VRBAS Media

Autor: INFO

  • Grad dobija policiju za pse

    Grad dobija policiju za pse

    Banjaluka planira da formira takozvanu policiju za pse, najavio je danas gradonačelnik Draško Stanivuković.
    Kako je istakao na takav potez su se odlučili zbog povećanog broja prijava pasa lutalica na ulicama, ali i zapostavljanju kućnih ljubimaca od strane vlasnika.
    “Kao što postoji komunalna, tako i ova da kontroliše. Sve veći broj pritužbi je ljudi, moramo to riješiti. Imamo pritužbe ne samo na pse lutalice, nego i na tretman kako neki tretiraju svoje kućne ljubimce”, rekao je Stanivuković na pres konferenciji.
    Gradonačelnik je istakao da bi zadatak ovakve policije bio da kontroliše žalbe građana, kao i da će u ovakvoj službi biti nekoliko ljudi koji će se baviti samo ovom problematikom.
    Kako je dodao, Banjaluka na ovaj način pokazuje da brine o svim živim bićima.

  • Stanivuković: U novom gradskom parku gradiće se i zgrade

    Stanivuković: U novom gradskom parku gradiće se i zgrade

    Gradonačelnik Draško Stanivuković najavio je danas da će dio budućeg parka kod šoping centra “Delta Planet” biti na raspolaganju potencijalnim investitorima.
    Ovakvo rješenja trebalo bi da bude predviđeno regulacionim planu za novi gradski park čiju izradu svojom odlukom treba da potvrdi gradska skupština na sjednici koja je danas počela.

    “Jedan dio parka, odnosno velikog prostranstva koji nije predviđen projektom da bude zelenilo daće se mogućnost za određeni poslovni ili stambeni prostor iz kojeg bi finansirali postojeći plan i projekat za izgradnju parka”, kazao je gradonačelnik.

    U posljednjoj verziji Odluke o izradi regulacionog plana koja se nalazi pred odbornicima upravo se to i predviđeno.

    “Usvojeno idejno rješenje omogućava da se dio obuhvata plana odnosno zemljišta u vlasništvu Grada a koje ne remeti obuhvat parka po idejnom rješenju, namjeni za stambene, poslovne ili stambeno poslovne zone što bi Gradu ostavilo mogućnost da isto zemljište ili mjenja za druge lokacije na kojima je regulacionim planovima predviđena realizacija parkova ili da od prihoda od eventualne prodaje istog finansira, kako izgradnju ovog parka, tako i drugih parkovskih i zelenih površina na području grada”, navedeno je u prijedlogu ove odluke.

    Ideja je da sam park, koji bi trebalo da se prostire na više od 20 hektara između Bulevara srpske vojske, Ulice Frana Supila, Univerzitetskog grada i rijeke Vrbas, bude posvećen Republici Srpskoj te da nosi naziv „Park Republike Srpske“ , a obzirom da se i početak realizacije same ideje odvija u vrijeme obilježavanja 30 godina postojanja Republike Srpske.

    Gradonačelnik o podsticajima i investicijama
    Najavio je da je za podsticaje u privredu predviđeno 1,2 miliona KM, što je značajna i velika podrška malim i srednjim preduzetnicima.

    “Važno je da to bude usvojeno na ovoj sjednici kako bi na ljeto svi oni koji se prijave na javni poziv dobili određena sredstva podrške za samozapošljavanje, kupe potrebnu opremu i time unaprijede poslovnu klimu u gradu”, naveo je on.

    Najavio je da je Grad Banja Luka počeo i sa pripremama za sljedeću grijnu sezonu, pa je u planu investicija vrijedna deset miliona KM za obnovu i rekonstrukciju toplovodne distributivne mreže, kao i dodatnih 250.000 KM ulaganja u poboljšanje energetske efikasnosti stambenih objekata.

  • Bugarski poslodavci traže nastavak dijaloga sa “Gaspromom”

    Bugarski poslodavci traže nastavak dijaloga sa “Gaspromom”

    Bugarski poslodavci zahtijevaju od Vlade Bugarske da nastavi dijalog sa “Gaspromom” i snabdijevanje ruskim gasom, izjavila je zamjenik bugarskog premijera Kornelija Ninova.

    Ninova je govorila na brifingu nakon sastanka sa organizacijama poslodavaca u Sofiji.

