VRBAS Media

Autor: INFO

  • Skupština akcionara prihvatila prijedlog pokretanja dokapitalizacije RŽR Ljubija

    Skupština akcionara prihvatila prijedlog pokretanja dokapitalizacije RŽR Ljubija

    Za svega 15 minuta, Skupština akcionara RŽR Ljubija usvojila je sve tačke dnevnog reda na sjednici ovog tijela, uključujući i Odluku o pokretanju dokapitalizacije RŽR Ljubija od 50,7 miliona KM.

    Stanko Vujković, direktor RŽR Ljubija rekao je da je skupština akcionara donijela bitne i krucijalne odluke za ovu kompaniju i trenutno većinskog vlasnika. On je poručio da je izmijenjen Statut sa aspekta međudividende kako bi mogli podijeliti sljedeću divinendu u narednom periodu, te da su usvojene dvije odluke sa aspekta povećanja osnovnog kapitala i po trećoj emisiji akcija koje je Vlada RS sa ovom kompanijom definisala a koje se tiču dokapitalizacije RŽR Ljubija.

    “Sam proces dokapitalizacije je u skladu sa zakonskom regulativom i emitujemo nominalnu vrijednost u preduzeću i to je 50.777.428 akcija. Budući taj dokapitalizator je u obavezi da taj iznos uplati na poseban račun RŽR. A ako se to ne desi nema ništa od dokapitalizacije”, kazao je Vujković.

    On kaže da su obavljeni razgovori i sa budućim dokapitalizatorom i sa Vladom RS i da će država zadržati svoj paket akcija od 40 odsto, dok će većinski vlasnik biti novi konzorcijum sa 50,1 odsto, ali samo ukoliko otkupi akcije u trećem emitovanju obveznica. Ako toga ne bude, kaže, onda se ide u četvrtu i tako redom.

    “Ako se krene u dokapitalizaciju, država i dalje ostaje na 40 odsto vlasništva. Država neće koristiti pravo preče kupovine i odreći će se toga, ne samo država već i PREF, Akcijski fond i Fond za restituciju. Evo ja sam akcionar i mogu koristiti to pravo. Druga stepenica je pravo preuzimanja, gdje je dokapitalizator u obavezi da raspiše proces javnog preuzimanja i svi oni koji se prijave za to, dokapitalizator je u obavezi da im plati njihove akcije po najvećoj cijeni, a to se obračunava knjigvodstveno, nominalno i tržišno”, pojasnio je Vujković i dodao da će i nakon dokapitalizacije, ukoliko ona bude pokrenuta, kompletan proces biti usmjeren u osnovnu rudarsku djelatnost, a to je proizvodnja željezne rude.

    “Vi znate da mi imamo osnovni ugovor sa Mittalom koji definiše naše elemente u odnosu sa njima. Novi dokapitalizator će sjesti sa njima, predložiti svoje projekte, a suštinska priča je da će biti samo proširenje rudarske djelatnosti”, naveo je Vujković te naglasio da ove aktivnosti nemaju nikakve veze sa tim što je Arselor Mittal dobio koncesiju za ekspoataciju rude u Ljubiji.

    Predstavnici Vlade RS nisu prisustvovali skupštini, ali su svoju saglasnost za sve tačke, uključujući i dokapitalizaciju prihvatili pismenim putem.

    “Mi smo dobili jutros izjašnjenje gospođe koja predstavlja državni kapital u kome navode da se neće pojaviti na sjednici, ali po Statutu i po zakonu dovoljno je ukoliko se neko od akcionara ne može pojaviti na skupštini, dovoljno je pismeno izjašnjenje. Po svim tačkama predstavnik državnog kapitala je glasao za”, rekao je Ognjen Hrnjak, predstavnik Službe za pravne poslove RŽR Ljubija.

    Na pitanje može li reći više o konzorcijumu kome će biti prodat državni kapital, Hrnjak je odgovorio da može reći samo ono što se već nalazi u materijalima.

