Projekat “Otvorenog Balkana” i dalje je zatvoren za BiH zbog snažnog otpora toj inicijativi u Sarajevu, ali i nepovjerenju koje prema navedenom projektu ima Evropska unija.
Iako je “Otvoreni Balkan” jedna od rijetkih stvari koje svesrdno podržavaju i vlast i opozicija u Srpskoj, vjerovatno iz razloga što je jedan od tvoraca te ideje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, stručnjaci za međunarodne odnose i politički analitičari tvrde da su male šanse da BiH pristupi tom projektu, bez obzira na optimistične poruke i predizborna obećanja ovdašnjih političara.
– Otvoreni Balkan je jedan od mojih ključnih prioriteta i učiniću sve da postanemo dio ove regionalne priče. To je projekat od interesa za cijeli region, a BiH može značajno da profitira punopravnim članstvom. Uvjeriću partnere iz cijele zemlje da krenemo tim putem – obećao je nedavno Mirko Šarović, predsjednik SDS i kandidat te stranke za srpskog člana Predsjedništva BiH.
Otpor u FBiH
On je, između ostalog, rekao da će “raditi na tome da BiH prihvati Otvoreni Balkan već u proljeće 2023, kako bi postali dio projekta u punom kapacitetu već od ljeta”.
Međutim, o raspoloženju koje u Sarajevu vlada prema navedenom projektu govori i to da je prije nekoliko dana Predsjedništvo BiH odbilo da o tome uopšte i raspravlja, budući da su bošnjački i hrvatski član tog tijela, Šefik Džaferović i Željko Komšić, preglasali srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika.
Politički analitičar Tanja Topić za Srpskainfo kaže da je jasno vidljivo da u BiH, prvenstveno u političkim partijama iz Federacije BiH, postoji veliki otpor prema projektu “Otvorenog Balkana”.
Tanja Topić
– Dosta skepse dolazi iz razloga što se negdje ta inicijativa izjednačava s idejom o “srpskom svijetu”, a samim tim, između redova, provlači se teza o “velikosrpskoj težnji” koja je postojala devedesetih godina prošlog vijeka. Zato se u tom dijelu političkih struktura iz FBiH ideja “Otvorenog Balkana” a priori odbija – kaže Topićeva.
Ona, međutim, dodaje da određene sumnje prema navedenom projektu ne postoje samo unutar BiH, već i u dijelu međunarodne zajednice.
– Mislim da se nalazimo u trenutku gdje će se lomiti podrška za taj projekat, odnosno izjašnjavanje za Otvoreni Balkan ili Berlinski proces. To je pitanje političke nadmoći i preslaganja političkih karata koje se neće rješavati u BiH, a koje će, svakako, uticati na to da se iskristališe koja od tih ideja ima podršku međunarodne zajednice. Postoje određeni nagovještaji da će se Berlinskom procesu posvetiti mnogo više pažnje, a to onda isključuje podršku Otvorenom Balkanu – smatra Topićeva.
Berlinski proces
Inače, o temi “Otvorenog Balkana”, odnosno inicijativi koju su svojevremeno zajednički pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, a koja predviđa slobodan protok ljudi i robe, nedavno je u Banjaluci raspravljano i na naučnom seminaru kojem su prisustvovali gosti iz cijele regije.
Za razliku od srpskih učesnika na seminaru, koji su uglavnom iznosili pozitivne ocjene o toj ideji, pojedini gosti iz regije smatrali su da “Otvoreni Balkan” neće doprinijeti stabilizaciji prilika u ovom dijelu svijeta.
Momčilo Radulović, predstavnik Evropskog pokreta Crne Gore, između ostalog rekao je da je „Otvoreni Balkan“ pun „manipulacija i netačnosti“ i da je njegov tok „krivotvorenje regionalne saradnje“.
– To je koncept koji je smislio Aleksandar Vučić kao odgovor na inertnost Brisela. Vučić tako pokazuje kojim bi putem Srbija i Albanija mogle povesti Zapadni Balkan – ocijenio je Radulović.
On je, takođe, ukazao na to da zemlje regije već imaju CEFTA sporazum i Berlinski proces, da postoje međunarodni ugovori koji omogućavaju regionalnu saradnju, a da „Otvoreni Balkan“, prema njegovim riječima, ne nudi nijedan međunarodni ugovor, nego nešto sasvim drugo, a to je, kako tvrdi, političku dominaciju Srbije i Albanije i u kojoj bi sve druge zemlje regije “bile kolateral”.
– Ova inicijativa može izazvati nestabilnost u BiH i Crnoj Gori. Ta inicijativa nije jasno definisana ni regulisana i može poslužiti kao švedski sto Aleksandru Vučiću i Ediju Rami, da se sa tog stola posluže prema potrebi i onda to prodaju svijetu kao nešto novo i dobro – tvrdi Radulović.
Limiti
Bivši karijerni diplomata i član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Srećko Đukić, za Srpskainfo kaže da nije iznenađen time što u BiH ne postoji konsenzus kad je u pitanju projekat “Otvorenog Balkana”.
– Oko svih važnijih pitanja u BiH ne postoji jedinstveno mišljenje, pa tako ni oko ovog. Iskreno, ne sjećam se kada su zadnji put vaši nacionalni lideri zajednički stali iza neke ideje, projekta ili strategije koja bi mogla da bude od koristi za cijelu zemlju. Što se tiče “Otvorenog Balkana”, moje mišljenje je da ga treba podržati u mjeri u kojoj taj projekat neće predstavljati smetnju bržim integracijama u EU – kaže Đukić.
Takođe ističe da oko te ideje ne postoji jedinstven stav čak ni u međunarodnoj zajednici.
– Kad se izašlo u javnost s tom idejom, SAD su je donekle podržale, dok je u Evropskoj uniji to primljeno s priličnom rezervom, jer mnogi smatraju da je takva inicijativa suvišna ako već postoji Berlinski proces. Limit “Otvorenog Balkana” je i brzina pridruživanja Albanije i Sjeverne Makedonije EU. Čim tamo uđu, u “Otvorenom Balkanu” ostaje samo Srbija. Zbog toga nisam siguran u budućnost te ideje – zaključuje Đukić.
