VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rusija će na Dan pobjede pokazati raketu koja može nositi deset nuklearnih bojevih glava

    Rusija će na Dan pobjede pokazati raketu koja može nositi deset nuklearnih bojevih glava

    Rusija će danas tradicionalno Dan pobjede obilježiti 9. maj velikom vojnom paradom u Moskvi, a ove godine očekuju se i neke promjene.

    Kako je najavljeno, 11.000 vojnika, 33 velika ešalona i 77 aviona paradirat će danas moskovskim Crvenim trgom, dok će borbeni avioni letjeti iznad njih u sklopu godišnje parade za Dan pobjede.

    No, kako javljaju britanski mediji, među gomilom vojnih vozila i opreme u centru Moskve viđen je i termonuklearni projektil tipa RS-24 Yars. Radi se o projektilu teškom skoro 50 tona koji može nositi do 10 nuklearnih bojevih glava.

    Također, kako se može vidjeti na videosnimkama koje prenose ruski državni mediji, u generalnoj probi u vojnim vozilima prošla je i paradna jedinica učesnika agresije na Ukrajinu, koju Rusija naziva “specijalna operacija”.

    Očekuje se da će danas prilikom proslave Dana pobjede u Moskvi ruski predsjednik Vladimir Putin govoriti o ratu u Ukrajini. Mnogo je špekulacija bilo posljednjih dana o tome šta bi ruski predsjednik mogao najaviti danas.

    Dok jedni smatraju da bi mogao proglasiti pobjedu Rusije nad Ukrajinom i okončati vojne aktivnosti, drugi su mišljenja da bi mogao pokrenuti opštu mobilizaciju i proglasiti rat Ukrajini.

  • Japan: Veoma smo ovisni o ruskoj nafti, treba nam vremena za obustavu

    Japanu će biti potrebno vrijeme za odustajanje od uvoza ruske nafte nakon što je zabrana usaglašena na sastanku Grupe sedam zbog vojne akcije Moskve u Ukrajini, rekao je danas premijer Fumio Kishida.

    Članice G7 dogovorile su se na online sastanku da pojačaju pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako su veoma zavisne od ruskog goriva, što uključuje i Japan.

    “Za zemlju koja je veoma zavisna od uvoza energenata, to je veoma teška odluka. Ali koordinacija među G7 je najvažnija u ovakvom trenutku”, rekao je Kishida novinarima.

    On je dodao da će Tokio imati u vidu aktuelnu situaciju kada bude vršio smanjenje ili obustavljanje uvoza ruske nafte.

    “Bit će nam potrebno vrijeme za postepeno ukidanje”, rekao je japanski premijer, ali nije naveo više detalja.

    Od sredine aprila nije bilo utovara ruske nafte za japansko tržište, navodi se u podacima kompanije “Refinitiv”. Oko 1,9 miliona barela izvezeno je iz Rusije u Japan u aprilu, što je za 33 posto manje nego u istom mjesecu prije godinu dana.

  • Vojne vježbe vojske Srbije završavaju prezentacijom “Vatrenog štita 2022”

    Vojne vježbe vojske Srbije završavaju prezentacijom “Vatrenog štita 2022”

    Sinoć je na poligonu Pasuljanske livade u Srbiji u okviru vojnih vježbi koje traju od 4. aprila, počela združena taktička vježba Vojske Srbije sa bojevim gađanjem “Vatreni štit 2022”.

    Vježbi prisustvuju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ministar odbrane Nebojša Stefanović, ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin i načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović.

    Vježba je započela ispaljivanjem signalnog metka crvene boje, a nakon čega slijedi izvođenje odbrambene operacije u različitim uslovima, danju i noću.

    Najvažnije prezentirano oružje na prikazu borbenih sredstava je “Vatreni štit 22”, kineski sistem za protuvazdušnu odbranu srednjeg dometa FK-3.

    Domet raketa FK-3 je 100 kilometara, dok radar otkriva ciljeve na 240 kilometara. Kao noviji sistem, napravljen je tako da bude otporan na elektronska ometanja te ga teže detektiraju proturadarske rakete.