    “Vlada vodi pregovaranje. Ali moram da kažem da ovo danas nije završni čin, ovo će se daanas tek usvojiti preduslovi, otvara se postupak kojim će otpočeti proces dokapitalizacije državnog kapitala u ovome društvu”, naveo je Hrnjak i dodao da će postupak trajati, jer po zakonu odluke mora da obradi notar, da se registruje u nadležnom sudu, pa u Hartijama od vrijednosti i svakako postupak tu nije kratak.

    Mirko Šašić, predsjednik Udruženja malih akcionara RŽR Ljubija, koji imaju 5 odsto akcija u ovom preduzeću, kaže da je njihovo prisustvo na skupštini bilo očigledno potpuno nepotrebno, jer nisu imali nikakve šanse da utiču na nešto što je već ranije usvojeno.

    “Država je odlučila da proda rudnik Ljubiju. To je sada stvar države. Mali akcionari su odranije tražili da država sa svojim kadrovima pokrene proizvodnju u rudniku. Kako su prodali sada za 50,7 miliona KM, a nije im ranije valjala ponude od 90 miliona”, rekao je Šašić.

  • Zbog stava o BiH nastao sukob između dvojice ambasadora

    Zbog stava o BiH nastao sukob između dvojice ambasadora

    Ambasada Irana u Sarajevu podržalo je demarš ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković upućenog zbog Memoranduma Ambasade Izraela o izmjenama Izbornog zakona BiH u kojem se podržava HDZ-ov prijedlog.

    štru poruku uputila je na službenom Tviter nalogu Ambasada Irana u BiH

    – Cionistički režim aparthejda nije kvalifikovan da komentariše političku sudbinu Bosne i Hercegovine – kažu iz ambasade Irana u BiH.

    Na ovaj Tweet iranske ambasade odgovorio je žestoko izraelski ambasador u Zagrebu Ilan Mor.

    Ad
    – Da li je ovaj ubilački i vrlo opasni Mula iz Teherana uopće kvalifikovan da o bilo čemu prosuđuje – napisao je izraelski ambasador.

    Podsjećamo, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković uputila je jučer demarš Izraelu povodom podrške njihove ambasade HDZ-ovim prijedlozima izmjena Izbornog zakona BiH.

    Dan prije, Ambasada Izraela u Tirani, zadužena i za prostor Bosne i Hercegovine, osvrnula se na problem izmjena Izbornog zakona BiH u našoj državi, te je podržala HDZ-ov prijedlog.

    Na ovaj memorandun Ambasade Izraela nizale su se brojne reakcije. Probosanske stranke osudile su ovakav potez uz opasku da je Izrael informisan “iz pogrešnih izvora” o stanju u BiH.

    S druge strane lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik osudio je slanje demarša Izraelu rekavši da je važno da imamo dobre odnose i saradnju s ovom zemljom piše Klix.

  • U Srpskoj oboljelo još 136 оsоbа, preminuo muškarac iz Trebinja

    U Srpskoj oboljelo još 136 оsоbа, preminuo muškarac iz Trebinja

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа izvršеnо је tеstirаnjе 273 lаbоrаtоriјska uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа pоtvrđеn je kоd 136 оsоbа.

    Rаdi sе о 69 muškаrаcа i 67 žеnа, оd kојih је 17 mlаđе, 82 srеdnjе i 37 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 54 оsоbе su iz Bаnjаlukе, 21 iz Biјеljinе, 10 iz Zvоrnikа, pо šеst iz Prnjаvоrа i Fоčе, pо pеt iz Dоbоја, Lаktаšа i Rudоg, pо čеtiri iz Istоčnе Ilidžе i Srpcа, tri iz Čеlincа, pо dviје iz Višеgrаdа, Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Lоpаrа, Ugljеvikа i Mrkоnjić Grаdа, pо јеdnа iz Grаdiškе, Tеslićа i Šеkоvićа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеn је јеdаn smrtni slučај. Rаdi sе о muškаrcu iz Trеbinjа, stаriје živоtnе dоbi.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 116.226 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 6.443 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо je ukupnо 434.514 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 165, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 69, а u оstаlim bоlnicаmа 96. Nа rеspirаtоru је оsаm оsоbа, čеtiri u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе i čеtiri u оstаlim bоlnicаmа.

