Autor: INFO

  • Ko je ubijeni Al-Kaidin vođa i “arhitekta” terorističkog napada 11. septembra

    Ko je ubijeni Al-Kaidin vođa i “arhitekta” terorističkog napada 11. septembra

    Ubistvo vođe Al-Kaide Aymana al Zawahirija dovelo je do, kako je istaknuo američki predsjednik Joe Biden, veće sigurnosti američkih građana, ali i cijelog svijeta. Evo ko je bio on.

    U svom obraćanju naciji, Biden je Zawahirija ocijenio “mozgom” terorističke operacije koja se 11. septembra desila na američkom tlu i u kojem je ubijeno 2.977 osoba.
    Zawahiri je bio ključni arhitekta koji stoji iza višestrukih napada na SAD i bio je “duboko uključen” u planiranje terorističkih napada 11. septembra 2001. godine”, rekao je Biden.


    CNN piše osnovne informacije koje ima o njegovom vodstvu.

    Ko je Zawahiri i kako se politički aktivirao

    Rođen 1951. godine, Zawahiri je odrastao u kvartu više klase u Kairu (Egipat). Sin je istaknutog ljekara i unuk renomiranih učenjaka.

    Njegov djed Rabia'a ​​al-Zawahiri bio je imam na Univerzitetu al-Azhar u Kairu. Njegov pra-ujak, Abdel Rahman Azzam, bio je prvi sekretar Arapske lige.

    Zawahiri je bio u zatvoru zbog svoje umiješanosti u atentat na egipatskog predsjednika Anwara Sadata 1981. godine. Tada je u zatvorskom intervjuu rekao: “Želimo razgovarati s cijelim svijetom. Ko smo mi? Ko smo mi?”.

    U to vrijeme Zawahiri, mladi doktor, već je bio posvećeni terorista koji je godinama kovao zavjeru da zbaci egipatsku vladu i nastojao je zamijeniti fundamentalističkom islamskom vladavinom. Ponosno je podržao Sadatovo ubistvo nakon što je egipatski vođa sklopio mir s Izraelom.

    Kakav je bio njegov odnos sa Osamom bin Ladenom

    Zawahiri je napustio Egipat 1985. i otišao u Peshawar u Pakistanu, gdje je radio kao hirurg liječeći borce koji su bili angažovani sa sovjetskim trupama u Afganistanu.

    Tamo je Zawahiri upoznao bin Ladena, istaknutog vođu mudžahedina i koji je također iza sebe ostavio privilegirano odrastanje da se pridruži borbi u Afganistanu. Njih dvojica su se zbližili, povezani zajedničkom vezom kao “afganistanski Arapi”.

    Nakon ponovnog ujedinjenja u Afganistanu, bin Laden i Zawahiri su se zajedno pojavili početkom 1998. najavljujući formiranje Svjetskog islamskog fronta za džihad protiv Jevreja i krstaša, formalno spajajući Egipatski islamski džihad i Al-Kaidu.

    “Radimo sa bratom bin Ladenom. Poznajemo ga više od 10 godina. Borili smo se s njim ovdje u Afganistanu”, rekao je najavljujući spajanje svoje terorističke grupe u maju 1998.

    Zajedno su ova dvojica terorističkih vođa potpisala fetvu ili deklaraciju – Presuda ubijanja i borbe protiv Amerikanaca i njihovih saveznika, bilo civila ili vojske, obaveza je svakog muslimana.

    U jednom trenutku je djelovao i kao bin Ladenov lični ljekar.

    Kakvu je ulogu Zawahiri imao u napadima Al Kaide na SAD

    Napadi na SAD i njihove objekte počeli su ubrzo nakon Bin Ladenove i Zawahirijeve fetve, samoubilačkim napadima na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji u kojima je ubijeno više od 200 ljudi i ranjeno više od 5.000 drugih.

    Zatim je došlo do napada na USS Cole u Jemenu u oktobru 2000. godine, kada su bombaši samoubice na gumenjaku detonirali njihov brod, ubivši 17 američkih mornara i ranivši 39 drugih.