    U širem regionu sisteme sličnih karakteristika ima Rumunija koja u svom arsenalu posjeduje najnoviju verziju američkog “Patriota” dok Bugarska ima stariju verziju ruskog S-300 PMU iz osamdesetih godina prošlog vjeka.

    Svi dijelovi sistema FK-3 imali su registarske tablice Vojske Srbije što znači da su uvedeni u sistem naoružanja nakon što su prošli stroge tehničke i administrativne procedure.

    Za funkcionisanje sistema naoružanja pobrinuli su se pripadnici 250. raketne brigade za protuvazdušna dejstva vojske Srbije.

    Za izvođenje vježbi angažovano je više od 1.000 pripadnika vojske kao i avion MiG-29, helikopteri Mi-35 i H-145, daljinski pilotirani helikopteri Ć-92A kao i artiljerijsko-raketni sistem PVO “Pancir-S1”.

    Borbene mogućnosti tokom vježbe pokazat će tenk M-84AC1, kao i bespilotna letjelica “Vrabac”.
    Iako tokom vježbe nisu izložene “pametne bombe”, na poligonu je bilo moguće vidjeti trenažer za uvježbavanje gađanja ruskom vođenom aviobombom KAB-500, koja teži 500 kilograma. Bomba ima navođenu bojevu glavu i mogućnost da promaši cilj u rasponu od četiri do najviše sedam metara.

    Vojne vježbe srbijanske vojske počele su 4. aprila a završavaju danas vježbom taktičke grupe za izvođenje odbrambenih operacija u noćnim uslovima.

  • Istraživanje: Klimatske promjene donose nove viruse

    Istraživanje: Klimatske promjene donose nove viruse

    ​Za viruse na planeti ovo je vrijeme nezapamćenih mogućnosti.

    Procjenjuje se da od 40.000 virusa koji se nalaze u tijelima sisara, jedna četvrtina može da zarazi ljude. Iako do sada većina ipak ne prelazi jer nemaju mnogo mogućnosti za prelazak na čovjekovo tijelo, šanse za takvu razmjenu virusa se sve više povećava.

    Promjene u klimi planete prisiljavaju životinje da se sele u nova staništa kako bi se našla u poželjnim uslovima životne sredine koja im odgovaraju, a vrste koje nikada nisu koegzistirale, usljed tih migracija, postaju komšije, što stvara uslove da se virusi više šire i mogu da pređu na nepoznatog domaćina. Pa tako i na ljude.

    Mnogi naučnici su tvrdili da će klimatske promjene dovesti do toga da pandemije postanu izvjesnije, ali nova analiza pokazuje da je ovakva zabrinjavajuća budućnost već stigla.

    “Planetarna mreža virusa i života u divljini prirode trenutno se ponovo ispisuje. Dok smo mislili da razumijemo pravila ove igre, iznova i iznova, realnost nas je naučila da to nije način na koji djeluje biologija”, ističe Kolin Karlson, biolog sa Univerziteta Džordžtaun.

    Ovo se pogotovo odnosi na Afriku i Aziju, kontinente koji su u posljednjih nekoliko decenija žarišta širenja smrtonosnih virusa sa ljudi na životinje i obrnuto. Među ovim virusima su HIV, ebola i virus korona.

    Istraživači, koji su rezultate svojih analiza objavili u časopisu “Nature”, koristili su model kako bi ispitali više od 3.000 vrsta sisara koji bi mogli da migriraju i šire viruse u narednih 50 godina ako se planeta Zemlja zagrije za dva stepena Celzijusa.

    Otkrili su da će se prelazak virusa sa vrste na vrstu desiti više od 4.000 puta među sisarima. Ptice i vodene životinje nisu bile uključene u studiju.

    Naučnici su rekli da se neće svi virusi širiti na ljude ili uzrokovati pandemije kakva je pandemija izazvana virusom korona, ali broj virusa među vrstama povećava rizike od širenja na ljude.

    Povezivanje dvije najveće krize
    Studija naglašava dvije globalne krize – klimatske promjene i širenje infektivnih bolesti.