  • Drama na aerodromu u Parizu

    Drama na aerodromu u Parizu

    Policija u Parizu ubila je danas muškarca koji je mlatarao nožem na aerodromu Šarl de Gol.

    “Ovog jutra, pripadnici policije neutralizovali su osobu koja je imala nože na aerodromu ‘Šarl de Gol’ “, navela je policija na društvenoj mreži “Tviter”.Kako javlja radio stanica “RTL”, muškarac naoružan nožem pokazivao je “znake agresije”, odbio je da posluša naređenja policija, a navodno se u jednom trenutku i zatrčao prema policajcima.Snage bezbednosti nalaze se u stanju pripravnosti još 2015. godine zbog talasa terorističkih napada džihadista u kojima je do sada poginulo više od 250 ljudi.

  • “Rusija zatražila sjednicu SB UN-a zbog granatiranja nuklearne elektrane Zaporožje”

    “Rusija zatražila sjednicu SB UN-a zbog granatiranja nuklearne elektrane Zaporožje”

    Prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim nacijama Dmitrij Poljanski potvrdio je zahtjev Moskve da se 11. avgusta održi sastanak Savjeta bezbjednosti UN, na kojem bi se razgovaralo o pitanju ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje.

    “Potvrđujem. Zatražili smo sastanak o ukrajinskom granatiranju nuklearne elektrane Zaporožje. Ovo pitanje zahtjeva detaljan razgovor sa našim kolegama iz Savjeta bezbjednosti. Ukrajinske provokacije ne smiju se sakriti od javnosti”, napisao je ruski zvaničnik na svom Telegram kanalu, komentarišući informacije koje je ranije objavio anonimni izvor u Ujedinjenim nacijama, prenosi TASS.

    U martu 2022. godine, ruske snage su zauzele Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Evropi sa šest reaktora koji su u aktivni, a postrojenje sada radi sa 70 odsto svojih kapaciteta.

    Moskva i Kijev se međusobno optužuju za granatiranje nuklearne elektrane Zaporožje, a portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova rekla je u ponedjeljak da Kijev drži cijelu Evropu kao taoca granatiranjem ovog postrojenja.

    Ruska vojno-civilna uprava Energodara, gdje je nuklearna elektrana, saopštila je da je “kijevski režim 7.avgusta ispalio raketu Uragan kalibra 220 mm sa kasetnom bojevom glavom, čiji su dijelovi oštetili upravne zgrade i okolnu teritoriju spremišta ” i da je prije toga ukrajinska vojska bombardovala Zaporožje 5. i 6. avgusta.

    Rusija očekuje da generalni sekretar UN Antonio Gutereš preduzme korake kako bi se omogućila posjeta predstavnika Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) nuklearnoj elektrani u Zaporožju, saopštio je juče predstavnik ruskog ministarstva za neširenje i kontrolu oružja Igor Višnjevski.

    Ukrajinski ambasador pri IAEA Јevgenij Cimbaljuk rekao je u ponedjeljak da ruske snage žele da izazovu nestanak struje u južnoj Ukrajini granatiranjem njenog nuklearnog kompleksa u Zaporožju.

    On je, takođe, pozvao IAEA da obiđe postrojenje u Zaporožju ovog mjeseca.

    U planu proruskih vlasti je da se dio električne energije proizvedene u Zaporožskoj elektrani usmjeri na Krim, navodi TAS S.