    Kulminacija Zawahirijeve terorističke zavjere dogodila se 11. septembra 2001. godine, kada je skoro 3.000 ljudi ubijeno u napadima na tornjeve bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra i Pentagona. Četvrti oteti avion, koji je krenuo ka Washingtonu, srušio se na polju u Pensilvaniji nakon što su putnici uzvratili.

    Prije i poslije napada 11. septembra, Zawahiri se pojavio na brojnim video i audio kasetama pozivajući na napade na zapadne mete i pozivajući muslimane da podrže njegovu stvar.

    Neki Egipćani su Zawahirijevu ljutnju prema Sjedinjenim Državama pratili do onoga što su mnogi afganistanski Arapi smatrali izdajom CIA-e kako bi podržala njihovu stvar nakon što su Sovjeti napustili Afganistan i zemlja pala u plemensku anarhiju.

    Drugi datiraju Zawahirijev gnjev do 1998. godine, kada su američki zvaničnici tražili izručenje određenog broja pripadnika egipatskog Islamskog džihada iz Albanije kako bi im se sudilo u Egiptu za terorizam.

    Zawahirijev brat, Mohammad, rekao je za CNN 2012. godine: “Prije nego što mene i mog brata nazovete teroristima, hajde da definišemo njegovo značenje. Ako to znači one koji su krvožedne nemilosrdne ubice, onda to nije ono o čemu se radi”, rekao je.

    “Mi samo pokušavamo da povratimo neka od naših prava koja su zapadne sile otimale kroz istoriju”, rekao je on tada.

    Kada je Zawahiri počeo voditi Al Kaidu

    Zawahiri je postao vođa Al Kaide nakon što su američke snage ubile Bin Ladena 2011.

    Stalno je bio u pokretu kada je nakon napada 11. septembra počela invazija na Afganistan pod vodstvom SAD-a. U jednom trenutku, za dlaku je izbjegao napad SAD-a na surovu, planinsku regiju Tora Bora u Afganistanu, napad u kojem su poginuli njegova žena i djeca.

    Zawahiri “nije bio harizmatični vođa u kalupu bin Ladena”, rekao je u ponedjeljak analitičar CNN-a za nacionalnu sigurnost Peter Bergen .

    “Nije se pokazao kao kompetentan vođa Al-Kaide. Ali razlog zbog kojeg mislim da je ubijen u Afganistanu tokom vikenda je to što je počeo da preuzima mnogo više rizika”, rečeno je.

    “Prema Ujedinjenim nacijama, on je objavio neviđeni broj videa. Svaki put kada snimite video, postoji lanac nadzora nad tim videom, kada ga objavite, neko ga možda snimi. Dakle, postajao je sve istaknutiji. I, mislim, čini mi se da je to možda bio razlog da je otkriven”, nastavio je Bergen.

    U brifingu panela stručnjaka Ujedinjenih naroda prošle sedmice napomenuto je da se Zawahirijeva očigledna povećana udobnost i sposobnost komunikacije poklopila s talibanskim preuzimanjem Afganistana i konsolidacijom moći ključnih saveznika Al-Qaide unutar njihove de-facto administracije.

    Posljednje poznato javno obraćanje Zawahirija bila je audio poruka koju je 13. jula objavila medijska grupa Al Kaide.

  • SAD u Afganistanu ubila vođu Al-Kaide Aymana al-Zawahirija

    SAD u Afganistanu ubila vođu Al-Kaide Aymana al-Zawahirija

    Američki zvaničnici kažu da vjeruju da je vođa Al-Kaide Ayman al-Zawahiri ubijen u napadu dronom CIA-e u Afganistanu tokom vikenda.

    Američki zvaničnici rekli su ovo Reutersu danas, nazvavši ovo najvećim udarcem za militantnu grupu otkako je njen osnivač Osama bin Laden ubijen 2011. godine.

    Američki predsjednik Joe Biden iznijet će danas primjedbe o onome što Bijela kuća opisuje kao “uspješnu protivterorističku operaciju”.