    Najmanje 10.000 vrsta virusa ima kapacitet da inficira ljude, ali trenutno većina ih tiho cirkuliše među životinjama, odnosno sisarima u divljini.

    Međutim, klima i eksploatacije tla će stvoriti nove mogućnosi za širenje virusa među prethodno geografski izolovanim vrstama u divljini, napominje studija.

    U nekim slučajevima, to će podstaknuti zoonotska širenja virusa.

    Klimatske promjene će rezultirati hiljadama novih vrsta virusa koji se šire među životinjskim vrstama do 2070. godine, što će vrlo vjerovatno povećati rizik od pojave infektivnih bolesti koje mogu da pređu sa životinja na ljude kako navodi nova studija.

    Studija predviđa da će vrste sisara nagomilati nove kombinacije virusa na visokim nadmorskim visinama, u žarištima biološke raznovrsnosti i u područjima guste naseljenosti ljudi u Africi i Aziji.

    Zbog jedinstvene sposobnosti razmnožavanja, slijepi miševi su inkubatori novih virusa koji prelaze na druge vrste.

    Prelazak virusa sa slijepog miša, kako navodi ova studija, odigravaće se evolucionim putevima koji će olakšati pojavu infekcija kod ljudi. Preporuka je da se poveća nadzor virusa, naročito u tropskim zonama koje nose najviše zoonoza.

    Prethodna istraživanja su uglavnom ispitivala kako deforestacija (krčenje šuma) i trgovina divljim životinjama dovode do širenja virusa sa životinja na ljude, ali manje je istraživanja o tome kako klimatske promjene mogu da utiču na ovu vrstu prenosa zaraze, naveli su autori studije.

    “Naša studija povezuje dvije najurgentnije krize sa kojima se suočavamo”, rekao je jedan od autora biolog Karlson.

    Studija, koja je počela 2019. godine a čiji su rezultati objavljeni krajem aprila 2022, pokazala je da će se u najoptimističnijim klimatskim scenarijima, u deceniji koja dolazi, desiti, u grubim kalkulacijama, 300.000 prvih susreta između vrsta koje inače nemaju dodira, što će dovesti do 15.000 skokova virusa na nove domaćine.

    Prenos virusa je već počeo
    “Neke indikacije nam sugerišu da se ovakvi susreti vrsta i prenos virusa već dešava mnogo frekventnije i u blizini mjesta gdje živi mnogo ljudi”, rekao je Aron Bernstajn, pedijatar iz Centra za klimu, zdravstvo i globalnu životnu sredinu sa Univerziteta Harvard.

    Koautor studije Gregori Alberi, ekolog za bolesti sa Univerziteta Džordžtaun rekao je da se infekcije podstaknute klimatskim promjenama već dešavaju i da svijet treba da se pripremi.

    “Ovo se ne može spriječiti, čak i u najboljem klimatskom scenariju”, rekao je Alberi, prenosi agencija AP.

    Karlson i Alberi prozvali su studiju, s dozom crnog humora, “Ledenjak”, čime su označili ogromnu i uglavnom skrivenu prijetnju koje je čovječanstvo još nesvjesno.

    Njihova simulacija otkrila je da su virusi sisara već dramatično promijenjeni, do stepena koji se vjerovatno ne može poništiti čak i ako sve emisije ugljenika sutra prestanu.

    Antropocen, doba definisano moći čovječanstva nad Zemljom, takođe je i razdoblje definisano moći virusa nad ljudima – vrijeme pandemija.

    “Trenutak da se klimatskim promjenama zaustavi povećanje prenosa virusa bio je prije 15 godina. Mi smo u svijetu koji je 1,2 stepena topliji (od predindustrijskih nivoa) i nema nazad. Zbog toga moramo da se pripremimo za nove pandemije”, siguran je Karlson, koji je takođe i autor najnovijeg izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene, povodom čega ističe da hitno moraju da se smanje emisije gasova i efekat staklene bašte, te da se postepeno izbace fosilna goriva kako bi se smanjio rizik od širenja zaraznih bolesti, prenosi Telegraf.