  • Svi se uzdaju u sud u Strazburu: Hrvatska godinama zarađuje na tuđoj imovini

    Svi se uzdaju u sud u Strazburu: Hrvatska godinama zarađuje na tuđoj imovini

    Proces da svi koji su do 1991. imali neku imovinu u Hrvatskoj vrate u svoj posjed mogao bi da otvori Sud u Strazburu ako se pozitivno odredi prema predstavci Udruženja “Oduzeta imovina” iz Novog Sada, u kojoj se traži da ovaj sud ujednači svoju sudsku praksu u tumačenju ljudskih prava, rekao je predsjednik ovog udruženja Zoran Ristić.
    Ristić je istakao da veliki broj građana i preduzeća sa prostora nekadašnje Jugoslavije godinama bezuspješno pokušava da dođe do svoje imovine vrijedne više od deset milijardi maraka.

    On vjeruje da će Sud uvažiti ovaj zahtjev, koji bi ispravio veliku nepravdu počinjenu prema prijeratnim vlasnicima imovine u Hrvatskoj.

    “Taj zahtev smo podneli Komitetu za ljudska prava Saveta Evrope. Iz neslužbenih izvora sam dobio informaciju da je on nedavno naložio Velikom veću suda u Strazburu, koji čini 17 sudija, da razmotri ovaj zahtev sa aspekta primene zajedničkog materijalnog prava. Da bude identično”, rekao je Ristić za “Glas Srpske”.

    Ristić, koji je i advokat, podsjetio je da je ovaj sud prošle godine naložio da se sruši Pravoslavna crkva u selu Konjević Polje kod Bratunca, koja je sagrađena 1993. na imanju Fate Orlović, a potpuno suprotan stav su iznijeli prema predstavkama firmi iz Srbije i BiH.

    Hrvatske vlasti decenijama ignorišu Međunarodni sporazum o sukcesiji, odnosno Aneks G Sporazuma, u kojem je navedeno da će prava na pokretnu i nepokretnu imovinu, na koju su građani ili druga pravna lica imali pravo 31. decembra 1990. godine, biti priznata, zaštićena i vraćena od strane te države.

    Umjesto toga, Hrvatska je prije nekoliko godina donijela Zakon o upravljanju državnom imovinom, kojim je, u stvari, svu ovu spornu imovinu proglasila državnom, nakon čega je krenula da najatraktivnije objekte izdaje pod zakup, odnosno koncesiju na period od 30 godina.

  • Cvijanovićeva o političkoj situaciji, sankcijama i kandidaturi za Predsjedništvo

    Cvijanovićeva o političkoj situaciji, sankcijama i kandidaturi za Predsjedništvo

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je danas da ono što otežava uspjeh BiH nisu sankcije pojedincima, već hronično zatvaranje očiju stranog faktora pred realnim problemima.

    Oni su intervencijama i neustavnim eksperimentisanjima značajno, možda i presudno, doprinijeli ovom košmaru kroz koji prolazi BiH, rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD i kandidat ove partije za srpskog člana Predsjedništva BiH, naglasila je da, ako bude izabrana u Predsjedništvo BiH, planira da ode u Sarajevo i radi posao u skladu sa Ustavom i u interesu Republike Srpske.

    – Pravila su jasna, izabrani ste da u Predsjedništvu BiH radite u interesu Republike Srpske i da koristite ustavne mehanizme zaštite onda kad su ti interesi ugroženi. Činjenica da imate tročlano Predsjedništvo pokazuje kompleksnost posla, ali su i procedure jasne – dodala je Cvijanovićeva.

    Govoreći sankcijama Velike Britanije, Cvijanovićeva je navela da za nju nisu otežavajuće, jer su nastale iz obijesti i uz prilično bezobrazna i potpuno netačna obrazloženja.

    Sankcije nastale iz pakosti
    Ona je ocijenila da su sankcije nastale najviše iz pakosti prema činjenici da ima Republika Srpska koja brani Ustav, a ne ono što su oni od Ustava nastojali napraviti u sprezi sa bošnjačkim partijama.

