VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Imamo važne dogovore sa Orbanom i Mađarskom

    Dodik: Imamo važne dogovore sa Orbanom i Mađarskom

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je na današnjem sastanku u Mostaru sa mađarskim ministrom inostranih poslova Peterom Sijartom potvrđeno da će biti nastavljeni svi raniji dogovori Republike Srpske i Mađarske i da će se tragati za novim zajedničkim projektima.

    “Mogu da razgovaram sa Sijartom o našim međusobnim odnosima i saradnji koja je veoma intenzivna. Ovo je bila prilika da njemu i njegovim kolegama, premijeru Viktoru Orbanu čestitam veliki izborni uspjeh i pobjedu. To je i za nas u Republici Srpskoj veoma značajno zato što imamo važne dogovore sa tom strukturom i Mađarskom”, rekao Dodik novinarima nakon sastanka.

    Dodik je naglasio da je zahvalan Mađarskoj za njenu posvećenost u vezi sa stabilizacijom mira na Balkanu, na ono što čine u pogledu razumijevanja ukupne situacije.

    “Mađarska je ovdje veoma dobar prijatelj za sve ljude koji žive u BiH i njihov interes je isključivo da pomognu u podizanju ekonomije, boljem razumijevanju, stabilnim političkim odnosima i onim politikama koje zajednički dogovorimo”, rekao je Dodik.

    On je zahvalio Sijartu za predanost i za to što je posjetio Mostar.

    “Kao član Predsjedništva BiH želim da mu se zahvalim, mislim da je ovo pravi put u dobrom smjeru”, istakao je Dodik.

    Sastanku u Mostaru, koji je održan u Gradskoj vijećnici, prisustvovao je i predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija.

    Ranije danas Dodik i Tegeltija su u Mostaru razgovarali sa premijerom Srbije Anom Brnabić.

  • Sijarto: S Dodikom treba razgovarati, mir se ne može ostvariti sankcijama

    Sijarto: S Dodikom treba razgovarati, mir se ne može ostvariti sankcijama

    Mir i stabilnost na zapadnom Balkanu ne može da se ostvari sankcijama, izjavio je danas u Mostaru ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto i pozvao političare u EU da ne razgovaraju o srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, nego da razgovaraju sa njim.

    On je rekao da će na taj način mnogo bolje da razumiju situaciju u BiH i regionu.

    “Evropskim političarima bi bilo preko potrebno da mnogo bolje razumiju situaciju u regionu zapadnog Balkana”, ocijenio je Sijarto.

    Nakon razgovora sa Dodikom, Sijarto je rekao novinarima da Mađarska vodi odgovornu, dobrosusjedsku politiku.

    “Nama je u interesu da na zapadnom Balkanu vlada mir i stabilnost”, naglasio je Sijarto.

    On kaže da su za to potrebni i ekonomski uslovi, zbog čega je Mađarska odlučila da preduzme ozbiljan program ekonomskog razvoja u BiH i Republici Srpskoj koji će se sprovesti na osnovu dogovora sa Dodikom.

    “Već ovoga mjeseca će biti raspisani konkursi u vezi sa ovim programom ekonomskog razvoja, a u prvom krugu predviđeno je da Mađarska obezbijedi 30 miliona evra za njegovo ostvarivanje”, najavio je Sijarto.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija razgovarali su sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom u Mostaru, gdje danas počinje Međunardni sajam privrede na kojem je Mađarska zemlja partner.

  • Policija naoružana dugim cijevima u banjalučkom naselju Obilićevo

    Policija naoružana dugim cijevima u banjalučkom naselju Obilićevo

    U banjalučkom naselju Obilićevo, nedaleko od Srednjoškolskog doma, nalaze se policajci naoružani dugim cijevima.

    Na terenu su, naime pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice MUP-a Srpske, a tu su, prema riječima mještana, duže od sat vremena.

