VRBAS Media

Autor: INFO

  • Psihološki uticaj: Vozači smanjuju gas iako radari ne rade

    Psihološki uticaj: Vozači smanjuju gas iako radari ne rade

    Stacionarni radari, njih 12 koliko ih je postavljeno na putevima koje operativno pokriva Policijska uprava Doboj, iako još nisu pušteni u rad utiču na vozače, jer kada ih ugledaju popuste papučicu gasa u svojim automobilima.

    “Ti radari utiču na one koji ne znaju da ne rade i primjetno je da na tim lokacijama većina vozača uspori, što i jeste taj željeni efekat da se smanji brzina, da se prođe tim područjem na bezbjedan način i izbjegnu neželjene posljedice. Radari su u završnoj fazi, u toku je pribavljanje određene dokumentacije kada su u pitanju dozvole za rad i usklađivanje saobraćajne signalizacije. Postojeća saobraćajna signalizacija nije usklađena s tim lokacijama gdje se nalaze radari. Radari su, naravno, postavljeni po ranijoj procjeni po broju saobraćajnih nezgoda i dešavanjima na tim mjestima”, rekao je Predrag Lazić, zamjenik načelnika Policijske uprave Doboj.

    Jovica Žigić, načelnik Sektora policije PU Doboj, predstavljajući rezultate rada u julu podsjetio je da je u toku preventivna kampanja MUP-a RS “101 život” koja ima za cilj da smanji broj smrtno stradalih na putevima.

    “Nažalost, obistinile su se naše procjene da su juli i avgust svake godine najlošiji po stanju bezbjednosti saobraćaja, tako da smo tokom jula ove godine imali četiri saobraćajne nezgode sa smrtno stradalim licima, isto kao i u julu prošle godine. Nezgode su se dogodile na području Doboja, gdje je smrtno stradao jedan vozač i jedan pješak, te na područjima Modriče i Teslića, gdje je smrtno stradao po jedan vozač”, rekao je Žigić.

    Radovi na koridoru 5c, dionica kroz Doboj, utiču na odvijanje saobraćaja na magistralnom putu M17, a iz policije apeluju na strpljenje.

    “Niko ne može uticati na to. Radovi se odvijaju svojom dinamikom i povremeni su zastoji. Često prođem tim putnim pravcem – izvođači radova možda na minut-dva zatvore saobraćaj samo da prođu one mašine s jedne na drugu stranu gradilišta i to već izazove zastoj od kilometar”, kazao je Žigić.

  • Kimova sestra otkrila da je on bolovao od virusa, obećala smrtonosnu odmazdu

    Kimova sestra otkrila da je on bolovao od virusa, obećala smrtonosnu odmazdu

    Nakon što je sjevernokorejski lider Kim Jong Un proglasio pobjedu njegove zemlje u borbi virusom s korona, njegova sestra Kim Jo Jong otkrila je da je i on bolovao od virusne groznice i obećala “smrtonosnu odmazdu” Južnoj Koreji koju je okrivila za izazivanje epidemije.

    Kim je naredio ukidanje strogih epidemioloških mjera, uvedenih u maju, uz napomenu da Sjeverna Koreja mora da održi “čelično jaku protivepidemijsku barijeru i da intenzivira rad na zaustavljanju infekcija do kraja globalne zdravstvene krize”, prema izvještaju državene novinske agencije KCNA prenosi Rojters.

    Kim je ovu izjavu dao tokom jučerašnjeg govora o daljoj kovid politici, pred hiljadama zvaničnika koji su sjedili bez maski u zatvorenom prostoru, prema snimcima državne televizije.

    Njegova sestra Kim Jo Jong takođe se obratila okupljenima i rekla da je i sam mladi vođa imao simptoma groznice, što prvi put ukazuje da je vjerovatno i on bio zaražen virusom, prenijela je KCNA.

    “Iako je bio teško bolestan, s visokom temperaturom, nije mogao da legne ni na trenutak, razmišljajući o ljudima o kojima je morao da brine, sve do kraja rata protiv epidemije”, izjavila je Kim Jo Jong.

