Mađarska je dobila iz Rusije još jednu pošiljku nuklearnog goriva za nuklearnu elektranu Paks, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Najnovija pošiljka, rekao je Sijarto, dostavljena je preko vazdušnog prostora Bjelorusije, Poljske i Slovačke, pošto je zbog rata u susjednoj Ukrajini zatvorena ranije korišćena železnička ruta, koja prolazi preko ukrajinske teritorije, mađarskog istočnog susjeda, prenosi Rojters, piše Tanjug.
Kod pet osoba u Republici Srpskoj utvrđeno je prisustvo virusa korona.
Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 103 laboratorijska uzorka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod pet osoba.
Radi se o jednom muškarcu i četiri žene, od kojih su dvije srednje i tri starije životne dobi.
Prema mjestu prebivališta, svih pet osoba je iz Banjaluke.
U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.
Do sada su u Republici Srpskoj potvrđena 111.942 slučaja virusa korona, a preminule su ukupno 6.354 osobe kod kojih je potvrđen test na virus korona.
U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 421.397 osoba.
Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 29, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske sedam, a u ostalim bolnicama 22. Na respiratoru je, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, jedna osoba.
Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je u utorak “da ne zna” da li će otputovati u Kijev nakon poziva ukrajinskog predsjednika.
“Odgovor je da ne znam”, odgovorio je Bajden novinaru tokom događaja u Nju Hempširu, prenosi Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski izjavio je u intervjuu za CNN emitovanom u nedjelju da želi da Bajden posjeti Ukrajinu i da očekuje da će predsjednik SAD to i učiniti.
Bijela kuća je u međuvremenu saopštila da Bajden vjerovatno neće putovati u Ukrajinu, ali da razmatraju da li da pošalju nekog drugog visokog američkog zvaničnika da se sastane sa ukrajinskim državnim vrhom i tako demonstriraju solidarnost SAD sa predsjednikom Zelenskim u trenutku dok se suočava sa sve intenzivnijim ruskim napadima na istoku zemlje.
Izvori upoznati sa situacijom naveli su kao moguće američke zvaničnike za put u Ukrajinu ministra odbrane Lojda Ostina ili državnog sekretara Entonija Blinkena, ali su potvrdili da Bajden i potpredsjednica Kamala Haris najvjerovatnije neće putovati zbog “bezbjednosnih razloga”, dodaje Rojters.
“Dobili su dodatne letjelice i dijelove za avione kako bi im se pomoglo da aktiviraju što više borbenih aviona”, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi i dodao da Vašington nije obezbijedio avione za Ukrajinu, prenosi Rojters.
Ukrajina je postigla preliminarni sporazum sa Rusijom o uspostavljanju humanitarnog koridora kojim bi se evakujisali žene, djeca i stare osobe iz opkoljenog lučkog grada Mariupolja, saopštila je danas zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.
“Imajući u vidu katastrofalnu situaciju u Mariupolju, to će biti fokus naših današnjih aktivnosti”, napisala je Vereščuk na Twitteru, prenosi Rojters.
Navela je da će pokušaj evakuacije početi u podne po srednjoevropskom vremenu i upozorila da bi “zbog veoma teške bezbjednosne situacije” moglo da dođe do izmjena tokom te akcije.
Lokalne vlasti tvrde da su u opsadi Mariupolja poginule hiljade ljudi i da je taj grad na Azovskom moru potpuno uništen.
Prethodni pokušaj da se postigne sporazum o humanitarnom koridoru za civile propao je 5. aprila.
Od tada nije bilo uspjeha u pokušajima da se uspostave bezbjedni koridori, za šta zaraćene strane krive jedna drugu.
BiH je trebalo više od deset godina da dobije pozitivno mišljenje s rezervom o njenoj kandidaturi za članstvo u EU, dok je Ukrajina za samo desetak dana uspjela da odgovori na upitnik koji je Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije uručila Volodimiru Zelenskom, predsjedniku te zemlje.
Zelenski je odgovore na upitnik kao prvi korak ka kandidaturi te zemlje za članstvo u EU poslao u ponedjeljak, dok je BiH za isti posao bilo potrebno oko dvije i po godine.
Iako se evropski put BiH i Ukrajine ne može direktno porediti, obzirom da će ukrajinski evropski put biti ubrzan dijelom iz solidarnosti Brisela, ipak ubada u oči činjenica da je od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2008. godine, do dobijanja mišljenja o kandidaturi BiH prošlo 11 godina. Podsjećanja radi, nakon što je SSP potpisan, prošlo je sedam godina dok on nije stupio na snagu, i dodatna godina da se Sporazum prilagodi nakon pristupanja Hrvatske EU.
Nakon stupanja na snagu, BiH je počela s dogovaranjem mehanizma koordinacije između različitih organa vlasti u BiH, a taj posao je potrajao sve do avgusta 2016. godine, kada je mehanizam usvojen. Prethodno je BiH, u februaru iste godine, formalno podnijela zahtjev za kandidaturu.