  • Brnabić: Biće još jačih pritisaka

    Brnabić: Biće još jačih pritisaka

    Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je sinoć da će u narednom periodu biti još jačih pritisaka na Srbiju da uvede sankcije Rusiji.

    Brnabić je u emisiji Hit tvit na TV Pink rekla da postoji veliko interesovanje Zapada za to zašto Srbija ne uvodi sankcije Rusiji i istakla da će u narednom periodu pritisci na Srbiju da to učini biti jači.

    “Ogromno je interesovanje i nametanje nekoliko tema od kojih je jedna zašto je Srbija jedina država koje ne uvodi sankcije Rusiji”, kazala je Brnabić.

    Istakla je da će u narednom periodu Srbiji biti sve teže, ali da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić “igra” diplomatsku igru na nevjerovatan način, te da na sastancima koristi poznavanje istorije i prava, pa je teško da mu se da argument protiv.

    Brnabić je navela da izjava predsjednika Rusije Vladimira Putina u vezi sa Kosovom dodatno otežava situaciju Srbiji, te da je nevjerovatno koliko Putin, kako kaže, imitira sve ono što je Zapad radio 90 godina u slučaju Srbije i Kosova.

    Brnabić ističe da Srbija mora da se bori za međunarodno pravo, jer ono čuva njene interese.

    “Mi kao zemlja pokušavamo da se držimo međunarodnog prava kao ‘pijan plota’, u tome se razlikujemo od drugih”, kazala je Brnabić.

    Osvrnula se na kritike opozicije oko ekonomskih mjera koje uvodi Vlada, ističući da koliko god se smijali i kritikovali, država je pokazala da zna da se bori u kriznim vremenima.

    “Koliko god da se smeju, mi smo uvek korak ili dva ispred za naše građane. Biće teško, ali mislim da smo pokazali da znamo da se borimo u kriznim vremenima”, kazala je Brnabić.

  • Begić najavio kandidaturu za potpredsjednika Srpske

    Begić najavio kandidaturu za potpredsjednika Srpske

    Ivan Begić, bivši odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka, objavio je na svom Fejsbuk profilu da će se kandidovati za potpredsjednika Republike Srpske.

    Begić je napisao da ima “podršku porodice kao najvažnije institucije” i da kreće u prikupljanje potpisa koji su mu potrebni za kandidaturu.

    – U narednih 12 dana preostaje skupiti podršku još 2.998 ljudi kako bih se mogao kandidovati za potpredsjednika Republike Srpske – napisao je Begić.

    Najavio je da će potpise od utorka skupljati na Trgu Krajine u Banjaluci, a od petka ispred Patrije u Prijedoru.

    Begić je napustio PDP i vratio odbornički mandat u Skupštini grada Banjaluka nakon što je u javnost isplivao gej video zapis na kojem se vidi i Begić.

    On se inače izjašnjava kao Hrvat i rodom je iz mjesta Gornja Ravska kod Prijedora.

  • U SDS vjeruju u dogovor s Nešićem i Selakom

    U SDS vjeruju u dogovor s Nešićem i Selakom

    Predsjedništvo i Glavni odbor SDS trebalo bi da do 22. maja konačno objave ime kandidata te stranke za srpskog člana Predsjedništva BiH, saznaje Srpskainfo.

    Prema tvrdnjama izvora, aktuelni šef SDS, Mirko Šarović, trenutno ima veće šanse da se domogne kandidature u odnosu na predsjednika Glavnog odbora, Milana Miličevića, koji nezvanično važi za Šarovićevog najozbiljnijeg konkurenta.

    Inače, sagovornici Srpskainfo, koji su insistirali na anonimnosti, takođe tvrde da nije isključeno da u posljednji čas dođe do dogovora o zajedničkim kandidatima opozicije za dvije najvažnije inokosne funkcije (predsjednik RS i srpski član Predsjedništva BiH), iako je DNS, kao stranka koja se opoziciono deklariše, samostalno objavila imena svojih kandidata. Još ranije je to uradila PDP, koja je Jelenu Trivić imenovala kao svog kandidata za predsjednika Srpske.