    Visoki američki zvaničnik rekao je Reutersu da su SAD tokom vikenda izvele uspješnu operaciju protiv “značajne mete Al Kaide” u Afganistanu. U operaciji nije bilo civilnih žrtava, dodao je zvaničnik.

    Zvaničnici su potvrdili da je Centralna obavještajna agencija (CIA) izvela napad dronom u Afganistanu.

    Zvaničnici, koji su željeli ostati anonimni, rekli su da je napad izveden u nedjelju u Kabulu. Nisu iznijeli detalje o meti niti da li ima žrtava.

    Al-Zawahri je vodio Al-Kaidu s Osamom bin Ladenom, ubijenim u američkoj operaciji u Pakistanu 2011. godine, a nakon bin Ladenovog ubistva preuzeo je vodstvo ove terorističke mreže, koja je, između ostalog, odgovorna za napad na tornjeve Svjetskog trgovačkog centra 11. septembra 2001. u New Yorku.

    Zawahiri, egipatski doktor i hirurg, pomogao je u koordinaciji napada 11. septembra 2001. u kojima su četiri civilna aviona oteta i udarena u tornjeve bliznakinje Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, Pentagon u blizini Washingtona i polje u Pensilvaniji, ubivši skoro 3.000 ljudi.

    Njegova smrt u napadu dronom CIA-e postavlja pitanje da li su mu talibani dali utočište nakon njihovog preuzimanja Kabula u augustu 2021., dok su posljednje trupe predvođene SAD-om napuštale Afganistan nakon 20 godina rata.

    U saopćenju, glasnogovornik talibana Zabihullah Mudžahid potvrdio je da je došlo do napada i oštro ga osudio, nazvavši ga kršenjem “međunarodnih principa”.

  • Guterres: Čovječanstvo je samo jedan nesporazum udaljeno od nuklearnog uništenja

    Guterres: Čovječanstvo je samo jedan nesporazum udaljeno od nuklearnog uništenja

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN-a) Antonio Guterres upozorio je da bi nesporazum mogao izazvati nuklearno uništenje, nakon što su SAD, Velika Britanija i Francuska pozvale Rusiju da zaustavi “svoju opasnu nuklearnu retoriku i ponašanje”.

    Na otvaranju ključne konferencije Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja (NPT) u New Yorku, Guterres je upozorio da se svijet suočava s “nuklearnom opasnošću koja nije viđena od vrhunca Hladnog rata”.
    Pozivajući se na rat Rusije sa Ukrajinom te tenzije na Korejskom poluostrvu i na Bliskom istoku, Guterres je rekao da strahuje da bi krize “sa nuklearnim prizvukom” mogle eskalirati.

    “Danas je čovječanstvo samo jedan nesporazum, jedna pogrešna procjena, udaljeno od nuklearnog uništenja”, rekao je Guterres na 10. konferenciji NPT-a, međunarodnog ugovora koji je stupio na snagu 1970. godine s ciljem da spriječi širenje nuklearnog oružja.

    “Do sada smo imali izuzetnu sreću, ali sreća nije strategija. Niti je štit od geopolitičkih tenzija koje mogu da prerastu u nuklearni sukob”, dodao je, pozivajući nacije da “stave čovječanstvo na novi put prema svijetu bez nuklearnog oružja”.

    Sastanak koji je održan u sjedištu UN-a odgođen je nekoliko puta od 2020. godine zbog pandemije koronavirusa.

    Guterres je rekao da je konferencija bila “šansa da se ojača” sporazum i “prilagodi zabrinjavajućem svijetu oko nas”.

    “Uklanjanje nuklearnog oružja je jedina garancija da se ono nikada neće koristiti”, rekao je generalni sekretar.

    Dodao je i da će posjetiti Hirošimu na godišnjicu američkog atomskog bombardiranja tog japanskog grada 6. augusta.
    Guterres je istakao da je širom svijeta do sada skladišteno 13.000 komada nuklearnog oružja. U januaru ove godine, pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija i Francuska, su obećale da će spriječiti dalje širenje nuklearnog oružja.