Tek nakon dogovaranja mehanizma koordinacije i podnošenja kandidature su stvoreni formalni uslovi da Evropska komisija pošalje upitnik sa pitanjima, što se desilo u decembru 2016. godine, kada je upitnik predstavnicima BiH uručio je Johanes Han, evropski komesar za proširenje. Rok za odgovore je bio šest mjeseci, a BiH je odgovore poslala u februaru 2018. godine, dakle za više od godinu dana. U junu iste godine Evropska komisija je poslala dodatnih 655 pitanja u upitniku, a BiH je dodatne odgovore predala u martu 2019. godine, s tim da na 20-ak osjetljivih pitanja nije odgovoreno ni do danas. Evropska komisija objavila je mišljenje u maju 2019. i iznijela 14 ključnih prioriteta koje BiH mora da ispuni da bi mogla postati članica. Od ovih preporuka, do sada je samo realizovan dio o održavanju izbora u Mostaru, ukidanje smrtne kazne u RS i usvajanje Strategije za rješavanje ratnih zločina.
Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u EU, kaže za “Nezavisne novine” da ima informacije da je Ukrajina svoju kandidaturu zasnovala na dokumentu koji je podnijela BiH, i da je vjerovatno koristila upitnik i odgovore koje je BiH poslala u Brisel da pripremi svoje odgovore.
“Vjerujem da su onda koristili upitnik koji smo mi dobili a i odgovore koji smo mi pisali a koji su javno i dostupni na stranici DEI. Kako čujem iz Brisela, očekuje se da u dosta kratkom roku Evropska komisija da svoje mišljenje nakon čitanja i sagledavanja tih odgovora. Imam nekih informacija da će to mišljenje biti pozitivno. To potvrđuje tezu da se radi o političkim odlukama jer ne vjerujem da je Ukrajina uspjela ispuniti sve tehničke uslove”, kaže on.
On naglašava da činjenica da će ubrzani evropski put Ukrajine biti politička odluka ne smije da bude izgovor za BiH.
“Mi moramo nastaviti sprovoditi sve reforme jer je to važno za nas jer ispunjavanje tih uslova znači da ćemo biti funkcionalna i efikasna država koja može da ispunjava svoje obaveze prema građanima i međunarodnoj zajednici”, kaže Topčagić.
Predsjedajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović istakao je danas u razgovoru sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem da će opstruisanje i odugovlačenje prijeko potrebne izborne reforme ozbiljno narušiti odnose između naroda u BiH, ali i put prema EU.
Čović, koji je i predsjednik HDZ BiH, tokom susreta u Zgrebu naglasio je da ključni segmenti Izbornog zakona koji omogućavaju legitimno političko predstavljanje triju konstitutivnih naroda moraju biti ugrađeni u konačno rješenje poštujući Ustav BiH, saopšteno je iz HDZ BiH.
Sagovornici su istakli da je reforma izbornog zakonodavstva jedan od ključnih koraka za stabilizaciju i funkcionalnost BiH.
Plenković je pozvao na nastavak pregovora političkih aktera u BiH, poručivši da se reforma Izbornog zakona i ograničena ustavna reforma, zasnovane na sprovođenju presuda domaćih i stranih sudova, trebaju hitno dogovoriti.
On je istakao u da je neprihvatljiv nastavak postojeće prakse, po kojoj Bošnjaci, kao brojniji konstitutivni narod u Federaciji BiH, nadglasavaju Hrvate, te mu biraju predstavnike koji nemaju podršku birača iz redova hrvatskog naroda u BiH.
Planković je dodao da Hrvatska želi konstruktivno pomoći u postizanju dogovora koji će osigurati ravnopravnost tri konstitutivnih naroda i ostalih u BiH, sa kojom Hrvatska želi graditi dobrosusjedske odnose te intenzivirati privrednu saradnju.
Premijerka Ana Brnabić kaže da će Vlada danas odlučiti da dozvoli izvoz određenih količina pšenice, kukuruza, brašna i rafinisanog ulja.
Međutim, neće odlučiti da dozvoli izvoz nerafinisanog ulja.
Brnabić je za RTS rekla da će Vlada na današnjoj sednici, od devet časova, odlučiti da dozvoli izvoz određenih količina pšenice, kukuruza, brašna i rafinisanog ulja, ali ne i izvoz nerafinisanog ulja.
“Izaći ćemo tu i u susret svim zahtevima Udruženje žita Srbije, razgovaramo sa njima, ja ću već sledeće nedelje u utorak imati sastanak sa njima da vidimo koji su problemi koji oni imaju u transportu”, najavila je premijerka.
Precizira da će Vlada dozvoliti kvote i da će proizvođači moći će da se prijave, kao i da će postojati komisija.
“Dozvolićemo svima, neće biti ko se prvi prijavi. Biće strogo kontrolisano kako ne bi bilo šanse za bilo kakvu korupciju”, rekla je Brnabić.
Ističe i da neće biti nikakvih nestašica kod nas.
“Pokušavamo da balansiramo da naši građani ne budu samo bezbedni, već da u slučaju bilo čega imamo puta dva ili tri onoga što je nama potrebno, ali i da ispraznimo silose i dozvolimo da naši izvoznici ispoštuju svoje ugovore i zarade neki novac. To je pravo balansiranje i to ćemo nastaviti da radimo”, kazala je ona.