    Oni otkrivaju i to da bi upravo SDS, kao predvodnik opozicije, u bliskoj budućnosti trebalo da inicira održavanje sastanka s liderima DNS i SPS, strankama koje su napustile vladajuću koaliciju i izrazile želju za zajedničkim opozicionim nastupom, ali su do sada, kako navode, od “perjanica” opozicije iz SDS i PDP uglavnom bili ignorisani.

    – Sa Socijalističkom partijom Srpske postoji saglasnost oko svih važnijih pitanja i tu ne bi trebalo da postoje problemi oko dogovora o usaglašenom izbornom djelovanju. Što se tiče DNS, ozbiljni pregovori sa tom strankom tek predstoje. U vrhu SDS vjeruju da je dogovor o zajedničkim kandidatima opozicije za predsjednika Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH i dalje moguć – kažu naši izvori.

    Da su zakulisni pregovori između SDS i DNS već počeli potvrđuju i snimci tajnog sastanka lidera tih stranaka, Mirka Šarovića i Nenada Nešića, koji se prije dva dana održao u jednom restoranu u Istočnom Sarajevu, o čemu je potral Srpskainfo već pisao.

    Član Predsjedništva SDS, Nemanja Vasić, za naš portal nije želio da potvrdi, ali ni da demantuje informaciju da se pripremaju pregovori s DNS i SPS oko zajedničkog izbornog nastupa, makar kada je riječ o podršci te dvije stranke za zajedničke kandidate opozicije za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH. On, međutim, smatra da postoje realne šanse da to takvog dogovora dođe, uprkos tome što je DNS još prije dva mjeseca objavio imena svojih kandidata.

    – Ubijeđen sam da će doći do dogovora i da je u zajedničkom interesu da na predstojećim izborima pobijedimo aktuelni režim. Naravno da će poslije izbora biti adekvatno vrednovan svačiji doprinos pobjedi i da za svakog istaknutog opozicionara mora biti mjesta u pobjedničkom timu – kaže Vasić.

    Član Predsjedništva PDP, Ljubiša Krunić, za Srpskainfo kaže da će svi koji iskreno žele smjenu aktuelne “nenarodne vlasti” bez mnogo razmišljanja podržati kandidate opozicije.

    – Naš cilj je da pobijedimo režim koji svakim danom urušava Republiku Srpsku svojim javašlukom, korupcijom i izolacijom u koju su nas uveli. Siguran sam u pobjedu naših kandidata i svako ko iskreno želi da ovoj nenarodnoj vlasti konačno vidimo leđa podržaće naše opozicione kandidate, bez bilo kakvih kalkulacija – poručuje Krunić.

  • Putin prelazi na “plan C”?

    Putin prelazi na “plan C”?

    “Ovaj rat je rat u kome Rusija ne može da pobedi ni u kom smislu”, rekao je analitičar odbrane Majkl Klark u opsežnoj analizi koju je objavio Bi-Bi-Si.

    Klark podseća da su Putinovi inostrani vojni uspesi širom sveta posle 2008. postignuti upotrebom malih jedinica elitnih snaga, plaćenika i lokalnih grupa milicije uz rusko vazduhoplovstvo.

    To je Moskvi dalo značajnu polugu uticaja po niskim troškovima tokom intervencija u Gruziji, Nagorno-Karabahu, Siriji, Libiji, Maliju i dva puta u Ukrajini tokom 2014. godine, prvo u ilegalnoj aneksiji Krima, a zatim u stvaranju samoproglašenih ruskih država u Lugansku i Donjeck, navodi Bi-Bi-Si.

    U svakom slučaju, Rusija se kretala brzo na načine kojima zapadni svet nije mogao da se suprotstavi osim kroz postepene režime sankcija – ništa što bi moglo da preokrene stvarnost. Vladimir Putin je bio vešt u stvaranju “novih činjenica na terenu”, piše Bi-Bi-Si.

