VRBAS Media

Autor: INFO

  • Predsjedavajući ruske Dume optužio SAD da direktno učestvuju u vojnim operacijam protiv Rusije

    Predsjedavajući ruske Dume optužio SAD da direktno učestvuju u vojnim operacijam protiv Rusije

    Vjačeslav Volodin, predsjedavajući ruske Dume optužio je Sjedinjene Američke Države da koordiniraju vojne akcije u Ukrajini, što je, kako kaže, dio direktnog učešća SAD-a u akcijama protiv Rusije.

    “Washington u biti koordinira i razvija vojne operacije, čime direktno učestvuje u vojnim akcijama protiv naše zemlje”, napisao je Volodin na svome Telegram kanalu.

    Washington i druge zemlje članice NATO saveza snadbijevaju Ukrajinu sa teškim oružjem kako bi se mogla oduprijeti ruskoj ofanzivi.

    Rusi su uspjeli da ostvare određene dobitke na istoku i jugu Ukrajine, ali njihove trupe su poražene u borbama za Kijev i sjever Ukrajine.

    Sjedinjene Američke Države i ostale države zapadne Evrope su rekle da se neće direktno umiješati u rat u Ukrajini. Zvaničnici SAD-a su izjavili kako je ova država osigurala Ukrajini obavještajne podatke, ali su negirali navode da su davali precizne podatke za gađanje.

  • “Prevelik zalogaj”

    “Prevelik zalogaj”

    Nebojša Vukanović, lider liste “Za pravdu i red” saopštio je da neće biti samostalni kandidat za člana Predsjedništva BiH.

    Kao razlog je naveo nove procedure koje za ovu kandidaturu iziskuju više novca i potpisa.

    Dodao je da je jedina mogućnost da bude zajednički kandidat opozicije, iako je naglasio da u to ne vjeruje jer nema “ničiju podršku”.

    Početak prikupljanja potpisa i prijava za izbore, naveo je Vukanović, izazvao je puno komentara i različitih reakcija u javnosti i na društvenim mrežama.

    Ranijih godina postojala su dva nivo prijave, za nivo Narodne skupštine i predsjednika Republike Srpske, za koji je bilo neophodno 3.000 potpisa i 14.000 maraka, te nivo Parlamentarne skupštine i Predsjedništva BiH, za koji je bilo potrebno 5.000 potpisa i 24.000 maraka.Sada je uveden treći nivo – prijava za Predsjedništvo BiH košta 50.000 maraka i neophodno je 10.000 potpisa, dok je prijava za Parlament BiH sada razdvojena i košta 25.000 maraka – rekao je.

    -Zbog ovih izmjena, pooštravanja i povećanja uslova i takse na 50.000, Za pravdu i red – lista Nebojše Vukanovića neće samostalno istaći kandidaturu za člana Predsjedništva BiH, jer je preskupo i kratak je rok – rekao je Vukanović.

  • Šalenberg pozvao da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU

    Šalenberg pozvao da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU

    Austrijski ministar spoljnih poslova Aleksandar Šalenberg pozvao je da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU.

    On je na Tviteru ponovio poziv na početak pregovora o pristupanju EU sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kao i na vizne olakšice za samoproglašeno Kosovo.

    U istoj objavi navedeno je da EU mora da čvrsto usidri Ukrajinu u evropski model života, nudeći brze i konkretne benefite.

    Šalenberg je u odvojenoj objavi na Tviteru naglasio da Evropa ostaje ujedinjena, da će Evropljani braniti evropski način života, koji je moguć uz “izvoženje stabilnosti, prije nego uvoženje nestabilnosti”.

  • Čović poručio da u narednih deset dana očekuje nove razgovore o Izbornom zakonu

    Čović poručio da u narednih deset dana očekuje nove razgovore o Izbornom zakonu

    Predsjednik HDZ i HNS BiH Dragan Čović najavio je u subotu kako bi se u idućih deset dana trebali održati sastanci kako bi se još jednom pokušalo doći do promjene elemenata Izbornog zakona kako bi izbori imali svoj smisao i pravu demokratičnost.

    Naime, Čović je naveo kako je sinoć razgovarao s predstavnicima evropskih političara koji su došli u BiH kako bi pripremili još sastanaka, a sve u cilju da se pokušaju promijeniti elementi Izbornog zakona kako bi izbori imali svoj smisao, pravu demokratičnost te da ne bi, kako je istaknuo, predsjednik Centralne izborne komisije BiH istupao u ime jedne politike, jednog političara.