    Učesnicima konferencije se obratio i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je rekao da ne treba započinjati nuklearni rat jer u njemu ne može biti pobjednika.

  • Blinken: Potencijalna posjeta Pelosi Tajvanu njena odluka

    Blinken: Potencijalna posjeta Pelosi Tajvanu njena odluka

    Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je danas da će potencijalna posjeta predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu biti u potpunosti njena odluka, ali je pozvao Kinu da ne eskalira tenzije u slučaju posjete.

    “Ukoliko predsjednica (Nensi Pelosi) ipak odluči da ode u posjetu, a Kina pokuša da stvori neku vrstu krize ili na drugi način eskalira tenzije, to će u potpunosti biti stvar Pekinga”, rekao je Blinken u Njujorku, prenio je Rojters.

    Blinken je od Kine zatražio da se odgovorno ponašaju i da se ne upuštaju u bilo kakvu eskalaciju.

  • Majkić: Političko Sarajevo namjerno opstruiše formiranje zajedničke kontakt tačke

    Majkić: Političko Sarajevo namjerno opstruiše formiranje zajedničke kontakt tačke

    Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić ukazala je da političko Sarajevu namjerno opstruiše sa formiranjem zajedničke kontakt tačke kako bi počeo rad oficira za vezu u Evropolu.

    Majkićeva je istakla da je besmisleno više i nabrajati njihova obrazloženja i izgovore.

    – Ministarstvo bezbjednosti nema više šta da kaže. To je svjesna politika odugovlačenja, a mi pričamo o borbi protiv kriminala. Očigledno da Sarajevu odgovara da Direkcija ima pristup komunikacionom kanalu i da filtrira podatke i na neki način upravlja podacima, šta će proslijediti MUP Republike Srpske šta neće, praktično upravlja i istragama – rekla je Majkićeva za RTRS.

    BiH godinama nema svog oficira za vezu u Evropolu. Usaglašeno je da to bude Aleksandar Stjepanović iz MUP Republike Srpske, ali se dogovor ne sprovodi, jer je prije odlaska u sjedište evropske policije u Hagu potrebno formirati tzv. zajedničku kontakt tačku.

    Dekan Fakulteta za bezbjednost Slobodan Župljanin rekao je da je to potpuna i nemjerljiva opasnost i prijetnja.

    – Ovo jeste opstrukcija, ona može potrajati, ali ne može biti dugoročno rješenje – istakao je Župljanin.

    Novi sastanak o formiranju zajedničke kontakt tačke sa predstavnicima međunarodne zajednice trebalo je da bude polovinom ovog mjeseca, ali je odgođen za septembar, navodi RTRS.

  • Izetbegović: Rusija razara Ukrajinu, Srbija je razarala Balkan, da žele mir imali bi ga sutra

    Izetbegović: Rusija razara Ukrajinu, Srbija je razarala Balkan, da žele mir imali bi ga sutra

    U Gradskoj kino sali u Brezi održana je javna tribina SDA na kojoj se prisutnima obratio predsjednik ove stranke Bakir Izetbegović.

    Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Izetbegović je ukazao na blokade i opstrukcije, a posebno na prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu od političkih struktura iz entiteta RS.

    U tom kontekstu je naglasio ulogu Rusije i Srbije, naročito u kontekstu sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini, regionu i Evropi.

    “Da Rusija i Srbija hoće mir, imali bi ga sutradan. Rusija razara Ukrajinu. Srbija je razarala na Balkanu. Nema gdje nije napravila problem u proteklih 30 godina. Znamo šta je bilo u Bosni i Hercegovini i umjesto da spuste loptu, umjesto da plate odštetu i umjesto da se ponašaju na civiliziran način, oni su ponovo izvor problema. Da hoće mir i sebi i nama, imali bi ga već danas”, kazao je Izetbegović.

    Kada su u pitanju odnosi među probosanskim stranakama, Izetbegović je govorio o strankama proizašlim iz SDA koje se udružuju sa građanskim strankama, ali ne u interesu Bosne i Hercegovine već isključivo protiv SDA.