    Ona nije detaljnije govorila o zdravlju sjevrenokorejskog lidera, ali je okrivila propagandne letke iz Južne Koreje, pronađene u blizini granice za izazivanje epidemije virusa korona u njenoj zemlji.

    Sjevernokorejski prebjezi i aktivisti decenijama letećim balonima iz ove zemlje preko snažno utvrđene granice, šalju letke protiv vlasti u Pjongjangu, povremeno zajedno s hranom, lijekovima, novcem i drugim predmetima.

    “Više ne možemo da zanemarimo neprekidan priliv smeća iz Južne Koreje. Naša kontramjera mora biti smrtonosna odmazda”, rekla je Kim Jo Jong, preteći da će “zbrisati” južnokorejske vlasti, prenosi Rojters.

    Ministarstvo za ujedinjenje Južne Koreje, koje se bavi odnosima s Pjongjangom, izrazilo je žaljenje zbog ponovljenih “neosnovanih tvrdnji” Sjeverne Koreje, u vezi s poreklom njene epidemije kovida i “nepristojnih i pretećih primedbi” koje stižu iz ove zemlje, navodi britanska agencija.

    Prošle nedjelje sjevernokorejske vlasti su saopštile da su se oporavili svi pacijenti sa simptomima virusne groznice, što označava i kraj prvog talasa pandemije virusa korona koji je izbio sredinom maja.

  • Pelosi: SAD ne može dopustiti Kini “novo normalno” oko Tajvana

    Pelosi: SAD ne može dopustiti Kini “novo normalno” oko Tajvana

    Predsjednica američkog Predstavničkog doma Nensi Pelosi poručila je da SAD ne mogu dopustiti Kini da normalizuje novi nivo pritiska na Tajvan koji je potvrdila višednevnim vojnim vježbama nakon njene posjete otoku na koji Peking smatra da polaže pravo.

    “Ono što smo vidjeli s Kinom jest da pokušavaju uspostaviti neku vrstu novog normalnog, a mi ne možemo dopustiti da se to dogodi”, rekla je Pelosi na konferenciji za novinare s još četiri člana Predstavničkog doma koji su je pratili na putovanju u Aziju.

    Kina je u srijedu saopštila da je “završila razne zadatke” oko Tajvana, ali da će nastaviti redovne posjete. To bi moglo značiti da je višednevnim ratnim igrama došao kraj, dok Peking nastavlja vršiti pritisak na samoupravno ostrvo.

    Bijesna zbog prošlosedmične posjete Pelosi, glasne kritičarke Kine, Peking je produžio svoje najveće vježbe ikada oko Tajvana koje su prema prvobitnom planu trebale trajati četiri dana.

    “tišli smo tamo pohvaliti Tajvan. Otišli smo tamo pokazati naše prijateljstvo, reći da Kina ne može izolovati Tajvan”, rekla je Pelosi.

    Nasmijala se kad su je upitali o najavi Kine da će poduzeti sankcije protiv nje i njezine uže porodice. “Koga briga?” rekla je Pelosi. “To mi je sporedno, nema nikakve važnosti.”

  • Satelitski snimci pokazuju ostećenja u ruskoj bazi na Krimu

    Satelitski snimci pokazuju ostećenja u ruskoj bazi na Krimu

    Satelitski snimci koje je napravila američka kompanija Planet Labs pokazuju da je najmanje osam vojnih aviona uništeno je u eksploziji koja se dogodila u utorak u ruskoj vazdušnoj bazi Saki na Krimu,

    Satelitski snimci pokazuju više uništenih borbenih aviona u bazi Novofedorovika što bi moglo da ukaže na mogućnost ciljanog napada, pies Guardian

    Snimke je privatni satelitski operator Planet Labs napravio 9. avgusta oko osam ujutru, vjerovatno četiri sata prije napada, kao i sutradan, 10. avgusta nešto je 17 časova.

    Na njima se vidi da je najmanje osam aviona oštećeno ili uništeno.

