledamo sa tribina šta će se desiti i da kažemo ne podržavamo nikoga.

    I šta smo time dobili? Možda će neko da kaže ovi su ljudi principijelni. dosljedni, svaka im čast, nisu htjeli da podrže nikoga. Imamo li pravo to da uradimo? Em je Vučić sigurni pobjednik izbora, em imamo puno toga što je realno uradio ovdje, investirao u Sandžak i realizovao brojne projekte. Isključivi pragmatizam i racio su nas rukovodili kada smo donosili ovakve odluke – rekao je Ljajić.

    Ljajić pojašnjava da pojedini mediji truju javni prostor.

    • Ali, da li 2 posto Bošnjaka koji žive u Srbiji mogu da utiču na tu atmosferu? Znam da nije lako, ljudi znaju da nije lako, ali zamislite sad 2 posto Bošnjaka ovdje, da sam mogu da utiču na promjenu opšte političke klime, ambijenta. Možemo da govorimo šta ljudima prija. Možda će neki ljudi da kažu svaka vam čast, možda će neko da aplaudira, na kraju krajeva će i glasati, ali kad prođu izbori šta ja mogu tim ljudima da ponudim iz pozicije opozicije.

    Nisam ja dobio ovoliko povjerenje ljudi na osnovu same politike. Ljudi na kraju vide neki rezultat – da se Pazar mijenja, da se Sandžak mijenja, da smo mi sijaset institucija koje su bile u Kraljevu premjestili u Novi Pazar, da Pazar sad postaje ozbiljan regionalni centar, ja sam siguran među pet gradova u Srbiji, i po prirodnoj aktivnosti i po energiji, živosti koju možete vidjeti na svakom koraku.

    To je plod ove krajnje pragmatične politike koja nas, na neki način, i košta. Neko će da kaže da smo se prodali, da smo izdajnici, Vučićevi ovi, oni. Evo sad SDA vodi kampanju protiv nas – ko glasa za SDP glasao je za četnike. Cijela kampanja se svodi na to. Suština je da politika nije borba na život i smrt – kazao je Ljajić.

    Nadam se da će se EU otrijezniti jer mi drugog izbora nemamo
    Kaže da Srbija i geografski i na svaki drugi način pripada EU.

    • Da je na evropskom putu, da 65 posto robne razmjene ostvaruje sa zemljama EU, da su zemlje EU od 2000. godine donirale preko 20 milijardi eura Srbiji, da glavni investitori i ulagači dolaze iz zemalja EU i ja mislim da to niko ne bi smio ili bi se usudio da sve to ugrozi.

    Da li je pozicija teška, jeste s obzirom na javno mnijenje koje je potpuno prorusko, većina medija takođe i utoliko će taj izbor biti i teži. Puno bih mogao da govorim o Evropi koja je svojom inertnošću, nesposobnošću, unutrašnjoj krizom u velikoj mjeri doprinijela, odnosno nosi dio odgovornosti za ovo što se sada dešava, kasnim reakcijama. Pa vi u Bosni ste svjedoci toga, svih silnih obećanja, frazetina koje su izgovarane.

    Pa je li ambasador EU govorio za Čovića da je šampion u evropskim integracijama? Dakle šef delegacije EU u Bosni. I pogledajte Čović kako glasa u Parlamentu. Čitav niz nedosljednosti EU bi mogao da govorim tako da ja se samo nadam da će sve ovo otrijezniti EU jer mi drugog izbora nemamo. Bolje i slaba i nikakav EU nego da sad tražimo neku alternativu koja ne postoji ili budemo u bezvazdušnom prostoru, ni na nebu ni na zemlji.

    Ali vjerujem da će ova kriza dovoljno očvrsnuti EU, reformisati je iznutra i da će ona stvarno otvoriti evropsku perspektivu. Ne da slušamo te frazetine tipa vi ste na evropskom putu, vi ste dobro došli, a kad pitate kad onda lipši magarče do zelene trave. Prema tome, da stvarno ima jednu jasnu i konzistentnu politiku prema regionu zapadnog Balkana, da fokus bude upravo na procesu proširenja uz ispunjavanje svakako uslova koji su neophodni za punopravno članstvo – rekao je Ljajić.

    Na pitanje koliko Srbija utiče na odnose u BiH, Ljajić odgovara:

    • Tvrdim da su odnosi Srba i Bošnjaka ključ za stabilnost čitavog regiona. Naravno da je nama najviše stalo do tih odnosa jer dobri odnosi između Bosne i Srbije nama značajno ovdje olakšavaju situaciju. Svaka napetost, ako ništa u psihološkom smislu, se odražava i ovdje i ja se nadam da će ti odnosi, uprkos svim tim poteškoćama, ići naprijed ukoliko EU ima fokus na ovaj region i zaista proces proširenja bude jedan od prioriteta.