    Iako ova aktivnost izaziva veliku znatiželju Banjalučana, iz policije se još uvijek ne oglašavaju o čemu je riječ.

  • Vozio u suprotnom smjeru i sve objavio na TikToku

    Vozio u suprotnom smjeru i sve objavio na TikToku

    Sergej D. (20) iz Gradiške uhapšen je nakon što je namjerno vozio u suprotnom smjeru u kružnom toku, a sve to objavio na društvenoj mreži TikTok, potvrđeno je “Nezavisinim”.

    Kako nezvanično saznajemo, ovaj mladić je namjerno prošao preko sredine kružnog toka, te sve to snimio telefonom i postavio na društvene mreže.

    Iz Policijske uprave Gradiška kazali su da su policijski službenici potvrdili da se 3. aprila oko 3.20, na magistralnom putu Banjaluka – Gradiška, u mjestu Brestovčina, dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovao S.D. sa škodom.

    “On se kretao magistralnim putem iz pravca Banjaluke prema Gradišci, te dolaskom do mjesta Brestovčina, nije pokazao obzir prema bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju, te se vozilom kretao u nedozvoljenom smjeru u raskrsnici sa kružnim tokom saobraćaja, kojom prilikom je oštetio površinu unutar kružnog toka koja nije namijenjena za odvijanje saobraćaja”, naveli su iz policije.

  • Desetoro zaraženih, na liječenju 40 pacijenata

    Desetoro zaraženih, na liječenju 40 pacijenata

    Kod deset osoba u Republici Srpskoj potvrđen je novi virus korona među 120 testiranih laboratorijskih uzoraka. U posljednja 24 sata preminula je jedna starija žena iz Gradiške.

    Po podacima Instituta za javno zdravstvo RS, među novozaraženima su čеtiri muškаrcа i šеst žеnа, оd kојih su dviје mlаđе, čеtiri srеdnjе i čеtiri stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, čеtiri оsоbе su iz Bаnjаlukе i pо јеdnа iz Dоbоја, Zvоrnikа, Istоčnоg Stаrоg Grаdа, Prnjаvоrа, Tеslićа i Čеlincа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 111.808 slučajevа virusа kоrоnа, а prеminulo je ukupnо 6.345 оsоba kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаno je ukupnо 419.747 оsоba.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 40, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 18, а u оstаlim bоlnicаmа 22. Nа rеspirаtоru su dvije osobe i obe su na UKC RS.

  • Plenković: Apelujem na lidere Bošnjaka i Hrvata da obnove savezništvo

    Plenković: Apelujem na lidere Bošnjaka i Hrvata da obnove savezništvo

    Andrej Plenković, premijer Hrvatske na Međunarodnom sajmu privrede u Mostaru danas je ponovo pozvao na to da se isključivo Hrvatima u Bosni i Hercegovini omogući da biraju svoje političke predstavnike. Poručio je da je riječ o prijateljskom apelu.

    Ocijenio je da Mađarska kao zemlja partner ovog sajma, kako je rekao, jasno artikulira signale prema Bosni i Hercegovini.

    Legitimno predstavljanje
    Prije nego što će se osvrnuti na političke odnose, govorio je o ekonomskim odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Plenković smatra da će ulazak njegove države u eurozonu i Šengenski prostor biti bitan i za Bosnu i Hercegovinu.

    Napomenuo je koliko je značajna i trgovinska razmjena dvije zemlje.

    • Bosna i Hercegovina je prijateljska država, država sa kojom je privredna razmjena 2021. iznosila 2,6 milijardi eura. Direktna hrvatska ulaganja su 1,4 milijarde evra. Hrvatska je drugi investitor u Bosni i Hercegovini, nakon Austrije – podsjetio je.

    Potom je komentarisao političke odnose uvjeravajući da je Hrvatska, kako je izjavio, zainteresovana da se politička kriza ne prolongira i da institucije dobro funkcionišu. Zatim je pozvao na legitimno predstavljanje

    • Da su svi narodi i građani legitimno zastupljeni. To govorimo kao potpisnica i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma – dodaje.

