VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin: U nuklearnom ratu ne može biti pobjednika

    Putin: U nuklearnom ratu ne može biti pobjednika

    U nuklearnom ratu ne može biti pobjednika i takav rat nikada ne treba započeti, poručio je danas predsjednik Rusije Vladimir Putin.

    “Kao država potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i jedan od njegovih garanta, Rusija se dosljedno pridržava slova i duha Ugovora”, naveo je

    Putin u pismu upućenom učesnicima konferencije o sporazumu u Njujorku, saopšteno je iz Kremlja.

    “Mi polazimo od činjenice da u nuklearnom ratu ne može biti pobjednika i da ga nikada ne treba pokrenuti i zalažemo se za jednaku i nedjeljivu bezbjednost za sve članove svjetske zajednice”, naglasio je predsjednik Rusije, prenio je Rojters.

    On je istakao da je NPT za više od pola vijeka svog postojanja postao jedan od ključnih elemenata međunarodnog sistema bezbjednosti i strateške stabilnosti, prenio je TAS S.

    Obaveze koje on predviđa u sferama neširenja, razoružanja i miroljubive upotrebe nuklearne energije u potpunosti zadovoljavaju interese i nuklearnih i nenuklearnih država, naglasio je Putin.

    “Uvjereni smo da sve zemlje koje se ponašaju u skladu sa NPT treba da imaju pravo pristupa civilnoj nuklearnoj energiji bez ikakvih dodatnih uslova. Spremni smo da podijelimo sa partnerima naše iskustvo u oblasti nuklearne energije”, naveo je on.

    Putin je istakao da Moskva pridaje veliki značaj sistemu garancija IAEA kao verifikacionom mehanizmu NPT i smatra da je veoma važno obezbijediti njegovu nepristrasnu, depolitizovanu i tehnički utemeljenu upotrebu.

  • Abazović odbio sve primjedbe na Temeljni ugovor

    Abazović odbio sve primjedbe na Temeljni ugovor

    Dritan Abazović, predsjednik Vlade Crne Gore odbio je sve primjedbe i sugestije na tekst Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).

    Iz Kabineta premijera Crne Gore su pojasnili da se na osnovu dostavljenih primjedbi i sugestija na nacrt Temeljnog ugovora kao ključna sporna pravna pitanja mogu identifikovati priroda ugovora u smislu njegove ustavnosti i zakonitosti, naziv ugovora, pitanje javno-pravnih ovlašćenja i pitanje navodne “ekstrateritorijalnosti”.

    Suprotno dosadašnjoj praksi, prema kojoj procesi regulisanja odnosa države sa drugim vjerskim zajednicama (Katoličkom crkvom, Islamskom vjerskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom) nisu bili podvrgnuti bilo kakvoj vrsti javne rasprave, niti su izazvali veću pažnju bilo stručne ili laičke javnosti, pitanje regulisanja odnosa sa SPC je odavno izašlo iz strukovne sfere i postalo predimenzionirano političko pitanje, navodi se u saopštenju.

    Prijedlog teksta pripremilo je resorno Ministarstvo pravde i usvojen je na sjednici Vlade 8. jula.

    U saopštenju napominju da je poslije toga došlo do raznih interpretacija teksta, a kako od strane stručnih pravnika, tako i od laičke javnosti.

    Na inicijativu crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, Abazović je prihvatio da tekst prijedloga Temeljnog ugovora još jednom analizira radni tim pravnika koji bi u razumnom roku dao određene komentare o svim mogućim spornim pitanjima.

    U Vladi podsjećaju da tim nije formiran jer su članovi koje je kandidovao Đukanović odustali, ali je i nakon toga Kabinetu predsjednika Vlade dostavljeno nekoliko pravnih mišljenja koje se bave analizom teksta prijedloga Temeljnog ugovora.

  • Plenković ukazao na razliku između zvaničnog Zagreba i Sarajeva

    Plenković ukazao na razliku između zvaničnog Zagreba i Sarajeva

    • Premijer Hrvatske Andrej Plenković ukazao je na ogromnu razliku između zvaničnog Zagreba i Sarajeva, uvjeren da bošnjački politički akteri neće promijeniti svoj stav, ali se nada da će Kristijan Šmit povući poteze koji će poslije opštih izbora u BiH osigurati bar minimalnu ravnopravnost Hrvata.