    Uzrok eksplozije nije poznatm a rusko ministarstvo saopštilo je da je do eksplozije došlo zbog detonacije municije, ali nije otkriveno kako je do detonacije došlo.

    Odgovornost za napad ukrajinska strana je odbacila.

    “Ukrajina nije odgovorna za jučerasnje eksplozije u ruskoj vazdušnoj bazi na Krimu”, saopštio je Mihail Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, i upitao šta oni imaju sa tim, prenose mediji.

    Podoljak je sugerisao da se možda radi o diverzantskim akcijama partizanskih jedinica, piše Rojters, a prenosi Tanjug.

    Na pitanje novinara da li Ukrajina preuzima odgovornost za eksplozije na Krimu, Podoljak je odgovorio: “Naravno da ne. Šta mi imamo sa tim?”, navodi britanska agencija.

  • Uloga OHR-a bacila EU u drugi plan

    Uloga OHR-a bacila EU u drugi plan

    Uloga Evropske unije i ispunjavanje 14 ključnih prioriteta EU proteklih mjeseci skrenuti su u drugi plan nakon što je ponovo zaživjela uloga OHR-a time što je Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg u RS ne priznaju, nametnuo nekoliko važnih odluka kad je u pitanju Izborni zakon.

    Iako se pitanja Izbornog zakona nalaze u 14 ključnih evropskih prioriteta, Mišljenje Evropske komisije, u kojem se prioriteti nalaze, ne predviđa da se tim pitanjem bavi OHR, nego Kancelarija specijalnog predstavnika EU u BiH.

    “OHR-u su dodijeljenja široka izvršna ovlaštenja da donosi zakone putem dekreta i smjenjuje javne zvaničnike i poznata su kao bonska ovlaštenja, koja su zadnji put korištena 2011. godine. Tako ekstenzivna međunarodna supervizija je u principu nekompatibilna sa suverenitetom BiH i samim tim sa članstvom u EU. Proces zatvaranja OHR-a traje od 2008. godine, a ishod zavisi od mnogo uslova”, navedeno je u Mišljenju. Napomene radi, mišljenje je izdato 2019. godine, dakle prije Inckovog zakona i naknadnih upotreba bonskih ovlaštenja od strane Šmita.

    Slučajno ili ne, jačim angažovanjem Šmita smanjena je uloga EU u BiH, pa se samim tim može postaviti pitanje u kojoj mjeri će vlasti u BiH biti motivisane da sarađuju s evropskim institucijama.

    Podsjećanja radi, EU i SAD su tijesnom saradnjom uoči prošlih lokalnih izbora uspjele postići dogovor glavnih stranaka u FBiH oko rješavanja pitanja izbora u Mostaru bez supervizije i međunarodnog nametanja, ali taj sporazum je doživio kritike stranaka s centralom u Sarajevu lijeve orijentacije. Te stranke su, uz intelektualnu elitu iz Sarajeva, tražile da se u igru vrati OHR, a kada je i Šmit, suočen s realnošću, zaključio da Izborni zakon treba da sadrži neke etničke elemente koje traže Hrvati, doživio sličnu kritiku kao i šef Delegacije EU koji je ohrabrio i doprinio postizanju Mostarskog sporazuma.

    Napomene radi, od 14 ključnih prioriteta riješeno je samo pitanje Mostara o kojem smo već govorili, uspostavljanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, takođe rezultat domaćeg dogovora, kao i nekoliko manjih iskoraka u vezi s reformom javne uprave.

    Nepovjerenje briselske administracije prema OHR-u može se vidjeti iz dokumenta iz marta ove godine, u kojem se odobrava finansiranje OHR-a u tekućoj budžetskoj godini, koja je trajala još samo tri mjeseca od datuma donošenje ove odluke. Iz nje se vidi da je EU, slučajno ili ne, kasnila s uplatom sredstava na račun OHR-a. Osim toga, u odluci se jasno kaže da je uplata u budžet OHR-a uslovljena poštovanjem programa EU u BiH, odnosno očekivanje da se OHR povinuje odlukama EU.