    – Ono što otežava uspjeh BiH nisu sankcije pojedincima, već hronično zatvaranje očiju stranog faktora pred realnim problemima. Oni su svojim intervencijama i neustavnim eksperimentisanjima značajno, možda i presudno, doprinijeli ovom košmaru kroz koji prolazi BiH – rekao je Cvijanovićeva.

    Ona je napomenula da je saradnja sa stranim faktorom neophodna.

    – A da li ćemo se bolje razumjeti ne zavisi samo od nas. Ako govorimo o saradnji unutar BiH, ona je nužna i prijeko potrebna. Opet, da li će se ostvariti, ne zavisi samo od Republike Srpske. Smatram da je isključivost političkog Sarajeva i želja za dominacijom najveća prepreka za normalan suživot. To nasilno pravljenje neke građanske države nije realno i samo otežava stvari – rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o Mirku Šaroviću (SDS), kao protivkandidatu za člana Predsjedništva BiH, Cvijanovićeva je ocijenila da je bezbojan i nedovoljno hrabar da se suprotstavi zahtjevima političkog Sarajeva za neustavnom centralizacijom BiH.

    Zbog toga bi, dodala je, bilo draže i tom Sarajevu i tim strancima da on pobijedi, ali o tome odlučuje narod.

    – Mislim da je bahatost koju je pokazao prema institucijama Republike Srpske, onda kad je govorio u Narodnoj skupštini da ga kao ministra u Sarajevu ne obavezuju stavovi naših institucija, pokazatelj njegovog političkog stava i da je i to razlog što je SDS uporno gubi podršku naroda u Republici Srpskoj – pojasnila je Cvijanovićeva.

    Kad to kaže, objasnila je Cvijanovićeva, onda opozicionari kažu da lično napada, a u stvari riječ je o politikama, koje očito i većina građana, tako vidi.

    – Lično napadaju oni i do sada su ti koji tako negoduju upravo samo lično napadali mene. Ako se pitamo zašto je Šarović odlučio da ne prijavi silne nekretnine u Srbiji, onda to nije lično. Šta mislite da li bi on pitao to isto da sam ja zaboravila da imam deset nekretnina bilo gdje i da li bi to onda bilo lično? – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je upitala šta je lično u tome kad se kaže, a građani su to i sami vidjeli, da je Šarović u Narodnoj skupštini prijetio prstom i govorio da ga baš briga šta su ta Skupština i Vlada Republike Srpske zaključili.

    – Nije lično ni to kad konstatujete da mu je partija zajedno sa PDP napustila svako zasjedanje na kojem se raspravljalo o baznim pitanjima za Republiku Srpsku – ocijenila je Cvijanovićeva.

    Na pitanje da li otežava rad institucija to što sve liči na predizbornu kampanju koja još nije počela, Cvijanovićeva je istakla da u Republici Srpskoj ne otežava, dok se na nivou BiH nakon Inckove intervencije ušlo u krizu i to se odrazilo na nivo aktivnosti.

    – Što se tiče Federacije BiH, tamo ni rezultati izbora iz 2018. godine nisu ni nakon četiri godine implementirani, a odnosi između bošnjačkih i hrvatskih partija su još gori, tako da je sve nepredvidivo. Što se tiče najava nekih pobjeda, pa valjda i ne očekujemo od opozicije da najavljuju unaprijed da će opet izgubiti, a onda kukati kako su pokradeni i koješta drugo – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona tvrdi da postoje ljudi u SDS i PDP koji smatraju da bi saradnja sa SNSD bila dobra, i to nije ništa novo.

    – Zašto na to burno reaguju predsjednici SDS i PDP Šarović i Branislav Borenović treba njih pitati. U politici ono što danas izgleda nerealno, može sutra da se desi. Smiješna je reakcija prvaka te dvije partije – ono kad kažu ako takvih ima, onda ih vodite sa sobom. Mislim da su mnogi – rekla je Cvijanovićeva.

    Kada je riječ o daljem napretku Republike Srpske, Cvijanovićeva kaže da, s obzirom na globalnu krizu, treba nastaviti sa povećanjem primanja u realnom i javnom sektoru i raditi na zaštiti socijalno ugroženih.