    Ninova, koja je i ministar ekonomije i industrije, istakla je da više od 25.000 preduzeća, čiji su predstavnici učestvovali na sastanku, obezbjeđuju 86 odsto bruto domaćeg proizvoda Bugarske, proizvode robu u vrijednosti većoj od 20 milijardi evra i zapošljavaju oko 82 odsto radne snage u državi.

    “Svrha sastanka je da se spasu bugarska ekonomija i industrija, da se sačuvaju radna mjesta i smanji inflacija. Na osnovu rezultata, pozivamo vlasti da nastave pregovore sa Gaspromom i snabdijevanje gasom na osnovu postojećih sporazuma”, rekla je Ninova.

    Ninova je naglasila da se predlaže da Vlada donese odluku i zamrzne cijenu gasa na trenutnom nivou.

    “Oni treba da uvedu dodatni porez na višak dobiti energetskih kompanija i da nastave da plaćaju odštetu za visoke cijene struje”, navela je Ninova, koja je predsjedavajuća bugarske Socijalističke partije.

    Ona je najavila da će predati prikladne prijedloge parlamentu na razmatranje, javio je TASS.

    Predstavnici organizacija poslodavaca naglasili su da ne postoji alternativa za ruski gas i insistiraju da Bugarska ispuni svoje obaveze iz ugovora sa “Gaspromom” o plaćanju prirodnog gasa u rubljama.

  • Poljska planira da preuzme kontrolu nad dijelom Ukrajine

    Poljska planira da preuzme kontrolu nad dijelom Ukrajine

    Direktor ruske spoljno-obaveštajne službe Sergej Nariškin optužio je danas Vašington i Varšavu da razrađuju planove za uspostavljanje vojno-političke kontrole Poljske nad njenim “istorijskim posedima“ u Ukrajini.

    Radi se, zapravo, o pokušaju da se ponovi istorijski “dogovor“ za Poljsku posle Prvog svetskog rata, kada je Zapad, predstavljen Antantom, priznao pravo Varšave da prvo okupira deo Ukrajine kako bi zaštitio stanovništvo od “boljševičke pretnje“, a zatim i uključi te teritorije u sastav poljske države, rekao je Nariškin

  • Izveden najteži napad na Azovstal

    Izveden najteži napad na Azovstal

    Ukrajinski zvaničnik u Mariupolju rekao je za CNN da je čeličana Azovstal pogođena najtežim ruskim vazdušnim udarima do sada.

    “Sinoć je fabrika pogođena najjačim udarom do sada. Prvo je došlo do masovnog vazdušnog udara sa sedam aviona Tu-22M3. Zatim je bilo više od 50 vazdušnih udara. Očigledno su radili Su-25 ili su Su-24. Ne mogu da identifikujem pošto smo bili u skloništu. Bombardovanje je izvršeno na mestu gde se nalaze teški ranjenici — u bolnici”, rekao je Mihail Veršinjin, načelnik patrolne policije Mariupolja, koji je bio u Azovstalu u toku vazdušnih udara.

  • Zašto Rusija traži plaćanje gasa u rubljama i ko je do sada prihvatio odluku

    Zašto Rusija traži plaćanje gasa u rubljama i ko je do sada prihvatio odluku

    Rusija je u srijedu otvorila novi front u ratu u Ukrajini presjekavši dotok gasa u dvije zemlje Evropske unije, što je dramatična eskalacija sukoba koji sve više postaje šira bitka sa Zapadom.

    Dan nakon što su Amerika i drugi zapadni saveznici obećali da će povećati vojnu podršku Ukrajini, Кremlj je povećao ulog koristeći svoj najvažniji izvoz.

    U memorandumu, ruski gigant Gasprom rekao je da više neće dostavljati prirodni gas Poljskoj i Bugarskoj jer aprilske uplate nisu obavile u ruskim rubljama, kao što je tražio predsjednik Vladimir Putin.

    Ruski lider je krajem marta donio odluku da “neprijateljske” zemlje gas moraju da plaćaju u rubljama, postavljajući rok do 31. marta. Međutim, taj datum je došao i prošao, a gas je nastavio da teče u normalnim količinama, pa su se pojavile razne teorije – od tvrdnji da Putin čeka paravi trenutak da “zavrne slavinu”, do toga da je sve bio blef.