    Dodao je kako su razgovori bili temeljni te da je i hrvatski premijer Andrej Plenković s njima razgovarao u Salzburgu i u Varšavi.

    Naime, premijer Plenković u petak je u Salzburgu rekao da je potrebno ponovno stvoriti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH jer bez toga bit će teško funkcioniranje zemlje koja bira parlament po starom zakonu pošto se o novom stranke nisu uspjele dogovoriti.

    – Mislim da smo se do kraja razumjeli kakve poteze trebamo vući u BiH – istakao je Čović.

    HNS je donio zaključke, a jedan od tih zaključaka, koji je na tragu Ustava, ustavnih ovlaštenja, omogućava da na neki način svim pravnim i političkim sredstvima tražimo rješenje za BiH kada je u pitanju institucionalna, ali i organizacija i transformacija BiH, pojasnio je Čović.

    I s te strane mi nemamo dilema, bez obzira ko šalje neke druge poruke. Niti smo naivni, niti razmišljamo na bilo koji način o stvarima koje bi trebale urušavati BiH. Ono što mi predlažemo gradi BiH, daje šansu evropskoj BiH i na tome ćemo do kraja ustrajati što god ko misli – istakao je Čović.

    Poručio je kako ovo nije zamka za bilo koga, te da nije prijetnja, ovo je, kako je kazao, jednostavno traženje puta do moderne i evropske BiH.

    Čović smatra kako će pritisaka biti i od strane međunarodnih predstavnika, ali i dominantno iz “političkog” Sarajeva koje se nalaze u jednoj svojoj začahurenosti u misli kako kroz građansku državu mogu napraviti bošnjačku federaciju, pa potom BiH , prenosi Klix.

    – Jasno je da to nije BiH ona kakvu žele njeni stanovnici. Jasno je da bar dva naroda i dobar dio bošnjačkog naroda ne želi takav pristup, praviti, ja bih rekao, neke “fildžan državice” na prostoru oko Sarajeva. To ne treba bošnjačkom, ni hrvatskom i srpskom narodu u BiH, ali i svim građanima BiH – zaključio je Čović.

  • UN: Svijet će gladovati ako se ne otvore ukrajinske luke

    UN: Svijet će gladovati ako se ne otvore ukrajinske luke

    Svjetski program UN-a za hranu saopćio je danas da će ljudi širom svijeta gladovati ako se ukrajinske luke na Crnom moru uskoro ponovo ne otvore.

    “Moramo da otvorimo ove luke kako bi hrana mogla da ulazi i izlazi iz Ukrajine. Svijet to zahtijeva jer stotine miliona ljudi zavise od ovih zaliha”, rekao je izvršni direktor Svjetskog programa UN za hranu David Bizley.

    On kaže da su trenutno ukrajinski silosi žita puni, prenio je BBC.

    Svjetski program UN-a za hranu zabrinut je da neće biti mjesta za skladištenje ovog ljeta ukoliko se silosi sada ne isprazne, što će stvoriti velike količine otpada i dodatno podići cijene hrane na svjetskom nivou.

    Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu procjenjuje da se 25 miliona tona žitarica trenutno nalazi u Ukrajini dok su njene crnomorske luke zatvorene.

    Ukrajina, koja je jedan od vodećih svjetskih proizvođača kukuruza i pšenice, od februara nije u mogućnosti da vozovima izvozi žitarice.

  • Raste broj žrtava eksplozije u hotelu u Havani: “Nesreća za žaljenje”

    Raste broj žrtava eksplozije u hotelu u Havani: “Nesreća za žaljenje”

    Najmanje 22 osobe su poginule u snažnoj eksploziji u hotelu Saratoga u centru Havane, a povrijeđeno je više od 70 ljudi, javila je danas kubanska državna televizija.

    Kubanski zvaničnici saopštili su da prvi rezultati istrage pokazuju da je uzrok jučerašnje eksplozije curenje gasa, prenosi Rojters.

    “Sve ukazuje da je eksplozija bila nesrećni slučaj”, saopštio je predsjednik Kube Migel Dias-Kanel u televizijskom obraćanju sa lica mjesta.


    Dias-Kanel je izjavio za Rojters da eksploziju nije izazvala bomba i da nema pokazatelja da se radi o terorističkom napadu, a nakon povratka sa mjesta eksplozije i kratke posjete dvjema bolnicama u kojima se liječe povređeni, incident je nazvao “nesrećom za žaljenje”.