    “Nakon što ključni politički akteri na bošnjačkoj strani otvoreno govore ‘pregovarali smo da nam prođe vrijeme’, kako očekivati da pet minuta do dvanaest nešto odjednom dogovore”, rekao je Plenković.

    On je podsjetio je da je lider SDA Bakir Izetbegović otvoreno priznao da je pregovarao u lošoj vjeri, da je vodio pregovore na način da ostane status kvo, što je ocijenio neprihvatljivim.

    “Prema mom sudu za njega nije baš ni politički pametno, čak je diskvalifikujuće jer znači da nastojite prevariti one s kojima pregovarate, uključujući i međunarodnu zajednicu”, rekao je Plenković.

    Za predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića je rekao da je “jedna velika štetočina koja je učinila enormnu štetu, prije svega Hrvatima u BiH”.

    Osvrnuvši se na situaciju na Kosovu i Metohiji, Plenković je pozvao na stabilnost, mir i dijalog da ne dođe do nekih napetosti i konflikta na sjeveru Kosova, prenose hrvatski mediji.

  • Mediji: Nensi Pelosi dolazi na Tajvan

    Mediji: Nensi Pelosi dolazi na Tajvan

    Nekoliko tajvanskih medija javilo je danas da bi predsjedavajuća Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi trebalo da posjeti Tajvan u utorak i provede noć u Tajpeju.

    Pozivajući se na neimenovane izvore, Liberti tajms, jedan od tajvanskih listova, prenio je da bi Pelosi trebalo da posjeti tajvanski parlament u srijedu ujutru prije nego što nastavi svoju turneju po Aziji, prenosi Rojters.

    Tajvansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da nema komentar na izvještaje o planovima Nensi Pelosi za putovanje.

  • Selaković: Beograd pokušava da diplomatski riješi sve sporove sa Prištinom

    Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio je da Srbija na diplomatski način pokušava de riješi sva otvorena pitanja sa Prištinom.

    On je naglasio da jednostrane akcije Prištine ne doprinose normalizaciji odnosa.

    – Radimo na normalizaciji komunikacije i situacije. Ali nije normalno, ni prihvatljivo preduzimati jednostrane akcije koje nisu naišle na osudu – rekao je Selaković u Nikoziji na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ministrom spoljnih poslova Kipra Janisom Kasulidisom.

    On je naglasio da se Srbima kontinuirano krše prava, podsjetivši da nisu mogli da iskoriste svoje glasačko pravo na referendumu 16. januara, kao ni na predsjedničkim i parlamentarnim izborima 13. aprila.

    Selaković je rekao da Srbija nije kriva za ono što se juče dešavalo na Kosmetu i da nastoji da se za sve nađe mirno rješenje.

    – Ako je neko spreman da pronađe najbolje rješenje za sva otvorena pitanja onda on ne može biti kriv ni zbog čega – zaključio je Selaković.

    Srbi su danas uklonili barikade koje su ranije postavili prema administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak zbog Uredbe Prištine o reciprocitetu, koja se odnosi na srpske lične karte i registarske oznake države Srbije, a koja je trebala da stupi na snagu danas – 1. avgusta.

    Predsjednik samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti je nešto ranije izjavio da će Uredba o reciprocitetu biti odgođena na 30 dana, čim se uklone sve barikade.

  • Analitičari tvrde da je Putin ušao u finalnu i najopasniju fazu

    Analitičari tvrde da je Putin ušao u finalnu i najopasniju fazu

    Ruski čelnik Vladimir Putin je ušao u svoju finalnu i najopasniju fazu, piše u svom članku objavljenom u Sandej tajmsu, ugledni politički analitičar Mark Galeoti.

    Poznati kremljolog citira američkog obavještajca koji mu je rekao kako se Putin jako promijenio, što realno predstavlja velik problem za Zapad.