    Izetbegović je podsjetio na teške pregovore u proteklom periodu u kojima je učestvovala i međunarodna zajednica.

    “Ovo što je tražio OHR i što je pokušao nametnuti pa smo ga zaustavili, mislim da nisu ni svjesni šta su mogli napraviti sa time, sa pragom od tri posto, brojem delegata neophodnih za predlaganje predsjednika FBiH i načinom izbora predsjednika i potpredsjednika. Navukli bi nam novu luđačku košulju”, ocijenio je Izetbegović.

  • Bajden spreman na razgovore sa Rusijom o kontroli naoruzanja

    Bajden spreman na razgovore sa Rusijom o kontroli naoruzanja

    Uoči globalne diskusije o neširenju nuklearnog naoružanja koja u ponedeljak počinje u Ujedinjenim nacijama (UN), predsednik SAD Džozef Bajden poručio je da su SAD spremne da razgovaraju sa Rusijom o novom dogovoru za kontrolu naoružanja koji bi zamenio Novi START, ali ukoliko Moskva pokaže da je spremna da nastavi timski rad.

    “Moja administracija je spremna da ekspeditivno pregovara o novom okviru za kontrolu naoružanja koji bi zamenio Novi START kada taj sporazum bude istekao 2026. godine. Ali za pregovore je potreban voljan partner koji deluje u dobroj veri, a brutalna i ničim izazvana ruska agresija u Ukrajini narušila je mir u Evropi i predstavlja napad na fundamentalna načela međunarodnog poretka”, navodi se u Bajdenovom saopštenju.

    Američki predsednik je ukazao da je zdrav sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT) uvek počivao na smislenom, recipročnom ograničenju naoružanja između Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije.

    “Čak i na vrhuncu Hladnog rata, SAD i Sovjetski Savez su bili u stanju da rade zajedno na održavanju naše zajedničke odgovornosti da se osigura strateška stabilnost”, poručio je Bajden i ukazao da i Kina takođe ima odgovornost kao država sa nuklearnim oružjem da se uključi u pregovore koji će “smanjiti rizik od pogrešnih procena” i pozabaviti se destabilizujućom vojnom dinamikom.

    Zvaničnici iz celog sveta okupljaju se u ponedeljak u Njujorku na Desetoj konferenciji o neširenju nuklearnog oružja (NPT), dve godine nakon što je takav skup odložen zbog pandemije kovida-19, prenosi Rojters.

    Kontrola naoružanja je istorijski gledano bila oblast u kojoj je napredak bio moguć uprkos širim neslaganjima.

    Ova konferencija se održava pet meseci nakon što je Rusija napala Ukrajinu i u trenutku rasplamsavanja američko-kineskih tenzija oko Tajvana.

    Rusija i SAD potpisale su Novi ugovor START 2010. godine, a u februaru 2021. godine Moskva i Vašington su ga produžili na pet godina, do 2026. godine.

  • Udarna grupa mornarice SAD krenula prema Tajvanu

    Udarna grupa mornarice SAD krenula prema Tajvanu

    Udarna grupa nosača aviona Ronald Regan (RR) uputila se u vode jugoistočno od Tajvana, saopšteno je danas iz kineskog analitičkog centra SCSPI.

    U saopštenju se navodi da je 30. jula udarna grupa nosača aviona RR američke mornarice napustila Južno kinesko more i ušla u Filipinsko more kroz moreuz San Bernardino, prenosi Tas.

    Nakon toga, pored ostrva Luzon u filipinskom arhipelagu prošao je i nosač aviona Ronald Reagan i krenuo ka severu prema Tajvanu, a prema procenama analitičkog centra, trenutno se nalazi oko 800 kilometara jugoistočno od tog ostrva.

    SCSPI je takođe potvrdio da je iz vazdušne baze Kadena na Okinavi jutros poleteo teretni avion gruman C-2 grejhaund američke mornarice i uputio se ka vodama južno od Luzonskog moreuza.

    SCSPI ističe da s obzirom na situaciju nije moguće isključiti nenajavljenu posetu Tajvanu predsedavajuće Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi, iako ta poseta nije pomenuta na njenom zvaničnom sajtu.