    Jučerasnja eksplozija se dogodila u blizini škole sa više od 300 učenika, saopštile su zdravstvene vlasti, a najmanje 15 djece je povrijeđeno u njoj, saopštilo je ministarstvo zdravlja, dok je jedno dijete preminulo, prenosi Rojters.

    Kubanski ministar turizma Huan Karlos Garsija saopštio je da u eksploziji, prema prvim izvještajima, nema poginulih niti povrijeđenih stranih državljana.


    Hotel je, inače, bio zatvoren i samo su radnici koji su radili na njegovoj obnovi bili unutra u vrijeme eksplozije, izjavio je Roberto Enrike Kalsadilja, predstavnik vojne kompanije koja upravlja mnogim hotelima u zemlji, navodi britanska agencija.

    U intervjuu za državnu televiziju, Kalsadilja je rekao da je hotel sa 96 soba trebalo da bude ponovo otvoren u narednih nekoliko dana i da su radnici obavljali posljednje pripreme.

    On je, takođe, rekao da je uzrok eksplozije curenje gasa.

  • O aranžmanu s MMF-om još niko ni ne razmišlja

    O aranžmanu s MMF-om još niko ni ne razmišlja

    Predstavnici BiH ni ne razmišljaju o potpisivanju novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) iako se zemlja nalazi u najtežoj ekonomskoj i finansijskoj situaciji s rekordnom inflacijom.

    Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, za “Nezavisne novine” je samo kratko potvrdio da se na planu novog aranžmana trenutno ne dešava ništa.

    “Mi ne računamo na početak novih pregovora prije održavanja narednih opštih izbora”, rekao nam je Džuel.

    U Savjetu ministara BiH su nas uputili na Ministarstvo finansija i trezora BiH, naglasivši da su oni zaduženi za ovo pitanje. U tom ministarstvu takođe ističu da se ništa ne dešava.

    Naglasili su za “Nezavisne novine” da se u izbornoj godini do sada obično nisu ni vodili razgovori, te da je na posljednjem sastanaku s misijom bilo riječi samo o pregledu u vezi s pomoći oko kovida.

    Ni u Ministarstvu finansija RS nam u petak nisu mogli dati bilo kakvu informaciju o eventualnim novim pregovorima.

    Podsjećanja radi, MMF je prošle godine u ovo vrijeme odobrio pomoć svim zemljama članicama na način da mogu povući sredstva od više od 300 miliona evra po veoma povoljnim uslovima, a tada je analitičarima bilo jasno da dobijanje pomoći bez ikakvog uslovljavanja u sprovođenju reformi neće motivisati političke predstavnike da se angažuju oko novog aranžmana.

    Tokom prošle i pretprošle godine pregovori su zapeli na prevelikim izdavanjima za boračke kategorije u FBiH, neprihvatanju stvaranja zajedničkog registra transakcija fizičkih lica u Centralnoj banci BiH i još nekoliko manjih uslova.

    Inače, što se tiče dosadašnjih aranžmana, u Centralnoj banci ističu da je do sada BiH imala šest zaključenih aranžmana s ovom međunarodnom finansijskom institucijom, od kojih su četiri stendbaj, jedan produženi aranžman, i jedan aranžman brze finansijske pomoći usljed kovida.

    Stendbaj aranžmani su zaključivani u periodu između 2008. i 2014. godine i u potpunosti su otplaćeni. Produženi aranžman zaključen je 2016. godine u visini od 443 miliona SDR, što iznosi otprilike 560 miliona evra, a povučeno je 127 miliona SDR-a. Za otplatu iz ovog aranžmana ostalo je oko 140 miliona evra.

    Aranžman brze pomoći zaključen je u aprilu 2020. godine u visini od 265 miliona SDR-a, odnosno 335 miliona evra.

    Otplata za ovaj dug još nije otpočela, tako da, prema podacima Centralne banke BiH, BiH duguje MMF-u 405 miliona evra, ne računajući povučena sredstva prošle godine.

  • Može li Savjet za nacionalnu bezbjednost Hrvatske pomoći Hrvatima u BiH

    Može li Savjet za nacionalnu bezbjednost Hrvatske pomoći Hrvatima u BiH

    Nakon što je zaprijetio da će blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO sve dok BiH ne dobije novi Izborni zakon, hrvatski predsjednik Zoran Milanović je ovih dana zatražio i sazivanje sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost povodom opštih izbora koji su raspisani u BiH za 2. oktobar.