    U februaru je ponovo pokušao u najvećem obimu u Ukrajini – da preuzme vlast u roku od oko 72 sata u zemlji od 45 miliona ljudi, koja zauzima drugu po veličini kopnenu površinu u Evropi. Bilo je to neverovatno kockanje i potpuno je propalo u prvoj ključnoj nedelji. Putin sada ima nekoliko opcija osim da krene napred kako bi ovaj rat bio veći – ili veći u Ukrajini ili veći napredovanjem van njenih granica. Eskalacija je ugrađena u sadašnju situaciju i Evropa je dostigla veoma opasan trenutak u svojoj novijoj istoriji.

    Nakon neuspeha sa planom A – da preuzme vladu u Kijevu pre nego što snage predsednika Vladimira Zelenskog ili spoljni svet reaguju, Moskva je tada prešla na plan B. Ovo je bio “manevarniji” vojni pristup – da opkoli Kijev i pređe na druge ukrajinske – Černihiv, Sumi, Harkov, Donjeck, Mariupolj i Nikolajev i jednostavno guše ukrajinski oružani otpor, dok bi Kijevu pretila kapitulacija ili uništenje. I nije uspelo. Herson je bio jedini veći grad koji je pao pod rusku kontrolu i od tada se opirao ruskoj vlasti. Činjenica je da su ruske snage bile premale da bi dominirale tako velikom zemljom; imali su veoma loše rezultate iz raznih razloga; bili su slabo vođeni i raštrkani oko četiri odvojena fronta, od Kijeva do Nikolajeva, i dalje bez glavnog komandanta, piše Bi-Bi-Si.

    Rusija je sada prešla na plan C, koji treba da se odrekne Kijeva i severa i koncentriše sve svoje snage na veliku ofanzivu u regionu Donbasa i preko južne Ukrajine, verovatno do luke Odesa na jugozapadu. Ovo je kampanja koju sada vidimo kako se odvija na istoku oko Izjuma i Popasne, Kurulke i Bražkivke, navodi Bi-Bi-Si.

    Ruske snage pokušavaju da opkole ukrajinsku operaciju združenih snaga (JFO) – oko 40 odsto njene vojske koja je zakopana nasuprot otcepljenih republika Luganska i Donjecka od 2014. Ključni ruski ciljevi su okupirani Slavjansk i nešto južnije, Kramatorsk. Obe su ključne strateške tačke za kontrolu čitavog regiona Donbasa. Međutim, na ovaj ili onaj način, Rusija će morati da nastavi da se bori u Ukrajini. I sve dok se Kijev drži svoje trenutne linije zahtevanja ruskog povlačenja pre nego što se razmotre bilo kakvi ustupci, Putin može da uradi malo osim da nastavi dalje.

    “Za Vladimira Putina lično nema povratka, a mogao bi čak biti optužen i kao ratni zločinac. Njegova jedina politička strategija je da pretvori rat u Ukrajini u nešto drugo – deo borbe za opstanak Rusije protiv zapadnih ‘nacista’ i ‘imperijalista’. Uživaju da se igraju opasnom idejom da se Rusija suočava sa ‘Velikim otadžbinskim ratom 2.0’ sa ostatkom Evrope. Verovatno ćemo mnogo više o tome čuti na Dan pobede”, zaključuje se u analizi Bi-Bi-Sija.

  • Moguća tri scenarija

    Moguća tri scenarija

    Cela Evropa danas obeležava Dan pobede nad nacističkom Njemačkom. U Moskvi će posebno biti obilježen ovaj dan tradicionalnom Paradom pobjede.

    Rusija će 77 godišnjicu pobjede u Velikom otadžbinskom ratu, u kojem je tadašnji S S SR izgubio 27 miliona ljudi, od kojih su 14 miliona bili civili, obeležiti danas tradicionalno centralnom vojnom paradom na Crvenom trgu, ali u specifičnim okolnostima zbog sukoba u Ukrajini koji traje duže od 70 dana.

    Na tribinama neće biti gostiju iz inostranstva, a iz Kremlja je to objašnjeno činjenicom da nije reč o jubilarnoj godišnjici.