    “Svrha ove uplate u korist OHR-a od jula 2021. do juna 2022. je da se olakšaju aktivnosti OHR-a, a istovremeno da se osigura da aktivnosti OHR-a nisu u konfliktu sa zadacima i funkcijama EU, posebno onima koje se odnose na specijalnog predstavnika EU u BiH. Ova podrška će pomoći OHR-u da uz blisku saradnju i koordinaciju s EU radi na završetku njegovog mandata, a posebno kada je riječ o ispunjavanju 5+2 uslova i ciljeva za zatvaranje OHR-a”, navedeno je u odluci EU o zakašnjelom uplaćivanju sredstava za budžet OHR-a, iz čega se može zaključiti da je EU uplatila novac na račun OHR-a očekujući tranziciju OHR-a ka zatvaranju, a ne njegovo ponovno aktiviranje.

    Obratili smo se i Evropskoj komisiji, ali odgovor koji smo dobili je bio indirektan.

    “EU doprinosi budžetu OHR-a putem članarine u Savjetu za sprovođenje mira. Podrška EU ide ka tome da se omogući funkcionisanje OHR-a iz Treće komponente IPA, koja se odnosi na tematske prioritete jačanja svih aspekata dobrosusjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i međusobne saradnje, kao i kapacitet EU i njenih partnera da spriječe sukob i jačaju mir. Podrška EU će OHR-u omogućiti da u uskoj koordinaciji s Kancelarijom specijalnog predstavnika EU u BiH radi na završetku svog mandata”, objašnjeno nam je.

    Napomenuli su i da je EU od 2008. do prošle godine za OHR uplatila oko 51,5 miliona evra, te da se budžet vremenom sve više smanjivao. Napomene radi, EU sada uplaćuje polovinu ukupnog potrebnog novca za funkcionisanje OHR-a.

  • Tegeltija: Izmjene Izbornog zakona bi mogle dovesti do konfederacije sa Srbijom

    Tegeltija: Izmjene Izbornog zakona bi mogle dovesti do konfederacije sa Srbijom

    Milan Tegeltija, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za pravna i ustavna pitanja, pisao je na svom Twitter nalogu o eventualnim izmjenama Izbornog zakona koje bi mogao nametnuti Christian Schmidt. Kaže kako će one “obesmisliti proces osamostaljivanja BiH od Jugoslavije”. Također, fokusirao se na “bošnjačke elite”.

    “Ako Šmit Sarajevu nametne ove izmjene IZ i s tim okonča težnje bošnjačko-muslimanske elite za stvaranjem bošnjačke nacionalne države i na nivou FBIH, za njih će to imati značaj obesmišljavanja ulaska u proces osamostaljivanja BIH od JUG. Imaće tad samo dva izbora – pravljenje takve države na teritoriji koju kontrolišu ili ulazak u neku vrstu državne zajednice – konfederaciju sa Srbijom i to bez područja gdje su Hrvati većina, jer su u Jugoslaviji npr. iako nisu bili dominantna većina realno imali više vlasti u BiH nego što će imati u Dejtonskoj BiH”, naveo je Tegeltija.

    Poručuje da je onima kojima ovo izgleda nemoguće, “pokazaće vrijeme”.

    “Jedini cilj bošnjačke elite pri secesiji od Jugoslavije je bio stvaranje bošnjačke nacionalne države. Bez toga za tu elitu samostalnost BiH nema nikakvog smisla ako je ne kontrolišu Bošnjaci”, rekao je Tegeltija.

  • Ako poslodavci neće za sto, sindikat će tražiti da Vlada Srpske poveća minimalac

    Ako poslodavci neće za sto, sindikat će tražiti da Vlada Srpske poveća minimalac

    Pregovori o povećanju minimalca u Republici Srpskoj, koji trenutno iznosi 650 KM, podigli su veliku prašinu u javnosti, ali su ubrzo zapeli, pa više nikom nije jasno da li će najniža plata biti povećana i kada će se to desiti.

    Iz Saveza sindikata RS poručuju da ne odustaju od svojih zahtjeva. Traže da se što prije ponovo zakaže sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta RS i nadaju se da će predstavnici poslodavaca sjesti za pregovarački sto.