    Ako nas opet ostave po strani i bave se nekim drugim problemima, svojim problemima, nažalost ne vidim jak kapacitet ni kod jedne zemlje u regionu da međusobno rješavaju svoje probleme, bez pomoći EU – naglasio je Ljajić.

    Svaki zahtjev za promjenom granica na Balkanu vodi samo u nestabilnost
    Ističe da ne zna šta je srpski svet.

    • Ako je to kulturna saradnja, saradnja u smislu očuvanja jezika, ne vidim u tome neku opasnost. Ako je to velika Srbija, to je apsolutno neprihvatljivo i svaka promjena i svaki zahtjev za promjenom granica na Balkanu vodi samo u nestabilnost.

    Vidjeli smo 90-ih kako se to završilo. Nijedna granica nije promijenjena uprkos ratu 90-e godine, što govori o tome da je svaki zahtjev za promjenom granica u ovom regionu štetan, nesprovodiv i, prije svega, loš za sve ljude na ovim prostorima – rekao je Ljajić.

    Ljajić smatra da Milorad Dodik ima veću podršku od nekih sa strane nego od Aleksandra Vučića.

    • Mnogo veća, snažnija, intenzivnija podrška od nekih van ovog regiona nego što ima odavde. Naravno, ako sad neko očekuje da tu dođe do nekog konflikta između Vučića i Dodika, ja nisam siguran da će to da se desi. Ali da sve što Dodik radi odgovara Srbiji, ja u to nisam siguran – ističe on.

    Nisam siguran šta bi se sve dešavalo na Balkanu da se nije desilo ovo u Ukrajini
    Navodi da sve jednostrane akcije i izjave koje Dodik daje, zahtjevi za referendum, za secesiju, ne mogu ići u istoj rečenici sa pozivima za stabilnost u regionu.

    • Na kraju krajeva, Srbiji bi trebala da odgovara najviše stabilnost u regionu. Ukoliko imate stalno izjave za različitim zahtjevima koji su nerealni, koji, umjesto da budete centar stabilnosti, vas percipiraju na drugačiji način, automatski imate direktnu štetu od takve politike – ističe Ljajić.

    Ljajić kaže da nije siguran šta bi se sve dešavalo na Balkanu da se nije desilo ovo u Ukrajini.

    • Plašim se da bi ovdje, zbog nesposobnosti EU, bile permanentne tenzije koje bi na nekim mjestima eskalirale u pojedinačne, sporadične incidente. Ne kažem da bi ovdje sad buknuo rat, ali da bi se tenzije povećavale, sasvim sigurno bi zato što Evropa naprosto nije znala šta da radi s nama.

    Dakle imali ste jedno potpuno lutanje, potpuno nesnalaženje čitave međunarodne zajednice i nažalost ovaj prostor nema dovoljno demokratskih kapaciteta da sam može da sam nađe rješenje za svoje probleme. Mislim da je to sada mnogo teže, zato što će EU poučena ovim iskustvom ojačati, osnažiti i da će konačno vidjeti važnost ovog trusnog regiona za stabilnost čitave Evrope.

    U tom pogledu ja sam neki mali optimista da bi stvari mogle da se kreću sada u pozitivnom pravcu i da niko neće dozvoliti dalji rast ni političkih ni etničkih tenzija na Balkanu. Neće to biti veliki koraci, ali sigurno neće biti gore nego što je bilo – rekao je Ljajić u emisiji Mreža.

  • Dodik: SNSD će uputiti u proceduru izmjene Krivičnog zakona

    Dodik: SNSD će uputiti u proceduru izmjene Krivičnog zakona

    Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će ova stranka uputiti u proceduru izmjene Krivičnog zakona koje se odnose na kaznenu politiku za najteža krivična djela, a posebno za ona usmjerena prema ovlaštenim službenim licima.

    “Takođe, u razmatranju su i izmjene Zakona o krivičnom postupku i Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, kojima bi se dala veća ovlaštenja policijskim službenicima, a koja bi doprinijela njihovoj efikasnosti, ali i njihovoj zaštiti i zaštiti svih građana Republike Srpske”, istakao je Dodik u izjavi za Srnu.

    Predsjednik SNSD-a je naglasio da je Republika Srpska, sve do krivično-pravne reforme koju su sproveli stranci, očito imala bolji Krivični zakon, Zakon o krivičnom postupku i Zakon o policiji u kojima je policija imala mnogo veća ovlaštenja poput policijskog pritvora, koji je ukinut tom reformom.

    “Tim ovlaštenjima, koja su ukinuta, policija je imala veću efikasnost u zaštiti i svog i tuđeg života i imovine svih građana”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da će sve planirane izmjene doprinijeti opštoj bezbjednosti Republike Srpske, života i imovine njenih građana, ali i većoj bezbjednosti same policije.