    Ipak, Putin je u srijedu ujutru ispunio svoju prijetnju, izazvavši pravi politički i ekonomski potres. Evropske vlade redom osuđuju taj potez kao “ucjenu”, a cijene gasa u Evropi su skočile za 23 odsto već sat vremena nakon vijesti iz Rusije.

    Zašto Rusija traži plaćenje u rublji

    Gardijan je prošlog mjeseca pokušao da odgovori na pitanje zašto je plaćanje ruskog izvoza u rubljama postalo glavno pitanje za Кremlj, i da li bi Putin mogao da proširi plan na izvoz nafte, žitarica, đubriva, uglja, metala i drugih ključnih roba.

    Od početka rata u Ukrajini vrijednost rublje je dramatično pala sa oko 85 evra na 110. Samo intervencijom ruske Centralne banke uspjela je da dođe do vrijednosti od 94,1 evro. Sa rubljom na tako niskom nivou, ruski izvoz je donosio značajno manje novca.

    Više vrednovana rublja ne samo da će donijeti više gotovine, već je i stvar ponosa Moskve da zemlje pristanu da plate ruski izvoz u ruskoj valuti. Veći fond rublje, generisan tražnjom stranih zemalja i kompanija za ruskom robom, omogućio bi Moskvi da ospori dominaciju američkog dolara na globalnim tržištima, mada nije jasno da li bi Кina podržala takav plan.

    Neki analitičari su takođe istakli da su dolar i evro manje korisni Moskvi u trenutku kada se suočava sa oštrim sankcijama. Na primjer, kada je ostala bez pristupa dolarima i evrima preko međunarodnih berzi, Rusija je takođe predložila da kamate na svoje dugove denominirane u evrima plaća rubljama.

    Sada Кremlj razmatra planove da sva izvozna prodaja bude u rubljama, iskorišćavajući svoj gotovo pa monopol u osnovnim sirovinama za proizvodne procese, od đubriva do automobila.

    Jedan primjer je paladijum, koji automobilske kompanije koriste za proizvodnju katalitičkih pretvarača. Oko 40 odsto svjetske ponude metala dolazi iz Rusije, a 90 odsto ruske proizvodnje ide u automobilsku industriju.

    Ako su proizvođači automobila primorani da biraju između kupovine paladijuma u ​​rubljama ili traženja zaliha negdje drugdje, vjerovatno će im političari, koji žele da izoluju Rusiju, reći da potraže na drugom mjestu. Međutim, taj potez bi skupo platili, jer bi najvjerovatnije došlo do racionalizacije i zatvaranja fabrika automobila.

    Ko je pristao da plaća gas u rubljama?

    Ruska lista “neprijateljskih“ zemalja sastavljena je od država koje su joj uvele sankcije. Poslove sa kompanijama i pojedincima iz tih zemalja mora da odobri specijalna vladina komisija.

    Među zemljama su Amerika, članice EU, Velika Britanija, Japan, Кanada, Norveška, Singapur, Južna Кoreja, Švajcarska i Ukrajina. Neke, uključujući Ameriku i Norvešku, ne kupuju ruski gas.

    Na Putinovu odluku krajem marta prvi su reagovali Berlin i Pariz. Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da ruski potez “nije u skladu sa onim što je potpisano i ne vidim zašto bismo ga primjenili”. Slično je ponovio i njemački kancelar Olaf Šolc, rekavši da postojeći ugovori to ne predviđaju i da Berlin neće plaćati gas u ruskoj valuti.

    Insistiranje Кremlja da se sadašnji ugovori u evrima i dolarima promijene u rublje su u suprotnosti sa međunarodnim protokolima. Gasprom se na to njije pozivao čak ni tokom Hladnog rata kada su tenzije između Sovjetskog Saveza i Zapada bile na vrhuncu.

    Njemački javni radio Dojčlandfunk naziva Putinovo insistiranje na rubljama “pametnim šahovskim potezom“ jer stavlja Njemačku i druge zemlje EU pred izbor između “kuge i kolere”. Ako bi stvarno plaćale u rubljama, drastično bi ojačale rusku valutu i tamošnju Centralnu banku, čime bi podrili sopstvene ekonomske sankcije. U suprotnom, veliko je pitanje da li bi evropske ekonomije uspjele da prežive embargo na ruske energente.

    Do sada je u EU jedino Mađarska otvoreno pristala da plaća ruski gas u rubljama. Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto tvrdi da zemlja ima rješenje koje “neće narušiti EU sankcije”, ali je reakcija u Briselu svakako bila burna.