    Kako nezvanično saznajemo, predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić je, upravo zbog usporenih pregovora o minimalcu, nedavno tražila da se sastane s premijerom Srpske Radovanom Viškovićem, ali do toga sastanka nije došlo jer je Višković u izolaciji, zbog korona virusa.

    Kako za Srpskainfo kaže generalni sekretar Saveza sindikata RS, Goran Stanković, očekuje se da ministar rada Duško Milunović, kao predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta RS, zakaže sjednicu ovog savjeta u toku iduće sedmice.

    – Nadamo se da će se poslodavci odazvati na ovaj poziv i da ćemo se, kao socijalni partneri, dogovoriti o iznosu najniže plate u Srpskoj. Ako se to ipak ne desi, Savez sindikata RS će Vladi RS uputiti zahtjev za utvrđivanje najniže plate, u skladu sa Zakonom o radu – kaže Stanković.

    Generalni sekretar Saveza sindikata RS je poručio da najniža plata mora biti povećana, dodajući da to i ne bi bilo povećanje nego samo “vanredno usklađivanje najniže plate”, zbog inflacije i poskupljenja životnih namirnica i energenata.

  • Odlaze odbori, odustaju kandidati – rasulo u NPS

    Odlaze odbori, odustaju kandidati – rasulo u NPS

    Uoči predizborne kampanje i predstojećih opštih izbora, stranka Darka Banjca Narodna partija Srpske puca po svim šavovima.

    Nakon što su ga napustili kompletni odbori u Brčkom i Loparama, počeli su da od kandidature odustaju i kandidati na ovjerenim listama.

    Stojan Grujčić iz Prijedora, kandidat broj 10 za NSRS u Izbornoj jedinici 1 traži brisanje sa liste NPS.

    “Odlučio sam da odustanem od kandidature na listi NPS jer mislim da to nije iskrena priča i da NPS nije stranka kojoj je prioritet interes mog naroda. Zato odustajem od kandidature i tražim brisanje sa liste”, kaže Grujčić.

    Nosilac liste na kojoj je kandidat Grujčić je upravo predsjednik NPS Banjac, koji ovih dana ulaže napore da stranku održi na životu do izbora. Iako su Banjac i NPS dobili veliku podršku vlasti kao i banju “Mlječanicu” na upravljanje, ipak nije uspio da okupi dovoljan broj istomišljenika i stranka mu puca po šavovima širom Republike Srpske.

    Podjsetimo, Banjac je prvo iz SDS prešao u DNS, a onda je formirao svoju stranku NPS.

  • Kako je kulminirao verbalni rat Nešića i Borenovića

    Kompenzacioni lider i treći ljiljan. To su epiteti kojima su jedan drugog javno „počastili“ predsjednici DNS i PDP, Nenad Nešić i Branislav Borenović.

    Dojučerašnji partneri u opoziciji, sve dok Nešić nije krenuo „trećim putem“, ovaj put su u oštru polemiku krenuli povodom referenduma za opoziv načelnika opštine Bratunac, Srđana Rankića.

    Zapravo, prvo su preko Tvitera polemisali Borenović i lider SNSD, Milorad Dodik, da bi se u priču saopštenjem za javnost ubacio Nešić.

    Zasmetalo mu je, navodno, to što je Borenović napisao da su SNSD i SDA bratski opozvali Rankića.

    – Zar više od 3.000 Srba koji su glasali za Rankićev opoziv nisu Srbi? Znaš li, kompenzacioni lideru, da su među njima i oni koji su za SDS, od kojeg ti tražiš podršku za Jelenu Trivić? Jadan SDS sa vama, i dalje ih svjesno i nemilice urušavate i gazite preko njih. I kako to vama iz PDP nisu smetali glasovi Bošnjaka kada su glasali za Mladena Ivanića – saopštio je Nešić.