    Kuća se gradi od temelja
    Ocijenio je da je postojeći koncept Bosne i Hercegovine prepoznat i u onome što je nazvao kompasom Evropske unije.

    • Apelujem na lidere bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka da obnove savezništvo. Kuća se gradi od temelja. Bosna i Hercegovina je zemlja konstitutivnih naroda i svih ostalih građana. Taj koncept je tu i on je važeći. On je prepoznat u kompasu koji je usvojila EU – ukazao je.

    Zatim je ponovo pozvao na to da Hrvati budu “legitimno zastupljeni”.

    • Sve radimo s prijateljstvom i dobronamjerno. Vodimo računa da prijatelj može otvoreno kazati koje su to poteškoće i kako ih prevladati. Potrebno je napraviti iskorak da Hrvati budu legitimno zastupljeni. To je apel prijatelja i zemlje koja je spremna učiniti da Bosna i Hercegovina dobije što prije kandidatski status za članstvo u EU – zaključio je Plenković.

    Kao izazove je istakao i agresiju Rusije na Ukrajine koju je osudio obraćajući se prisutnima na sajmu u Mostaru.

  • Eskobar ističe da su ključni problemi neodgovorni političari i korupcija

    O građanskom konceptu za Bosnu i Hercegovinu može se razgovarati tek nakon što ona postane članica Evropske unije, a do tada je okvir Dejtonski sporazum, izjavio je Zagrebu specijalni izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

    Eskobar je isključio svaku mogućnost sukoba i istakao da Srbija i Hrvatska nisu zainteresovane za rat na svojim granicama.

    On je podsjetio da u BiH postoje mirotvorne snage, prisutnost NATO i visoki predstavnik međunarodne zajednice s bonskim ovlašćenjima.

    I mladi u BiH, kazao je, ne žele da se bore za vladajuće strukture i korupciju političara.

    – Zbog toga ne vidim nikakvu šansu sukoba. Moguće je da bude nasilnih činova, ali svi odgovorni političari i javni službenici rade da se to ne dogodi. Zato mislim da rat nije moguć – rekao je Eskobar.

    Dodao je, međutim, da je svejedno zabrinut za BiH zbog “jednako opasnog scenarija” ekonomske i demografske propasti države.

    Eskobar smatra da BiH trenutno nije funkcionalna država jer tamošnje institucije “već dugo” nisu efikasne, “što nije posljedica Dejtonskog sporazuma, nego izostanak dobre volje” političkog rukovodstva zemlje.

    Eskobar je rekao da je Dejtonski sporazum “25 godina bio uspješan u održavanju mira u zemlji” i dodao da on nije uzrok problema u BiH.

    – Problem je neodgovorno rukovodstvo, korupcija, političari koji insistiraju da ostanu na vlasti po svaku cijenu – rekao je američki izaslanik na Hrvatsko-američkom forumu povodom 30 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa.

    Eskobar, prenosi Hina, smatra da je taj sporazum dobar kompromis koji je prepoznao interes tri konstitutivna naroda i dobar putokaz za evropsku integraciju, “ali da nije tako korišćen”.

    O konceptu građanske države koji zagovara deo međunarodne zajednice, on kaže da se o njemu može razgovarati “možda u budućnosti”, nakon što BiH postane članica Evropske unije.

    – Dotad je Dejton mapa puta prema evropskoj integraciji i to mora i ostati – rekao je Eskobar i ponovio američku podršku konceptu jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    Rekao je da razume zabrinutost oko visokih tenzija u BiH i “vidi analogiju s 1991. godinom” jer u toj zemlji političari ne razgovaraju i prete da će se povući iz državnih institucija.