    Milanović u dopisu, koji je uputio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, predlaže sazivanje sjednice SNB zbog “opasnosti da Hrvati u BiH neće moći birati svoje predstavnike u tijela vlasti, te izgubiti ravnopravnost i ustavna prava, s obzirom na to da se izbori planiraju provesti po postojećem diskriminatorskom Izbornom zakonu, koji će Hrvatima onemogućiti legitiman izbor svojih predstavnika u tijela vlasti”.

    – Provođenjem izbora uz postojeći zakon Hrvati u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda, izgubiće ravnopravnost i ustavna prava koja su im zagarantovana Dejtonskim sporazumom – naveo je Milanović u dopisu.

    Njegov dopis dolazi samo par dana nakon što je lider HDZ BiH, Dragan Čović zaprijetio da će Hrvatski narodni sabor pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma.

    Ad
    Čovićeve prijetnje izazvale su brojne izjave sarajevskih političara koji su ga optužili da “ruši” Dejton, a Milanovićev dopis je unio dodatno nezadovoljstvo dijela političara u FBiH.

    Šta se može očekivati od sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost Hrvatske, i koliko ona može pomoći Hrvatima u BiH u ispunjavanju njihovih zahtjeva kada su u pitanju izbori u BiH?

    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ne očekuje ništa spektakularno, ukoliko do sjednice i dođe.

    – Hrvatska može dosta doprinijeti raspletu ovdašnje krize, ali nisam siguran da je njen SNB prava instanca za to. Mislim da bi trebalo da tu ključni teret ponese hrvatska diplomatija, tačnije hrvatski predstavnici, prije svega u EU, NATO, OSCE i Savjetu Evrope – kaže Sitarski za Srpskainfo.

    On ističe da svi potezi hrvatskih predstavnika u tim tijelima treba da budu usaglašeni između državnih organa u Hrvatskoj.

    Ukoliko imaju različite stavove, kako pojašnjava Sitarski, trebali bi prvo da se konsultuju, a onda da izađu sa usaglašenom pozicijom pred javnost i prema odgovarajućim međunarodnim organima i forumima.

    – Ako se i sazove sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost ne očekujem da će ona nešto posebno doprinijeti nekim ovdašnjoj situaciji i da će uticati na nju. Međutim, sinhornizirani nastupi hrvatskih predstavnika bi mogli dosta da doprinesu raspretljavanju ovog našeg čvora – kategoričan je Sitarski.

  • Kako političari u BiH reaguju na sankcije

    Moramo poštovati pravila. Mi ćemo se pripremati narednih 150 dana i radićemo sve da dobijemo te izbore, izjavio je lider HDZ BiH, Dragan Čović.

    Tako je Čović, za svega nekoliko časova, u mnogome ublažio retoriku u vezi sa odlukom CIK BiH da za 2. oktobar raspiše opšte izbore.

    Dan ranije, Čović je pisao međunarodnoj zajednici i zaprijetio da će HNS „pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma“, zbog toga što su izbori rapisani, a da prije toga nije izmijenjen Izborni zakon BiH na način da Hrvatima garantuje legitimno političko predstavljanje.

    Istina, u intervjuu za hrvatski RTL, Čović je i dalje govorio o zaključcima HNS, ali je naglasio: „Kako će konačno izgledati taj koncept naše reorganizacije i institucionalne i teritorijalne, to je pitanje dogovora koji ćemo raditi unutar HNS“.

    Slučajno ili ne, između dva Čovićeva stava uslijedila je reakcija Britanske ambasade u BiH koja mu je zaprijetila sankcijama. Vjerovatno istim onim koje je Velika Britanija uvela Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović, zabranivši im putovanje i posjedovanje imovine u Velikoj Britaniji.

    Tim povodom istraživali smo na koji način sankcije, ili prijetnje sankcijama, djeluju na političare u BiH? Na listama su, osim pomenutih, još i Nikola Špirić (SNSD), Mirsad Kukić (PDA), Asim Sarajlić (SDA), Gordana Tadić – bivši glavni tužilac Tužilaštva BiH, Milan Tegeltija – bivši predsjednik VSTS BiH i sadašnji savjetnik Milorada Dodika…

    Kukić je odmah podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke jer navodno nije želio da ona trpi zbog njega. Iz istog razloga, Sarajlić je podnio ostavku na funkcije u PS BiH. Tadićeva, pošto je već smijenjena, nije mogla da podnese ostavku, ali je poručila da je vrlo razočarana jer je „čitav život radila pošteno“.

    Kada je reč o Dodiku i krugu političara oko njega, stav je da ih sankcije neće spriječiti da nastave odbranu interesa Republike Srpske.