    Na to je kratko na Tviteru odgovorio Borenović: „Javio se i treći ljiljan! Direktno po nalogu šefova Bakira i Mileta.“

    Nešić ni ovaj put nije ćutao, te je stiglo novo saopštenje. Optužio je Borenovića da je „dva dana pred izbore u Prijedoru dijelio ideje s Bakirom Izetbegovićem i Mirkom Šarovićem u TV emisiji koja je Dodiku poklonila Prijedor“, usput pitajući Borenovića „zar za tolike godine ama baš ništa nije naučio od Mladena Ivanića“.

    Međutim, u njegovom saopštenju za javnost postoji i mnogo ozbiljnija teza od uobičajenog predizbornog folklora. Nešić tvrdi da je Borenović sa liderom SDA, Bakirom Izetbegovićem, već dogovarao vlast nakon oktobarskih izbora.

    – Da li sam ja tebe ili ti mene pitao hoće li poslanik DNS biti peti poslanik nakon oktobra, da formiramo Savjet ministara sa SDA – kaže Nešić.

    Pokušali smo da saznamo od aktera ove priče zbog čega je kulminirao sukob. Branislav Borenović za Srpskainfo nije želio mnogo da komentariše Nešićeve navode.

    – Uopšte ne čitam te gluposti koje su mu napisali. I ne pada mi na pamet da se bavim tim propalim i provaljenim projektima Dodikovog korumpiranog mafijaškog režima, čiji rejting je nula – kaže Borenović.

    – Vidjećemo čiji rejting je nula. Očigledno da je njegov kada je morao sebe da stavi na prvu kompenzaciju. Normalno da neće da odgovori na ono što je istina, jer ne zna šta da kaže – odgovara Nešić.

    Tvrdi da se čelnici PDP „prave kao da ništa ne znaju i ni u čemu ne učestvuju“. A posebno u kontekstu toga ko je „ljiljan“ ističe često glasanje PDP u paketu sa SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    – Takođe, zna se da je 2006. zajedno sa SDA i Draganom Čavićem na vlast Dodika doveo upravo Borenović. Tada su poslali SDS u vječitu opoziciju, a Borenović je bio u Vladi Milorada Dodika koja ga je ustoličila da i danas vlada – kaže Nešić za Srpskainfo.

    Iz njegovih izjava vidljivo je da ne kritikuje vodeću opozicionu stranku, SDS. Čak je „žali“ zbog saveza sa PDP. Ako znamo za ranije pomirljive tonove Mirka Šarovića prema DNS, ali i izjave Nešića da ga je lider SDS pozivao „da se vide“, postavlja se pitanje da li se nešto iza brda valja.

    Nešić i ovaj put zagonetno kaže da je „SDS žrtva PDP“.

    – Zahvaljujući SDS, PDP postoji zadnjih godina. On bukvalno parazitira na tijelu SDS s namjerom da postane nadstranka, iznad SDS. Za sve što se dešava SDS direktni krivac je PDP. Praveći im ustupke, SDS puca sam sebi u noge – tvrdi Nešić.

  • Samsung je predstavio nove i poboljšane preklopne telefone

    Samsung je predstavio nove i poboljšane preklopne telefone

    Samsung je tokom najnovijeg Galaxy Unpacked događaja predstavio četvrtu generaciju svojih telefona iz Galaxy Z serije, sa fleksibilnim ekranom.

    Južnokorejski gigant je ozvaničio Galaxy Z Fold4 i Galaxy Z Flip4, koje karakteriše poboljšan dizajn, unapređene funkcije i poboljšano korisničko iskustvo.

    Galaxy Z Fold4 je u suštini zadržao prepoznatljiv osnovni dizajn. Povećan je odnos stranica, pa su oba displeja na telefonu kraća i šira. Tako spoljašnji “cover” displej ima 23,1:9 odnos stranica, dok glavni displej ima 21,6:18 odnos. Smanjena je i veličina okvira oko displeja.

    Kada su u pitanju dimenzije, tu je glavni 7,6-inčni Dynamic AMOLED ekran (1812x2176pp) i 6,2-inčni spoljašnji displej. Oba ekrana podržavaju 120Hz stopu osvežavanja.