    Slovački ministar ekonomije Ručard Sulik rekao je nedavno da njegova zemlja “ne može da priušti” da ostane bez ruskog gasa i da će ga plaćati rubljama ako bude potrebno, ali se nakon toga oglasio premijer Edvard Heger rekavši da će Slovačka biti “jedinstvena” sa drugim EU članicama u odbacivanju ruskog zahtjeva.

    U srijedu su se pojavile vijesti da se Austrija povinovala uslovima Rusije u plaćanju gasa, ali je kancelar Karl Nehamer to kasnije demantovao kao lažne informacije. Nehamer tvrdi da Austrija, koja uvozi oko 80 odsto gasa iz Rusije, i dalje plaćanja vrši u evrima, piše Blic.

    Ipak, deset neimenovanih evropskih kupaca ruskog gasa otvorilo je račune kod Gasprom banke, a četiri su već platila gas u rubljama, piše u srijedu “Blumberg” pozivajući se na upućene izvore.

  • “Tvrdnje Donfridove nisu tačne”

    “Tvrdnje Donfridove nisu tačne”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da nije tačna tvrdnja pomoćnika državnog sekretara SAD u Kancelariji za Evropu i Evroaziju Karen Donfrid da rukovodstvo Repubike Srpske želi da sruši BiH, naglasivši da se ono zalaže za poštivanje Ustava BiH.

    Tvrditi da rukovodstvo Republike Srpske želi da sruši BiH jednako nije tačno kao što je istina da sam i na sastanku sa Donfridovom, a i kasnije u javnosti govorio da Republika Srpska poštuje teritorijalni integritet i međunarodni suverenitet BiH, ali i Ustav BiH prema kojem je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Republika Srpska ima pravo da dobije sva svoja ovlaštenja koja joj pripadaju Ustavom i sve ono što je učinjeno u međuvremenu mimo Ustava mora da bude stvar diskusija među nama, o čemu se i Donfridova složila, istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH je u video objavi na Tviteru rekao da mu je žao što je došlo do različite interpretacije sastanka kojem je prisustvovao zajedno sa Donfridovom.

    On je naveo da je jasno rečeno da Republika Srpska nema nijedan plan, niti jedan dokument koji bi potvrdio tvrdnje Donfridove koje je očigledno pokupila u političkom Sarajevu i dobila od svojih saradnika koji već dugo godina rade u BiH protiv interesa Republike Srpske.

    – Razgovor koji smo vodili nije mogao da bude osnov za zaključivanje koje je ona kasnije iznijela u javnosti i mislim da su puni spekulacija, da nisu tačni. Zabrinjavajuće je da je neko sa tako visokog političkog nivoa spreman da interpretira sastanak na način kako se on nije desio i da moram da reagujem sa tvrdnjom da to nije istina – istakao je Dodik.  

  • Trivićeva najavila povećanje plata zaposlenima u oblasti kulture i obrazovanja za 10 odsto

    Trivićeva najavila povećanje plata zaposlenima u oblasti kulture i obrazovanja za 10 odsto

    Plate zaposlenih u oblastima obrazovanja i kulture biće povećane 10 odsto, u skladu sa najavama Vlade Srpske, izjavila je danas ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić i dodala da bi to trebalo da niveliše inflaciju s kojom se radnici suočavaju.

    Navjerovatniji model povećanja plata će biti sa povećanjem cijene rada. I već u maju bi Vlada trebalo da donese odluku o tome, što znači da bi junska plata trebalo da bude isplaćena po tom obračunu – rekla je Trivićeva nakon sastanka sa rukovodstvom Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske.

    Kada je riječ o izjednačavanju platnih koeficijenata sa ostalim korisnicima budžeta, Trivićeva je rekla da će nakon najavljenog povećavanja plata početi konkretniji pregovori sa Sindikatom o tome.

    – I to u smislu nivelisanja koeficijenata zaposlenih sa visokom stručnom spremom – rekla je Trivićeva novinarima.

    Ona je istakla da će biti nastavljeni razgovori sa sindikalcima i o usaglašavanju posebnih kolektivnih ugovora za radnike u oblastima predškolskog vaspitanja i obrazovanja i u ustanovama kulture, čiji su osnivači lokalne zajednice.