    – U februaru kad je rat krenuo još je bilo moguće s Putinom razgovarati o potencijalnim rezolucijama, ali sada ne vidim kako bi mogao prihvati bilo šta od onoga što bismo mi mogli politički ili moralno da ponudimo – citira u članku Galeoti svog sagovornika iz američkih obavještajnih redova.

    Kada je 1999. izabran za predsjednika, Putin je bio prilično otvoren u tome što želi: da ostane na poziciji moći sve dok želi i Rusiju ponovo učini priznatom silom.

    Transformacija u tiranina


    Međutim, njegove ideje o tome šta je sve voljan da uradi da postigne taj cilj s vremenom su se mijenjale i sad gledamo, piše Galeoti, finalnu, najopasniju fazu njegove transformacije u tiranina.

    Na Putinov način mišljenja snažno utiču ljudi iz njegova neposrednog okruženja, među kojima kao najvažnijeg ovaj kremljolog izdvaja bivšeg KGB-ova oficira Nikolaja Patruševa, sadašnjeg sekretara Ruskog savjeta nacionalne bezbjednosti, ujedno i Putinova glavnog savjetnika za pitanja nacionalne bezbjednosti.

    I kao što je nekad u praksi Sovjetskog saveza na snazi bila doktrina i ideologija marksizma – lenjinizma koju je uveo revolucionarni lider Vladimir Iljič Lenjin, tako je današnja Rusija, tvrdi Galeoti, u zagrljaju putinizma – patruševizma.

    Putinovo viđenje današnjeg svijeta kao vječitog takmičenja u kojem jedan pas kolje drugoga, odražava ratobornu paranoju njegovog savetnika za nacionalna pitanja.

    Patrušev je prvak agresivnog napada na Ukrajinu koji rado citira ruskog carskog generala Mihaila Skobeleva koji je, komentarišući masakr nad neprijateljem 1881. godine, rekao da je “trajanje mira u izravnoj proporciji s pokoljem koji si počinio nad neprijateljem: što ih jače udariš, duže će ostati tihi”.

    Patrušev govori da Rusija u Ukrajini mora da vodi rat bez milosti jer je to rat sa Zapadom te kako SAD uopšte ne želi da Rusija postoji kao država.

    Putinizam-patruševizam Galeoti vidi kao posljednji stadijum putinizma u kojem je teško predvidjeti Putinove buduće poteze. On je u posljednjih mjesec dana Rusiju pretvorio u ratnu mašinu i sve u njoj podredio ratu.

    Referišući se na Putinovu izjavu od 7. jula ove godine, kad je utvrdio da “sve što treba da znate jeste da Rusija još nije ni počela ozbiljno”, Galeoti ističe kako se ta izjava ne odnosi samo na bojno polje, već da ruski predsjednik najavljuje da namjerava da postupa manje obzirno i na ostalim poljima.

    Najnovije redukcije u snabdijevanju Njemačke gasom znak su da Putin pokreće ofanzivu i u političkom, i ekonomskom ratu protiv Zapada. Do tada je Rusija vodila reaktivnu politiku prema Zapadu, ali preuzimajući Patruševljevo čvrsto uvjerenje da je ukrajinski sukob tek jedan od frontova u širem ratu sa zapadom, možemo očekivati daljnju eskalaciju i na tome polju, piše Galeoti.

    Putin je, tvrdi, u najopasnijoj fazi. U najlošijem scenariju suočen je s rizikom da ga zbace s vlasti i da ga snađe sudbina žrtvenoga jarca. U najoptimističnijem scenariju, moraće da precrta prvobitni san da uđe u panteon ruskih nacionalnih heroja.

    Kako god bilo, ta situacija će imati izrazite posljedice na zemlje Zapada. Ako prihvatimo činjenicu da “Putin u završnoj fazi” vjeruje da se nalazi u egzistencijalnoj bici sa Zapadom, tada ćemo lakše shvatiti da će ovaj rat potrajati – čak i neoružanim sredstvima – čak i onda kad na ukrajinskim poljima suncokreta zavlada mir.