    Samsung je redizajnirao šarku, što će omogućiti manji nabor u delu gde se ekran savija. kamera ispod displje je manje vidljiva, a to je postignuto povećanjem gustine piksela i displej oblasti preko kamere. Novi displeji koriste nove materijale: Super UTG za unutrašnji i Victus+ za spoljašnji.


    Na polju kamera, Galaxy Z Fold4 je dobio manja poboljšanja u odnosu na prethodnu generaciju. Tu je 50MP glavna kamera, 10MP 3x telefoto senzor i 12MP ultraširoka kamera.

    Telefon pokreće trenutno najjači Qualcommov čipset – Snapdragon 8+ Gen 1, u kombinaciji sa 12GB memorije i 256GB ili 512GB prostora za skladištenje podataka.

    Kapacitet baterije iznosi 4400mAh, a zadržan je sistem punjenja brzinom od 25W. Telefon je opremljen i senzorom otiska prsta, kao i Z Flip4 model.

    Jedna od bitnijih funkcija, koje krase Z Fold4, jeste i podrška za S Pen pametnu olovku. Sivo-zelena, fantomski crna i bež varijanta su boje u kojima je telefon dostupan.


    Galaxy Z Flip4 je zadržao dimenzije ekrana kao kod prethodnog model. Tako unutrašnji Dynamic AMOLED ekran ima veličinu od 6,7 inča i 1080 x 2640p rezoluciju, dok spoljašnji ekran ima veličinu od 1,9 inča.

    Sistem kamera čine dva 12MP senzora (široki i ultraširoki), zajedno sa 10MP selfi kamerom. FlexCam opcija omogućava kreiranje fotografija i videa sa obe strane, pomoću svih kamera.

    Dimenzije telefona su nešto veće u odnosu na prethodnu generaciju, a zanimljivo je da je uređaj zadržao i istu težinu (183 grama) uprkos povećanju baterije. Baterija sada ima kapacitet od 3700mAh.

    Poput Z Fold4 modela, i Galaxy Z Flip4 koristi Snapdragon 8+ Gen 1 čipset. Dostupno je 8GB memorije i 128/256/512GB prostora za skladištenje podataka u zavisnosti od tržišta. Najavljena je i dual-SIM verzija telefona. Galaxy Z Flip4 dolazi u lila ljubičastoj, grafitnoj, ružičasto-zlatnoj i plavoj boji.


    Galaxy Z Fold4 i Galaxy Z Flip4 telefoni imaju zaštitu od prskanja vodom. Galaxy Z Fold4 je prvi uređaj kojis e isporučuje uz Android 12L, a u pitanju je specijalna verzija Androida koju je Google kreirao za uređaje sa velikim ekranom. Z Flip4 koristi Android 12 uz One UI 4.1.1.

    Galaxy Z Flip4 i Z Fold4, kao i i Buds 2 Pro slušalice, biće dostupni za naručivanje unapred u odabranim zemljama od 10. avgusta, a na tržišta odabranih zemalja dolazi od 26. avgusta. Korisnici koji unapred naruče Galaxy Z Flip4 ili Galaxy Z Fold4 dobijaju jednu dodatnu godinu za Samsung Care+, za zaštitu od pada ili loma ekrana sa podrškom Samsung stručnjaka u 51 zemlji.

    U posebnom promotivnom periodu u Srbiji, za prednarudžbu Galaxy Z Flip4 i Galaxy Z Fold4 pametnih telefona, uz otkupnu cenu starog uređaja korisnici ostvaruju pravo na otkupnu vrednost starog telefona uz dodatni bonus (uz dokaz o kupovini) u iznosu od 23.000 RSD za Galaxy Z Fold4 Ili 17.000 RSD za Galaxy Z Flip4. Takođe, korisnici ostvaruju pravo na osiguranje ekrana (osiguranje unutrašnjeg ekrana uređaja koje pokriva jednu štetu nastalu unutar godinu dana od kupovine uređaja uz učešće u šteti). Za više informacija o akciji posetite ovu adresu.