    Međutim, američke i tajvanske medijske kuće insistiraju da bi Nensi Pelosi možda ipak mogla da poseti Tajvan 2. avgusta, a da bi 3. avgusta mogla da se sastane sa tajvanskom liderkom Cai Ing-venom, prenela je novinska agencija Kjodo.

  • Uklonjene barikade sa Jarinja i Brnjaka

    Uklonjene barikade sa Jarinja i Brnjaka

    Barikade, odnosno kamioni sa pijeskom, uklonjeni su sa Jarinja i Brnjaka ali još nije uspostavljen saobraćaj, prenose srpski mediji.

    Kosovski premijer Aljbin Kurti je rekao da će odluka o odlaganju primjene dvije vladine odluke biti primijenjena čim se uklone barikade.

    Barikade su uklonjene ali se očigledno čeka neka politička odluka da se normalizuej saobraćaj, piše RTS.

    Dok se na Jarinju i Brnjaku čeka na uspostavljanje saobraćaja na drugim punktovima se izdaju prateća dokumenta građanima koji imaju srpske lične karte i do sada ih je izdato 1.500.

    Petković: Situacija bila na korak do sukoba zbog Prištine
    Situacija na KiM sinoć je bila na korak do ozbiljnih sukoba, koje je planirala Priština, pritom, lažno optužujući Beograd da on želi sukob i destabilizaciju zapadnog Balkana, rekao je danas direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković. Iako je situacija na KiM danas mirnija, iz KFOR-a kažu da prate situaciju.

    “Ova dvodnevna agonija i ozbiljna kriza u koju nas je sve gurnuo Aljbin Kurti i Priština pokazuju sve razmjere militantnosti tog čovjeka, pokazuje koliko je on opasan, ali i to da prijetnja Srbima na sjeveru KiM ne prestaje”, rekao je Petković na vanrednoj pres konferenciji u Vladi Srbije.

    On je rekao da Srbi na KiM to najbolje razumiju, a to, kaže, najbolje razumije i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je upravo zbog toga sve vrijeme pozivao i molio predstavnike Kvinte da reaguju, kako bi se zaustavilo zlo koje je Kurti htio da prouzrokuje.

    “Sinoć smo bili na korak do ozbiljnih sukoba, a zna se šta to znači, ako preko 100 Rosu specijalaca do zuba naoružanih, sa oklopnim vozilima i vodenim topovima, je bilo spremno da upadnu. A, njihov plan je bio da upadnu i da se obračunavaju sa srpskim narodom, koji je branio pravo na slobodu kretanja i na opstanak”, rekao je Petković.

    On je konstatovao da su svi mogli da vide, odlukom da se odloži primjena mjera, koliko je Kurti lagao, iako i svaki dan iznosi neistine.

    “Optužujući Beorad, da mi želimo sukobe, da želimo da upadamo na KiM da destabilizujemo prostor zapadnog Balkana. To su laži”, poručio je Petković,

    Petović je upitao koji bi interes Beograda bio da to radi.

    Rekao je da je upravo suprotno, jer je predsjednik Vučić 50 puta u obraćanju pomenuo riječ “mir”.

    “Da mi želimo sukobe, da li bi se onda naši ljudi povlačili? Da li bi došlo do povlačenjea barikada”, upitao je Petković i naveo da barikade nisu same sebi cilj, već su jedini način da srpski narod ukaže na teror i probleme sa kojima se suočava svaki dan.

    A, kap u prepunoj čaši bila je odluka Aljbina Kurtina koja je podrazumijevala gaženje sporazuma o slobodi kretanja, ali i drugih sporazuma, rekao je Petković.

    “Sve je to režirano mnogo ranije u Prištini”, dodao je on, prenosi Tanjug.

    KFOR pažljivo prati situaciju na KiM
    Iz KFOR-a je danas poručeno da idalje prate situaciju na KiM, a sve u saradnji sa lokalnim i međunarodnim bezbjednosnim organizacijama.