    Zapad ne treba da se zavarava, ističe Galeoti, da će Putina tako lako i brzo svrgnuti s vlasti. Bilo bi bolje da Zapad takav scenario izbjegne jer iskustvo govori da i nije tako uspješan u tome. Fidel Kastro je preživio navodnih 600 pokušaja napada i na kraju umro prirodnom smrću u dubokoj starosti, a još je gore prisjetimo li se Avganistana i Iraka.

    Ako se krene s Putinovim rušenjem, sasvim je sigurno da će on odgovoriti, a uz to bi se riskiralo opravdavanje najgore paranoje putinizma – patruševizma, i omogućilo da Putin bude zamijenjen nekim mlađim, zdravijim i još bjesnijim. Ni sankcije koje su zapadne zemlje uvele ruskim oligarsima, podsjeća Galeoti, nisu dale očekivane rezultate. Rusija nije u ekonomskom kolapsu niti je njena ekonomija implodirala.

    Zapad mora da se pomiri s time da će ostati zarobljen u indirektnom sukobu s Rusijom barem toliko dugo dok je Putin u Kremlju, a možda i duže. Zapad će trpjeti posljedice rata u Ukrajini i one će značiti mnogo više od toga da će gas morati da kupuju negdje drugdje. Moramo se naviknuti na činjenicu da svijet prolazi neku vrstu novog hladnog rata u kojem se Kina i Rusija spremaju za trku i moramo se suočiti s njegovim posljedicama kao što su povećani troškovi odbrane.

    To takođe znači da političari na Zapadu koji se takmiče za glasove birača moraju svojim građanima da priznaju da će morati da plaćaju taj hladni rat – ne samo nekoliko mjeseci ili čak godina – nego i u doglednoj budućnosti. Što prije počnemo da se pripremamo za Putinovu završnu fazu, to bolje – zaključuje Mark Galeoti u svom članku u Sandej Tajmsu

  • Ujedinjena Srpska obilazi sva banjalučka naselja, otvorena terenska kancelarija u Lazarevu

    Ujedinjena Srpska obilazi sva banjalučka naselja, otvorena terenska kancelarija u Lazarevu

    U Banjaluci je danas u MZ Lazareovo, u ulici Branka Popovića 18, otvorena terenska kancelarija Ujedinjene Srpske. Otvaranju kancelarije prisustvovao je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić, domaćin Dejan Sejmanović, kandidati sa izbornih lista, te mnogobrojni članovi i simpatizeri stranke.

    “Običaj Ujedinjene Srpske je da pred svake izbore otvara kancelarije u kojima se građani mogu informisati o radu stranke. Prvu kancelariju otvorili smo ovde u Lazarevu, ali u planu je otvaranje kancelarija i u ostalim banjalučkim naseljima. Ujedinjena Srpska ovim je pokazala da želi što veći kontakt sa našim građanima, jer naše kancelarije su uvijek otvorene za njih, te ćemo uvijek saslušati njihove ideje i pokušati naći rješenja za njihove probleme ” izjavio je tom prilikom predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, i dodao da tamo gdje je Ujedinjena Srpska postigla dobar rezultat, taj rezultat je ispraćen novim investivijama i novim radnim mjestima.


    Kancelarija Ujedinjene Srpske biće otvorena svakog dana u periodu od 18 do 21 čas, te će se svi posjetioci moći informisati o radu i programu stranke, razgovarari sa reonskim predstavnicima kojima će moći iznositi svoje ideje i prijedloge. U predstojećem periodu u kancelariji će biti organizovane mnogobrojne aktivnosti na kojoj su svi građani pozvani i dobrodošli.

  • Stanić pozvao na sastanak: Usaglasiti projekte koji će se naći u rebalansu budžeta grada

    Stanić pozvao na sastanak: Usaglasiti projekte koji će se naći u rebalansu budžeta grada

    Šef Kluba odbornika Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banjaluka Neven Stanić uputio je poziv za zajednički sastanak svih relevantnih subjekata u gradskom parlamentu na kojem bi bili usaglašeni projekti koji će se naći u rebalansu ovogodišnjeg budžeta grada.
    Poziv je upućen gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću, predsjedniku Skupštine grada Mladenu Iliću i šefovima klubova i odborničkih grupa.