    Na sjednici Saveza opština i gradova Srpske u maju ćemo zajedno sa Sindikatom delegirati upravo rješavanje statusa zaposlenih u predškolskim ustanovama i ustanovama kulture, sve s ciljem da na tom planu nađemo najbolja rješenja – rekla je Trivićeva, koja se nada da će u tom mjesecu biti završena priprema posebnih kolektivnih ugovora.

    Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske Dragan Gnjatić rekao je da su danas dobili uvjeravanja ljudi iz nadležnih ministarstava da će doći do određenih pozitivnih pomaka na planu povećavanja plata, najvjerovatnije putem povećanja cijene rada.

    – Kada je riječ u ujednačavanju platnih koeficijenata tražimo da se to ispoštuje tokom ove godine, ali ćemo još u vezi s tim pregovarati – rekao je Gnjatić, koji je u Domu sindikata razgovarao i sa predstavnicima Ministarstva za naučno tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srpske.

    On je najavio da će o posebnom iskazivanju naknada za topli obrok i regres na postojeće koeficijente sutra imati sastanak sa premijerom Radovanom Viškovićem i resornim ministrima.

    Gnjatić je dodao da će se razgovarati o vremenu, obimu i modelu obezbjeđivanja naknade za topli obrok i regres, ako Vlada sada to ne može da ispoštuje.

    On je rekao da insistiraju i na potpisivanju posebnih kolektivnih ugovora za radnike u oblastima predškolskog vaspitanja i obrazovanja i u ustanovama kulture, koje se finansiraju iz budžeta lokalnih zajednica.

  • Teška nesreća: Cisterna sletjela u jezero kod Mostara, povrijeđeno više osoba

    Teška saobraćajna nesreća dogodila se na magistralnoj cesti M-17 u mjestu Drežnica kod Mostara u kojoj je cisterna sletjela u jezero, te je povrijeđeno više osoba.

    Do nesreće je došlo kada je cisterna udarila u kombi, a kako saznajemo na mjesto događaja su stigle tri ekipe Hitne pomoći te ukazuje se pomoć unesrećnim osobama.

    Kako nam je iz MUP-a HNK kazano dežurne ekipe su na terenu, te će više informacija biti poznato nakon uviđaja.

    Saobraćaj je na ovoj dionici puta za sada zaustavljen.

    “Zbog saobraćajne nezgode obustavljen je saobraćaj kod mjesta Drežnica na putu Jablanica-Mostar. U toku je policijski uviđaj”, saopćeno je kratko iz BIHAMK-a.

  • Kojić nezadovoljan presudom Mahmuljinu

    Kojić nezadovoljan presudom Mahmuljinu

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izrazio je nezadovoljstvo današnjom presudom nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu za ratne zločine nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića, ističući da kazna nije adekvatna počinjenom krivičnom djelu.

    “Ne možemo biti zadovoljni kaznom za Mahmuljina od osam godina zatvora, imajući u vidu obim i razmjer zločina koji su tamo počinjeni”, izjavio je Kojić Srni i napomenuo da je čak i Haški tribunal u ranijim presudama Rasimu Deliću konstatovao da su tamo počinjeni rasprostranjeni sadistički zločini.

    Kojić ističe da ovako blaga kazna Mahmuljinu ne može biti vid satisfakcije za žrtve i porodice srpskih žrtava.

    “U slučaju Mahmuljina, imamo direktnu komandnu odgovornost, gdje se dosudi kazna zatvora do osam godina i ona ne može biti vid satisfakcije za žrtve i porodice srpskih žrtava, imajući u vidu činjenicu da visina kazne nije adekvatna obimu i karakteru počinjeniog krivičnog djela”, istakao je Kojić i napomenuo da o bestijalnosti zločina svjedoči i dobro poznata činjenica da su na ovom podrčju odsijecane srpske glave.

    Kojić je rekao da ima direktnih izvršilaca ovih zločina i drugih lica koja nisu iskoristila mehanizme sprečavanja krivičnog djela, ali nisu bili obuhvaćeni optužnicom.

    “Bojim se da ne postoji praksa da i ta lica budu optužena”, kaže Kojić.

    Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je danas Mahmuljina na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.

    Mahmuljin je osuđen jer, kao komandat, nije spriječio zločine pripadnika odreda “El mudžahedin” nad zarobljenim vojnicima Vojske Republike Srpske, civilima kao i pripadnicima sanitetskog osoblja.