    “U skladu sa svojim mandatom UN-a, KFOR ostaje snažno posvećen bezbjednosti, spreman da usvoji neophodne mjere da bi se očuvala bezbjednost na KiM”, saopštili sun a svom Twitter profilu.

    Podsjećamo, KFOR je sinoć situaciju na KiM ocijenio kao napetu, da je pomno prati, te da je spreman da interveniše ako stabilnost bude ugrožena.

    Selakovic: Neprihvatljive jednostrane akcije, Srbija će pobediti
    Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio je danas da su, ako postoje pregovori kao diplomatski način za rješavanje pitanja između Beograda i Prištine, neprihvatljive jednostrane akcije koje nailaze na skromne reakcije, a ne i na čvrste osude, i poručio da vjeruje da će razum, odnosno Srbija pobijediti.

    Selaković je rekao da situacija na KiM danas djeluje malo mirnije, ali da je i dalje krhka, a kao poseban razlog za to naveo to što je “neko uspostavio jednostranost kao ključni princip za rešavanje problema”.

    “Ako imamo pregovore, kao diplomatski način da rešimo sva pitanja koja postoje između Beograda i Prištine ili da normalizujemo komunikaciju i normalizujemo situaciju, onda nije ni normalno ni prikladno ni prihvatljivo imati jednostrane akcije koje će naići samo na neke skromne reakcije nekih država, bez ikakve suštinske i čvrste osude”, rekao je Selaković.

    On je podsjetio da Srbi na KiM nisu mogli da učestvuju na referendumu o ustavnim promjenama 16. januara ove godine, kao ni na predsjedničkim i parlamentarnim izborima 3. aprila ove godine.

    “Sve su to bile jednostrane odluke”, naglasio je Selaković.

    Selaković je ukazao da nije riječ samo o ličnim kartama i registarskim oznakama, “već o načinu ponašanja”.

    “Ako je neko zaista usmeren ka tome da traži mirno rešenje za sva postojeća pitanja onda taj ne bi trebalo da se ponaša na način na koji se ponasao sinoć i čvrsto verujem da će razum pobediti, što znači da će Srbija pobediti”, zaključio je Selaković.

    Plenković o stanju na KiM: Apelujemo na mir i dijalog
    Hrvatska apeluje na mir i dijalog, rekao je danas premijer Hrvatske Andrej Plenković povodom posljednjih događaja na sjeveru Kosova i Metohije.

    “Što se tiče Vučića i Kosova, to pitanje registarskih oznaka je na dnevnom redu već dugo. Mi apelujemo na mir i dijalog, to je naša generalna politika i mislim da na tome treba istrajati”, rekao je Plenković, prenose mediji.

    Rekao je i da mu se čini da je, kako je rekao, “tamo bilo realno manje napeto nego što je izgledalo”.

  • Amerika razmatra upotrebu nuklearnog arsenala?

    Amerika razmatra upotrebu nuklearnog arsenala?

    SAD bi razmotrile mogućnost upotrebe svog nuklearnog arsenala samo u izuzetnim okolnostima, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken.

    Dok god postoji nuklearno oružje, osnovna uloga američkog nuklearnog oružja biće odvraćanje nuklearnih napada na SAD ili na njihove saveznike i partnere, rekao je Blinken u sedištu UN u Njujorku na revizijskoj konferenciji potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, preneo je TASS.

    “Sjedinjene Američke Države bi razmotrile upotrebu nuklearnog oružja samo u izuzetnim okolnostima kako bi zaštitile vitalne interese Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika i partnera”, istakao je Blinken.

    On je kazao da povratak nuklearnom sporazumu iz 2015. ostaje najbolji ishod za SAD, Iran i svet, preneo je Rojters. Blinken je ponovio američko upozorenje da se Severna Koreja sprema da izvede sedmi nuklearni test.

    Predsednik SAD Džozef Bajden rekao je ranije da je Vašington spreman da predstavi novi sporazum o nuklearnom oružju sa Rusijom i pozvao Moskvu da demonstrira svoju sposobnost da pregovara u dobroj veri.