  • Evropa u šoku zbog Bajdena: “Najavljuje rat”?

    Evropa u šoku zbog Bajdena: “Najavljuje rat”?

    Lideri evropskih zemalja, američkih saveznika i stručnjaci za geopolitiku su “zbunjeni” izjavama američkog predsjednika Džozefa Bajdena

    Iz njegovih izjava proizlazi da je ratni cilj Vašingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu promjena vlasti u Moskvi, jer to evropski saveznici smatraju “suprotnim naporima Zapada da se ne pruži opravdanje za zaoštravanje ruske vojne akcije u Ukrajini”.

    To danas piše francuski list “Figaro”, a svi evropski mediji ukazuju i na izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Olafa Šolca da je ključno rat u Ukrajini preokrenuti ka obustavi vatre i pregovorima, pa je zato nužno i razgovarati s čelnicima vlasti i u Kijevu i u Moskvi.

    U ime EU se od Bajdenovog “ratnog cilja” ogradio i visoki predstavnik Žozep Borelj, naglasivši da “mi ne težimo promjeni režima, jer su ruski građani ti koji treba da odluče ako žele promjenu režima, ako oni, naravno, to mogu da odluče”.

    Ugledni njemački analitičar, novinar njemačkog izdanja “Fajnenšel tajmsa” Volfgang Munšau postavlja pitanje da li Bajdenova izjava znači i da Evropljani sad znaju koji im je strategijski cilj u podršci Kijevu u ukrajinskom ratu, prenosi B92.

    Munšau predočava da bi taj cilj značio da se kreće u rušenje režima koji ima strategijsku nuklearnu moć i postavlja pitanje: “Da li prijetnja Putinu može da se protumači kako kome padne na pamet: kao trabunjanje nekog senilnog predsjednika, ili je to objava rata”?

    “Prva stvar koju lideri Evropske unije moraju da učine jeste da se jasno usredsrede i odluče među sobom šta je tačno naš cilj u ovom ratu”, ukazuje njemački analitičar.

    “To jeste iznenađujuće složeno pitanje s mnogim mogućim odgovorima… da li zaista želimo promjenu (ruskog) režima, da li želimo da Putin bude zvanično poražen”, pita Munšau.

    I predočava da “sa evropskog vidika ništa dobro ne može doći od trućanja nekog američkog predsjednika o promjeni režima u Rusiji zato što to sobom nosi mogućnost nuklearnog rata u Evropi”.

    Makron je danas ponovo razgovarao telefonom s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u pokušaju da se nađe osnov za suštinske pregovore o prekidu rata u Ukrajini, ali evropski mediji i analitičari postavljaju pitanje da li američki saveznici u EU i NATO znaju jasno šta je cilj velikog i višegodišnjeg američkog angažovanja u Ukrajini.

    Tako se ukazuje i na to da je Bajden u Varšavi održao pravi “ratni savjet” s poljskim predsjednikom Dudom, šefovima diplomatija i ministrima odbrane SAD i Ukrajine, ali bez prisustva drugih ključnih evropskih saveznika, rekavši prvi put i da Amerikanci obučavaju ukrajinske vojnike u Poljskoj.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je takođe rekao da su NATO stručnjaci obučili i opremili najsavremenijim oružjem “desetine hiljada ukrajinskih vojnika”, a kako su prenijeli i mediji, čime je rukovodio američki general Dučič. Bajdenove izjave u Varšavi su, doduše, pokušali da neubjedljivo opovrgnu zvaničnici u Vašingtonu, kao uostalom i to da Bajden nije rekao to što je rekao, odnosno da “Putin ne može ostati na vlasti”, već da je to samo njegov “moralni stav” a ne zvanična politika i cilj Vašingtona.

    Francuski list “Mond” sažima veliku nedoumicu Evropljana u pogledu onoga što oni mogu i treba da učine da se okonča rat u Ukrajini u zaključak da “Zapadnjaci žele da zaustave rat a da u njemu ne učestvuju… Oni ne žele da budu direktno uvučeni u taj sukob, niti da se liše ruskog gasa”.

  • Dodik poručio da se Bošnjaci mobilišu da u Predsjedništvo izaberu njima podobnog

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da se u BiH radi mimo Ustava i zakonskih procedura kako bi se okupilo bošnjačko glasačko tijelo da u Predsjedništvu BiH ne bude on, nego neko ko je Bošnjacima podoban.