Kada je reč o inflaciji, Brnabić navodi da je nemoguće da Srbija ostane izolovano ostvro i očekuje da inflacija ove godine bude oko sedam odsto ili nešto niže.
Na pitanje da li će ostati na jednoj cifri, Brnabić kaže da hoće, ali da to zavisi i od toga šta se dešava u Evropi i svetu.
Navodi da i Narodna banka Srbije i predsednik Aleksandar Vučić, kao i cela Vlada, rade na tome da inflacija u našoj zemlji bude jednocifrena i niža nego u pojedinim zemljama Evrope.
Nedavni dogovor članova Kolegijuma Savjeta ministara BiH o pripremi prijedloga budžeta zajedničkih institucija do 25. aprila otklonio je skoro sve sumnje da je moguće odlaganje održavanja ovogodišnjih izbora.
Kako za Srpskainfo tvrde stručnjaci za izborni sistem u BiH, ali i parlamentarci, ukoliko postoji dobra volja, budžet institucija BiH za ovu godinu mogao bi da prođe sve potrebne procedure u najkraćem roku. Međutim, čak i u slučaju da dođe do određenog zastoja u usvajanju budžeta, prema riječima bivšeg člana Centralne izborne komisije (CIK) BiH, Vehida Šehića, novčana sredstva potrebna za održavanje izbora postoje.
– Iako se državne institucije nalaze na privremenom finansiranju, nije teško obezbijediti novac za održavanje izbora. Ista situacija je postojala i prilikom pripreme lokalnih izbora 2020, pa je novac potreban za finansiranje izbora pronađen. Inače, smatram da će budžet za 2022. biti brzo usvojen – kaže Šehić za Srpskainfo.
Da je dogovor o usvajanju budžeta izgleda konačno postignut, potvrdila je članica Kolegijuma Savjeta ministara, Bisera Turković. Ona je istakla da je to “pozitivan korak”, te da će u tom slučaju biti riješeno i pitanje finansiranja predstojećih izbora.
Ministar finansija i trezora BiH, Vjekoslav Bevanda, takođe je potvrdio informaciju o dogovoru.
– Ministarstvo finansija i trezora uporedo priprema Dokument okvirnog budžeta za period od 2022. do 2024. godine i Nacrt budžeta za 2022. godinu. Po završetku, oba dokumenta biće upućena Savjetu ministara BiH na usvajanje, ali ne možemo precizirati datum dok se ne okončaju sve procedure i tehničke korekcije koje su u toku – rekao je Bevanda.
Poslanik PDP u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Mira Pekić, za Srpskainfo kaže da pozdravlja dogovor Kolegijuma Savjeta ministara da se prijedlog budžeta pripremi do 25. aprila.
– Međutim, prvo bi se trebalo razgovarati o budžetu za 2021. godinu, o izvršenju budžeta za prošlu godinu, pa tek onda o budžetu za ovu godinu. Potrebno je vidjeti kako je budžet za prošlu godinu potrošen i da se na osnovu toga bazira ovogodišnji budžet. Ako se govori o budžetu za 2022, on se bazira na 2020, a već postoje neka iskakanja, kao što je otvaranje konzulata u Rijeci i Novom Pazaru, koje je najavila ministarka Turković, što svakako nije planirano budžetom iz 2020, na koji se naslanja privremeno finansiranje – kaže Pekićeva.
Dodaje kako je moguće da se ispune zakonski rokovi za raspisivanje opštih izbora, koji, inače, ističu 4. maja.
– Ako postoji dobra volja, mislim da je moguće da Savjet ministara uspije napraviti prijedlog budžeta, koji se daje Predstavničkom domu i Domu naroda BiH na usvajanje – zaključuje Pekićeva.
Veliki narodni skup pod sloganom “Sloboda” biće održan danas u Banjaluci s ciljem borbe za očuvanje odluka koje donose institucije Republike Srpske.
Skup koji organizuje Boračka oprganizacija Republike Srpske biće održan na Trgu Krajine sa početkom u 17 časova.
Predsjednik Predsjedništva BORS-a Aleksandar Savić pozvao je građane da masovno prisustvuju ovom skupu, naglasivši da BORS ne želi nikakvu podjelu, jer je ovo, kako je rekao, borba u mirnodopskim uslovima.
Skup će biti organizovan na inicijativu Boračke organizacije grada Prijedora iz koje je ocijenjeno da mirnim protestima i svim drugim političkim sredstvima i mehanizmima građanskog bunta treba zaustavi kolonijalnu politika prema Republici Srpskoj.
Njemački diplomata Kristijan Šmit 12. aprila rekao je da je “obustavio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti”. Riječ je o zakonu koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 10. februara i koji je, u međuvremenu, stupio na snagu.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske saopšteno je da se preduzimaju sve zakonom predviđene mjere sa ciljem da skup na Trgu Krajine protekne mirno i dostojanstveno.