    – To je naravno težak zadatak i treba nam i dalje dobra saradnja Vlade i socijalnih partnera da bismo prevazišli te probleme. Uz to, dobro je što je nastavljena realizacija važnih saobraćajnih, zdravstvenih, školskih, energetskih projekata. Ako bolje oslušnete šta poručuju lideri iz okruženja i Evrope, onda je jasno da je na pomolu teška zima i zato je neophodno da sačuvamo stabilnost naših institucija i stvaramo i dalje uslove za energetsku nezavisnost – zaključila je Cvijanovićeva za portal UNA.

  • Od novembra 2023. u EU samo uz elektronski obrazac

    Od novembra 2023. u EU samo uz elektronski obrazac

    ETIAS, novi sistem za ulazak u EU za državljane zemalja koje su izuzete od viznog režima sa zemljama šengen zone, ponovo je odgođen i neće biti aktivan prije novembra 2023. godine, potvrđeno je “Nezavisnim” u Evropskoj komisiji.

    Podsjećanja radi, kada sistem počne da se primjenjuje, bez popunjavanja ovog formulara putnicima iz BiH i drugih zemalja kojima ne treba viza neće biti moguće ući u EU bez obzira na to što je BiH na listi zemalja koje imaju viznu liberalizaciju s EU.

    Kako nam je objašnjeno iz Pres-službe Evropske komisije, nakon uvođenja biće uspostavljen tranzicioni period i grejs period.

    “Kada ETIAS postane operativan, biće uveden tranzicioni period od šest mjeseci. Tokom tranzicionog perioda zemlje članice će morati da informišu putnike o uslovima za potrebne dokumente nakon isteka tog perioda. Nakon tranzicionog perioda će nastupiti grejs period. Tokom njega biće primijenjen uslov za validnu dokumentaciju, osim ako osoba prelazi granicu prvi put nakon kraja tranzicionog perioda”, objašnjeno nam je.

    Na stranicama Evropske komisije nismo uspjeli pronaći vijest ili obavještenje da je došlo do odgađanja primjene ETIAS-a, ali smo u jednoj brošuri Evropske komisije pronašli podatak da će sistem biti u primjeni od novembra 2023. godine, ali na brošuri nema datuma kada je objavljena.

    Ovo nije prvo odgađanje primjene ETIAS sistema. U prvoj varijanti sistem je trebalo da bude u primjeni od januara 2021. godine, ali je odgođen do početka 2022, a onda i do početka 2023. godine. Neki evropski mediji javljaju da će i nakon uvođenja sistema biti uključen grejs period od pola godine, kako bi se granične službe, avio-kompanije i druge organizacije koje se bave prekograničnim transportom ljudi prilagodile na nova pravila, što sugeriše da bi ponovo moglo doći do odgađanja.

    U brošuri koju smo pomenuli naglašeno je da je Evropska komisija 2016. godine prvi put predložila uvođenje ovakvog sistema, koji podrazumijeva popunjavanje online obrasca od strane svakog putnika koji namjerava da posjeti EU, a za ulazak mu ne treba viza. Cijena obrasca je sedam evra i vrijedi tri godine i za neograničen broj ulazaka u EU.

    “Putnici će morati da popune online obrazac putem specijalno uređenog internet sajta ili putem aplikacije na mobilnim uređajima. Popunjavanje formulara ne bi trebalo da uzme više od 10 minuta i neće zahtijevati posebnu dokumentaciju osim pasoša”, naglašavaju oni.

    Provjera navoda u formularima bi, kako je istaknuto, trebalo u 95 odsto slučajeva da bude završena u roku od 10 minuta od podnošenja aplikacije. Aplikanti će dobiti automatizovanu poruku da je njihova aplikacija procesuirana i odobrena.