    Dodik je otkrio da ga je “opozicioni prvak”, čije će ime objelodaniti kada za to dođe vrijeme, obavijestio da je sa liderom SDS Mirkom Šarovićem bio kod predsjednika SDA Bakira Izetbegovića u centrali SDA i da im je “Izetbegović davao novac da oni prave portale po Srbiji i Crnoj Gori i ruše Milorada Dodika i njegovu vlast”.

    – Sve je usmjereno na to i oni misle da će mobilisati muslimane koji će glasati u Republici Srpskoj za člana Predsjedništva BiH koji neće biti Milorad Dodik, samo što još uvijek ne znaju za šta ću se ja kandidovati – rekao je Dodik novinarima, osvrćući se na Izetbegovićevo i lobiranje SDA po svijetu da se dijaspora angažuje za glasanje na predstojećim izborima.

    Dodik, koji je i predsjednik SNSD, kaže da će svoju kandidaturu saopštiti posljednji dan.

    Prema riječima Dodika, sije se bezrazložni strah od mogućnosti da u Predsjedništvu BiH nakon izbora dođu on i lider HDZ BiH Dragan Čović.

    – Šta oni sada rade – imate dva muslimanska člana u Predsjedništvu, a to što oni rade, Čović i ja nikada ne bismo uradili. Držali bi se Ustava i procedure i ničega drugog. Niko ovdje nije lud, a oni niti se drže Ustava, ni procedure – istakao je Dodik.

    Dodik je podsjetio da je prošle godine bila odluka parlamenta da se ne glasa ni za šta u institucijama BiH, da je ona sada korigovana da se vodi računa kako se ne bi pravila šteta Republici Srpskoj.

    – Sada niti je zakazana sjednica Predsjedništva, niti se tražilo da se o tome odlučuje, oni su javnosti saopštili kako nisam dao helikoptere da gase požare i digla se galama. Između ostalog, digla se galama iz američke Ambasade – ona koja se petlja u sve živo, a nisu provjerili osnovne stvari – rekao je Dodik novinarima.

    Dodik je istakao da nije glasao o tome, jer sjednica Predsjedništva nije zakazana i da je bio spreman da podrži takvu odluku.

    – To nije problem, ali oni sada ne zakazuju sjednice, a kriv je Milorad Dodik. Potom ide američka Ambasada sa svojim saopštenjem. Šta ona ima sa dizanjem helikoptera, kakav je to pristup i lažna briga. Kakva je tu uloga Amerike ovdje, zar možete da zgazite ovdje kako hoćete? Naravno da ta priča ne može proći – poručio je Dodik.

    On je istakao da priča zasnovana na lažima ne može proći jer nije bilo sjednice Predsjedništva, niti je zatraženo od njega da se ta odluka donese.

    – Ni redovna, ni vanredna, ni telefonska nije bila zakazana, a oni već optužuju. To je njihova igra – rekao je Dodik i dodao da se stalno laže i privatizuju institucije.

    On kaže da su izabrali pogrešan put i da to ne vodi očuvanju BiH, te da su mu te laži dale još veću snagu i da neće stati.

  • Osnivač “Azova” priznao: Mnogi su nacionalisti

    Osnivač “Azova” priznao: Mnogi su nacionalisti

    Osnivač puka “Azov” i bivši poslanik Vrhovne rade Ukrajine, Andrij Bilecki, priznao da su mnogi borci te jedinice nacionalisti.

    On je u intervjuu listu “Financial Times” rekao da su “većina boraca ‘Azova’ patriote, a mnogi od njih su nacionalisti”.

    On smatra da su većina Ukrajinaca danas nacionalisti, a među herojima koje građani poštuju imenovao je Stepana Banderu, prenosi RIA Novosti.

    Prema riječima Bileckog, “Azov” je “kičma odbrane Marijupolja”, u kojem ima oko 1.500 boraca.

    “Mi igramo vodeću ulogu u najozbiljnijim bitkama”, rekao je on.

    Prema njegovim riječima, puk danas broji “desetine hiljada boraca”, od kojih je većina dio odreda teritorijalne odbrane.

  • Određen pritvor uhapšenima zbog ubistva Bašića

    Određen pritvor uhapšenima zbog ubistva Bašića

    Okružni sud u Banjaluci odredio je pritvor dvojici uhapšenih zbog ubistva načelnika prijedorske krim-policije Radenka Bašića.

    Pritvor im je određen na prijedlog Republičkog javnog tužilaštva.

    Podsjećamo, dvojica uhapšenih zbog ubistva načelnika prijedorske krim-policije Radenka Bašića su se tokom ispitivanja u Republičkom javnom tužilaštvu branili ćutanjem.

    Ovo tužilaštvo zatražilo je određivanje pritvora za Aleksandra Miljatovića, osumnjičenog da je direktni izvršilac ubistva, te njegovog kuma Igora Repajića, za kojeg se sumnja da mu je pomagao.