    Stanić podsjeća da odbornici koji čine skupštinsku većinu smatraju da je potrebno da se realizuju pojedine stavke iz budžeta grada za ovu godinu, kao što je isplata po 100 KM penzionerima kao vid pomoći za plaćanje struje.

    “Umjesto jednostranog predlaganja, smatramo da svi klubovi čiji su glasovi neophodni za usvajanje bitnih odluka i akata treba da učestvuju u predlaganju projekata”, navodi Stanić, saopšteno je iz Ujedinjene Srpske.

    Stanić je predložio da gradonačelnik Banjaluke razgovara sa svim šefovima klubova pojedinačno radi sagledavanja šire slike i razmatranja konkretnih prijedloga klubova ili grupa koji su dio Skupštine grada.

  • Malbašić mora srušiti dio zgrade u naselju Ada

    Malbašić mora srušiti dio zgrade u naselju Ada

    Banjalučki biznismen Veselko Malbašić dobio je od inspekcije rok od 30 dana da sruši dio zgrade u naselju Ada koji izgradio na tuđoj zemlji, bez saglasnosti vlasnika, saznaje portal Capital.
    Urbanističko – građevinska inspekcija grada Banjaluka ustanovila je u kontroli izvršenoj 21. jula da je Malbašić prilikom gradnje ovog stambeno poslovnog objekta odstupio od horizontalnih gabarita i napravio ga suprotno datoj građevinskoj dozvoli.

    Zbog toga, je sada u obavezi da sruši dio koji se nalazi na susjednoj parceli.

    “Ukoliko imenovani ne postupi po rješenju, rušenje dijela izvedenih radova izvršiće se putem drugih lica, pri čemu će troškovi izvršenja pasti na teret investitora, a materijal će biti odvezen na deponiju otpadnog materijala”, navodi se u Rješenju koje je izdala banjalučka inspektorica Biljana Kragulj.

    Inače, Malbašiću je kao pravni lijek ostavljeno pravo žalbe Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Međutim, žalba ne odlaže izvršenje.

    Da li će se žaliti ili će postupiti po nalogu inspektorice pokušali smo da saznamo od njega lično, ali nam se nije javio na telefon.

    Podsjećamo, sve ovo je moglo biti spriječeno da su nadležni gradski organi reagovali na vrijeme i spriječili gradnju spornog objekta, a na šta ih je mjesecima ranije upozoravao Ognjen Vujaković suvlasnik na parceli na koju je Malbašić prešao sa svojim objektom.

    Naime, on je od aprila ove godine ubjeđivao nadležne kako se bez njegove saglasnosti na njegovoj zemlji ne može graditi, ali bez previše uspijeha.

    Tek nakon što je reagovao glavni republički građevinsko-urbanistički inspektor, stvari su se pomjerile sa mrtve tačke.

    Podsjećamo, početkom jula ove godine iz Inspektorata RS je gradskoj inspekciji naređeno da bez odlaganja izvrše provjeru Vujakovićevih tvrdnji, koje su inače bile potkrijepljene nalazom vještaka, gdje se na kraju ispostavilo kako je bio u pravu.

    Vještak je utvrdio da južni dio zgrade prelazi preko međne linije u rasponu od 17 do 25 centimetara u dužini od 14 metara.

    Slično mišljenje je dao je i njegov kolega Zoran Gavić pa nadležni inspektor nije mogao da postupi nikako drugačije nego da naredi da se taj dio sruši.

    Inspektorica je inspektorica postupila u skladu sa zakonom i donijela adekvatnu odluku s obzirom da je nesumljivo utvrđeno da je naša prijava bila osnovana”, kaže Vujakovićev punomoćnik Igor Obradović.

    On takođe smatra kako se moglo i trebalo reagovati mnogo ranije.

    “Kada smo u aprilu predali pritužbu, desni blok zgrade nije bio završen. Sada je na njemu već fasada, jer četiri mjeseca niko nije reagovao”, kazao je Obradović.

  • Njemačka privreda stagnira, Evrozoni prijeti recesija

    Njemačka privreda stagnira, Evrozoni prijeti recesija

    Njemačka privreda ne bilježi rast, bruto društveni proizvod između aprila i juna je stagnirao, sada se javlja jasna opasnost od recesije, u kojoj se SAD već tehnički nalaze, a koja prijeti i Evrozoni u drugom polugodištu, pišu njemački mediji.