    Eskobar, navodi se, nije htio da nagađa da li će do dogovora u BiH doći niti je želio da komentariše njihov tok, jer, kako kaže, traju svakodnevno i nije u njih direktno uključen, ali vjeruje da postoji rješenje koje će odgovarati svim stranama.

  • Uhapšeni Knežević bio član Cvijetićeve grupe

    Uhapšeni Knežević bio član Cvijetićeve grupe

    Jelenko Knežević koji je uhapšen u policijskoj akciji jutros u Banjaluci pripada grupi na čijem čelu je bio Bojan Cvijetić, a koja je razbijena u policijskoj akciji „Transporter“, eksklizivno saznaje Srpskainfo.

    Na području Banjalulke u toku su pretresi na više lokacija, a za sada nema zvaničnih informacija o broju uhapšen.

    Izvor Srpkainfo pojasnio je da u jutros u Banjaluci uhapšen Knežević, jer je utvrđeno da je povezan sa pomenutom grupom.Nastavkom dekodiranja aplikacije „Skaj“ došlo se do podataka da i on pripada ovoj grupi. Za sada su u toku pretresi, poslije kojih će biti više informacija – rekao je izvor Srpskainfo.

    Cvijetić, koji je bio savjetnik bivšeg ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića osumnjičen je da je bio na čelu jedne od najvećih kriminalnih grupa u BiH, a koje su se bavile prodajom droge.

  • Nova hapšenja u Banjaluci

    Nova hapšenja u Banjaluci

    Specijalna antiteroristička jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (SAJ) nastavlja da sprovodi akciju na teritoriji Banjaluke, a došlo je do novih hapšenja. saznaje ATV.

    Pripadnici SAЈ MUP-a Srpske su na terenu u ulici Јasenovačkih logoraša u naselju Obilićevo gdje su nastavljena hapšenja nakon akcije u naselju Borik.

    Podsjećamo, Specijalna antiteroristička jedinica MUP-a Srpske uhapsila je dvije osobe u banjalučkom naselju Borik, saznaje ATV.

    Akcija je sprovedena oko 9.30 časova, kada su pripadnici SAJ-a upali u jedan ugostiteljski objekat i slobode lišili dvije osobe.

  • Bivši banjalučki inspektori za narkotike osuđeni zbog prodaje droge

    Bivši banjalučki inspektori za narkotike osuđeni zbog prodaje droge

    Bivši policijski inspektori Srđan Radulović (36) iz Banjaluke i Ognjen Stijak (36) iz Kostajnice u Vrhovnom sudu Republike Srpske pravosnažno su osuđeni na 13 godina i pet mjeseci robije zbog organizovane prodaje narkotika i drugih krivičnih djela.

    Radulović je osuđen na jedinstvenu kaznu od osam godina i pet mjeseci zatvora, a osim za prodaju droge, osuđen je i za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja, te falsifikovanje ili uništavanje službene isprave i iznudu iskaza. Stijak je osuđen na pet godina i to zbog prodaje droge i zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja.

    Raduloviću je kazna smanjena za mjesec, a Stijaku za tri mjeseca zatvora u odnosu na posljednju presudu Okružnog suda u Banjaluci iz jula 2021. godine.

    Obojici je u kaznu uračunato vrijeme koje su do sada proveli u pritvoru i na izdržavanju kazne od ukupno četiri i po godine i jedan dan. Tako je Stijaku sada po novoj presudi ostalo da odsluži još pola godine, a Raduloviću da izdrži tri godine i 11 mjeseci zatvora.

    Vijeće Vrhovnog suda RS je presudu izreklo nakon što je odbilo kao neosnovanu žalbu Republičkog tužilaštva, a djelimično uvažilo žalbe optuženih i njihovih branilaca i Stijakove majke.