    “U slučaju da se podaci navedeni u formularima nađu u bazama podataka ili ne dođe do odluke tokom automatskog procesa, aplikacija će biti procesuirana lično u Centralnoj jedinici Evropske agencije za granice i Agencije za obalnu službu, ili od strane tima u jednoj od zemalja članica. U tom slučaju rok za dobijanje odgovora može da potraje do 96 sati. U veoma izuzetnim slučajevima moguće je traženje dodatnih informacija i mogući su dodatni proceduralni koraci, ali u svakom slučaju maksimalan rok za odgovor je unutar četiri sedmice od podnošenja aplikacije”, navedeno je. Od tih pet odsto očekuje se da će tri do četiri odsto biti riješeno u korist aplikanta, dok će ostatak biti odbijen.

  • Preminuo razbojnik kojeg je domaćica ranila u glavu

    Preminuo razbojnik kojeg je domaćica ranila u glavu

    Nejad Majetić, jedan od razbojnika koji su u noći sa nedjelje na ponedjeljak, 25. jula, upali u kuću porodice Memić kod Cazina preminuo je usljed rana zadobivenih nakon što ga je upucala Hajrija Memić u pokušaju da se suprotstavi razbojnicima, prenose federalni mediji.

    Kako su Nezavisne ranije pisale, pokušaj razbojništva dogodio se u naselju Stijena nadomak Cazina, a okončan je teškim ranjavanjem jednog od provalnika koji je tada prebačen u Kantonalnu bolnicu u Bihaću.

    Fahrudin Dželalagić, iz operativnog centra MUP-a USK, tada je potvrdio da se u slučaj uključilo i Tužilaštvo USK, te se provode zakonom propisane mjere.

    Prema nezvaničnim informacijama iz policije, tri muškarca su pokušala opljačkati kuću vlasnika Senada M., te su provalili u prizemlje objekta, fizički savladali vlasnika kuće udarcem u glavu i vezali ga.

    U međuvremenu, njegova supruga, koja se nalazila na spratu, kada je čula da se nešto dešava, uzela je pištolj i krenula niz stepenice.

    U trenutku kada je prema njoj krenuo jedan od provalnika, ona je pucala i ranila ga u glavu, nakon čega su preostala dva provalnika pobjegla iz kuće.

    Žena je potom pozvala policiju koja je u kratkom roku stigla na lice mjesta, a ubrzo nakon toga i hitna pomoć, te je teško ranjeni provalnik transportovan u Kantonalnu bolnicu u Bihaću.

    Policija je u međuvremenu pronašla i privela pomenuta dva provalnika, a prema nezvaničnim informacijama dvojica su iz Cazina, dok je treći iz Novog Sada.

  • Lažna dojava o bombi na koncertu Jelene Karleuše u Banjaluci

    Lažna dojava o bombi na koncertu Jelene Karleuše u Banjaluci

    • U momentima dok je na ostrvu Stara Ada sinoć nastupala pjevačica Jelena Karleuša, policiji je stigla dojava da se u tom restoranu nalazi bomba, a nešto kasnije je utvrđeno da je riječ o lažnoj dojavi.

    Dojava je stigla desetak minuta prije ponoći, a nakon toga je izvršen protivdiverzioni pregled i njime je ustanovljeno da nema opasnosti.

    “Karleuša je najavila zadnju pjesmu i otpjevala je. Onda je upala policija i izvršila evakuaciju”, rekao je za “Nezavisne novine” jedan Banjalučanin, koji je bio na koncertu.

    Iz policije je saopšteno da njihovi pripadnici rade na rasvjetljavanju ove lažne prijave i otkrivanju onog ko ju je uputio.

    “Policijsku upravu Banjaluka, sinoć oko 23.50, telefonom je pozvalo nepoznato lice i prijavilo da je u Banjaluci u toaletu ugostiteljskog objekta u naselju Ada postavljena eksplozivna naprava. Izvršenim provjerama i PDZ pregledom utvrđeno je da se radi o lažnoj prijavi”, naveli su iz Policijske uprave Banjaluka.