    Privredni rast Njemačke tokom proleća zamro, a da je u dugom kvartalu bruto društveni proizvod (BDP) u poređenju sa prva tri mjeseca ove godine ostao nepromijenjen, podsjeća Deutsche Welle (DW).

    Riječ je o procjeni Saveznog zavoda za statistiku prema kojoj su privredni razvoj zaustavili eksterni faktori.

    “Teški okvirni uslovi za svjetsku privredu sa dugotrajnom pandemijom korone, poremećenim lancima snabdijevanja, rastućim cijenama i ratom u Ukrajini – sve se to negativno odrazilo na razvoj konjunkture”, citira javni servis ARD statističare iz Vizbadena, prenosi Tanjug.

    ARD navodi i da su ekonomisti računali sa malim plusom od 0,1 procenta.

    Sam početak godine je prošao “bolje nego što se mislilo”, navodi ARD.

    “Statističari su korigovali poboljšanje BDP sa 0,2 na 0,8 odsto. Osim toga, u poređenju sa istim periodom prošle godine, BDP je bolji za 1,5 odsto. Prošle godine je domaća privreda mnogo jasnije osjetila dejstvo trećeg talasa korone”, prenosi javni servis.

    Međunarodni monetarni fond (MMF) je korigovao naniže svoje prognoze njemačkog privrednog rasta za čitavu 2022. godinu i sada očekuje plus od 1,2 procenta.

    To je 0,8 odsto manje nego što je predviđano u martu.

    Rat u Ukrajini, navodi ARD, pogoršava probleme koje je Njemačka privreda imala i pre toga, rast cijena energije i stalne smetnje u snabdijevanju opterećuju industriju.

    Za razliku od njemačke, španska i francuska ekonomija bilježe rast, čak i veći nego što se očekivalo.

    U Španiji je bruto domaći proizvod porastao za 1,1 odsto – zahvaljujući visokom nivou investicija i snažanom porastu potrošnje.

    Francuska je zabeležila blaži rast u istom periodu – za 0,5 odsto, takođe zahvaljući potrošnji, ali i spoljnoj trgovini.

    Ukupno je privreda u evro-zoni je u proljeće i pored rekordne inflacije i rata u Ukrajini “imala bolji rast nego što se očekivalo”.

    Bruto društveni proizvod se u zemljama sa zajedničkom valutom između aprila i juna poboljšao za 0,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopštio je Zavod za statistiku Evropske unije Eurostat.

    Javni servis ARD piše da privredu u evro-zoni opterećuje visoka inflacija, koju podstiče rat u Ukrajini, a poslovna klima se pogoršava.

    Inflacija u evro-zoni se u julu popela na rekordnu vrijednost od 8,9 odsto.

    Evropska komisija očekuje za ovu godinu privredni rast od samo 2,6 odsto.

    Ukoliko Rusija kompletno zavrne gasne slavine Evropskoj uniji, u drugoj polovini 2022. preti recesija, upozorio je nedavno evropski komesar Paolo Ðentiloni.

    Ono što su neki ekonomisti i vrhunski bankari nedavno prorekli, sada se dogodilo: ekonomija SAD je u “tehničkoj recesiji”, odnosno BDP opada već drugi kvartal zaredom.

    U periodu od aprila do kraja juna, BDP je opao za 0,9 odsto.

    Ministarstvo trgovine SAD taj pad objašnjava polupraznim stovarištima i smanjenim investicijama preduzeća.

    Izvoz i potrošački izdaci privatnih domaćinstava su se, doduše, povećali, ali nisu mogli da kompenzuju nazadovanje na drugim poljima.

    Negativnom rastu privrede je doprinela i centralna banka Fed sa svojom novčanom politikom.

    Da bi suzbila visoku inflaciju, ona je u martu povisila referentnu kamatnu stopu za 2,25 odsto.

    To je najbrže povećanje kamata za tako kratko vrijeme još nezabilježeno u istoriji SAD.