    Međutim, činjenica je da je Dodik „prolongirao“ vraćanje nadležnost Srpske, zbog kojih je i dospio u drugi krug sankcija. Istina, nikada nije rečeno da je to zbog sankcionisanja, nego na nagovor predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.

    Politička analitičarka iz Banjaluke, Tanja Topić, smatra da u reakcijama na sankcije političari šalju dvoslojnu poruku – jednu domaćoj, a drugu međunarodnoj javnosti.

    Poruka za domaću javnost je puna tog patriotskog naboja, odnosno prkosa i inata u smislu „nama ništa sankcije ne mogu, samo nas mogu ojačati“ i „ništa nam ne znači to što nećemo imati mogućnost putovanja i nemamo račune u tim zemljama“. A, onda imate onu drugu poruku koja ide ka međunarodnoj javnosti i ona je uzdržana. Ne slave se sankcije, nikom nije ugodno da se nađe na crnoj listi najmoćnijih država svijeta. Sasvim sigurno da im te sankcije i u političkom životu predstavljaju uteg, za koji kod kuće ne žele da priznaju da ih na bilo koji način pogađa. Svih ovih godina imali smo snažno lobiranje političkog vrha RS u SAD. To je bilo nastojanje da se ljudi koji se nalaze pod sankcijama oslobode tih sankcija. Pa su imali izrazito velika očekivanja od Donalda Trampa, koji bi mogao skinuti te sanikcije – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Politička analitičarka iz Sarajeva, Ivana Marić, smatra da se političari uveliko prilagođavaju sankcijama međunarodne zajednice. Međutim, dodaje Marićeva, tako su dobri propagandisti da to prestave kao da je to njihova odluka.

    “Dovoljno je da pogledamo odnos Dodika i Kristijana Šmita. Dodik koji kao ne priznaje Šmita za visokog predstavnika, Šmit koji poništava važenje zakona koji je donijela NSRS, onda ode na razgovor sa Vučićem i Vučić zabrani, naredi Dodiku da odustane od vojske RS. Vidite koliko Dodik nema mogućnost samostalnog odlučivanja. Vidite da se Dodik vratio u institucije BiH. Pompezno najave blokade, a kada se vraćaju, onda to rade nekako prećutno i bace neku drugu dimnu bombu da ljudi to ne primjete”, tvrdi Marićeva.

  • Zelenski: Rusija se mora povući sa teritorije Ukrajine, to je preduslov za mir

    Zelenski: Rusija se mora povući sa teritorije Ukrajine, to je preduslov za mir

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sinoć je kazao kako je uslov za postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom i tačka o kojoj nema pregovora, ta da se ruske trupe moraju povući na pozicije na kojima su bili prije početka invazije.
    Povlačenje ruskih snaga minimalno je na što Ukrajina može pristati iako Zelenski nije govorio o Krimu, kojega je Rusija aneksirala 2014. godine.

    “Ja sam lider Ukrajine, ne mini Ukrajine”, kazao je Zelenski.

    Ruske snage trenutno na terenu pokušavaju ostvariti potpunu kontrolu nad lučkim gradom Mariupoljom koji je pod opsadom od početka agresije. Tamo se i dalje nalaze civili zajedno sa ukrajinskim snagama unutar čeličane Azovstal koja je pod konstantnim napadima.

    Ukoliko bi konačno osvojila Mariupolj, bila bi to najveća pobjeda ruske vojske za dva mjeseca rata i dala bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu razlog za slavlje na najavljenoj paradi povodom 9. maja, Dana pobjede u Rusiji kada ta država slavi pobjedu Sovjetskog saveza nad nacistima u Drugom svjetskom ratu.

    “Kako bismo zaustavili rat, prvi korak mora biti vraćanje na pozicije od 23. februara. Mene je birao narod Ukrajine, ne samo jednog njenog dijela”, kazao je Zelenski na pitanje novinarke BBC-a.

    Ukrajinski predsjednik pozvao je na ponovnu uspostavu diplomatskog dijaloga između Rusije i Ukrajine.

    “Bez obzira na činjenicu da smo spalili sve mostove, ne mislim da su ti mostovi uništeni, figurativno govoreći”, dodao je Zelenski.

    Ruska strana mišljenja je da su pregovori o uspostavi mira u fazi stagnacije.

    Zelenski je pozvao građane da slušaju pozive na uzbunu, traže skloništa te da se ne kreću po šumama i teritorijama kojima je prošla ruska vojska zbog opasnosti od mina.

    Juče je ukrajinski predsjednik odlikovao članove Glavnog štaba oružanih snaga Medaljom za vojne zasluge.