    Tako su oba optužena sada oslobođeni jednog krivičnog djela falsifikovanje ili uništavanje službene isprave koje im je stavljeno na teret u optužnici i ranijim presudama. Prema odluci Vrhovnog suda RS oslobođeni su optužbe da su 20. septembra 2011. godine prilikom pretresa stana i drugih prostorija koje koristi jedan osumnjičeni naveli lažne podatke o prisustvu svjedoka toj radnji. Ovih optužbi su oslobođeni, jer je za to konkretno krivično djelo nastupila apsolutna zastara.

    Ostali dio posljednje izrečene presude Okružnog suda u Banjaluci je potvrđen, pa je tako Radulović označen kao vođa kriminalnog udruženja, a Stijak kao pripadnik.

    Pravosnažnom presudom osuđeni su da su bili dio organizovane grupe koja je preprodavala drogu od 2011. do oktobra 2013. godine na području Banjaluke. Navodi se da su djelovali u sastavu kriminalnog udruženja na čijem čelu je bio Radulović koji je angažovao narko-dilera Gorana Bošnjaka da za njih preprodaje drogu. Prema navodima iz presude, Bošnjak je za inspektore prodao oko osam kilograma heroina i Raduloviću predao 100.000 KM.

    Takođe, kako stoji u presudi, optuženi su za potrebe zločinačkog udruženja uzimali dio droge zaplijenjene tokom policijskih akcija.

    U presudi se još navodi da su optuženi angažovali i druga lica da za njih prodaju narkotike, te su tako Damiru Čudiću i Vladimiru Kesiću davali da za njih prodaju marihuanu.

    Kesić i Čudić prodali su oko 6,7 kilograma marihuane za 17.000 KM. Oni su drogu prodavali čak i kod Osnovne škole “Branko Ćopić” u Boriku.

    Bivši inspektori za narkotike Radulović i Stijak osuđivani su do sada više puta i prvo su 2015. godine osuđeni na 16 godina i pet mjeseci zatvora i tada je Radulović dobio 11 godina robije, a Stijak pet godina i pet mjeseci zatvora.

    Srđan Radulović
    Tu presudu je potvrdio Vrhovni sud RS u martu 2016. godine, ali je Ustavni sud BiH u martu 2018. godine prihvatio apelaciju optuženih pa je presuda ukinuta i slučaj vraćen na novo odlučivanje. Optuženi su nakon toga, pušteni iz zatvora.

    Nakon toga u ponovljenom postupku 2019. godine osuđeni su na 14 godina i tri mjeseca zatvora, ali je tu presudu na osnovu žalbi odbrane ukinuo Vrhovni sud Republike Srpske i vratio na novo suđenje.

    Nakon toga, novom presudom u julu prošle godine osuđeni su na 13 godina i devet mjeseci zatvora. Radulović je osuđen na jedinstvenu kaznu od osam godina i šest mjeseci, a osim za šverc droge i falsifikovanje osuđen je za iznudu iskaza. Stijak je tad dobio pet godina i tri mjeseca zbog prodaje droge i falsifikovanja službene isprave.

    Na tu presudu Vrhovnom sudu RS žalili su se i odbrana i tužilaštvo i nakon razmatranja tih žalbi Vrhovni sud je i donio presudu.

    Presudom je Srđanu Raduloviću i Ognjenu Stijaku zabranjeno obavljanje poslova službene dužnosti u trajanju od pet godina. Vrijeme provedeno u zatvoru neće se uračunati u tu mjeru, a ona će se računati od dana pravosnažnosti presude.

    Ta mjera je potvrđena najnovijim presudom Vrhovnog suda Republike Srpske i kao neosnovane su odbijene žalbe odbrane da nisu ispunjeni uslovi za izricanje pomenute zabrane. Vrhovni sud RS smatra da je osnovano izreći pomenutu mjeru jer su optuženi zloupotrijebili poslove policijskih službenika da počine krivično djelo.

    Ovaj slučaj ostaće upamćen i po tome što je dio inspektora koji se nalazio na optužnici u međuvremenu vraćen na posao iako su bili pravosnažno osuđeni za krivična djela.