    Međutim, i da je reč o jubileju, pitanje je koliko bi gostiju bilo, pošto se ovogodišnja Parada pobede održava u trenutku dok traje sukob u Ukrajini koji je Moskva počela 24. februara i naziva ga “specijalnom vojnom operacijom”, čiji je cilj, kako je navedeno, “denacifikacija i demilitarizacja Ukrajine”, kao i “zaštita stanovništva Donbasa”, dok je većina zemalja Zapada rusku intervenciju osudila kao agresiju na Ukrajinu.

    Sukob u Ukrajini traje već više od 70 dana i za sada niko ne može da kaže kako će se završiti.

    Zato se ovogodišnja Parada pobede u Moskvi i obraćanje ruskog predsednika Vladimira Putina očekuju sa posebnom pažnjom.

    U zapadnim medijima spekulacije o tome šta će se desiti 9. maja idu iz krajnosti u krajnost – od toga da je cilj Moskve da do Dana pobede okonča sukob u Ukrajini, pa do toga da će Putin tada proglasiti rat Ukrajini i objaviti opštu mobilizaciju.

    Parade će biti održane i u 28 ruskih gradova i na njima će učestvovati oko 65.000 ljudi, 2.400 jedinica naoružanja i više od 460 letelica.

    Crvenim trgom prodefilovaće 11.000 hiljada vojnika i 131 jedinica naoružanja, a iznad Moskve leteće 77 aviona i helikoptera

    Parada 9. maja i vizuelno će biti u znaku dešavanja u Ukrajini, pa će tako osam aviona MiG-29 iznad Crvenog trga napraviti slovo Z, koje ruske snage u Ukrajini koriste kao znak raspoznavanja, a za Moskvu je postalo jedan od simbola podrške operaciji u Ukrajini.

    Na generalnoj probi održanoj 7. maja avioni su tako leteli, a Crvenim trgom na vojnim vozilima prošla je i paradna četa koja učestvuje u operaciji u Ukrajini.

    Za vreme S S SR-a Parada pobede održavana je samo na jubilarne godišnjice, a od 1995. godine održava se svake godine.

    Defile vojske i naoružanja je uvek na Dan pobede 9. maja, izuzev 1945. godine, kada je održan 24. juna i 2020. godine, kada je parada zbog pandemije korona virusa sa 9. maja pomerena takođe na 24. jun.

    Parada Crvene armije 24. juna 1945. je prva vojna parada održana u čast pobede S S SR-a nad nacističkom Nemačkom, a njen najupečatljiviji trenutak bio je kada su sovjetski vojnici bacili zarobljene nacističke zastave kod Mauzoleja na Crvenom trgu. Trajala je dva sata, a zbog kiše je otkazan prelet avijacije.

    Himnu S S SR-a tada je izvelo 1.400 vojnih muzičara, a, prema podacima naučno-istraživačkog instituta Vojne akademije Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije, na Paradi 1945. ucestvovalo je 12 maršala, 249 generala, 2.536 ostalih oficira i 31.116 narednika i vojnika.

    Vojna parada samo je jedan od načina na koji Rusija stalno iskazuje poštovanje žrtvama palim u borbi protiv nacizma.

    Koliki značaj Rusija pridaje Danu pobede pokazuje i činjenica da su ruski astronauti pre nekoliko dana prilikom izlaska sa Međunarodne svemirske stanice u otvorenom svemiru razvili Zastavu pobede.

    Rusija je poslednjih godina, osim što je paradama slavila pobedu nad nacizmom i odavala počast žrtvama palim u toj borbi, na defileima na Crvenom trgu pokazivala i najnovije modele oružja.

    Takođe, Putin u govorima na Crvenom trgu slao je političke poruke, pri tome uvek ističući da je najveći udeo u pobedi nad nacizmom imao sovjetski narod, da će Rusija štititi svoje nacionalne interese i da neće dozvoliti prekrajanje istorije.

    Gatalo se u svim analitičkim centrima pa se iskristalizovalo nekoliko poruka koje se danas očekuju. Jedna je najava mobilizacije uz najavu opšteg rata Ukrajini.

    “Proglašavanje mobilizacije učiniće ovaj rat krajnje nepopularnim. Je li to uopšte tehnički moguće? Što možete učiniti s mobilizovanom ljudima? Koji će se učesnici vojne jedinice moći nositi s njima? – izjavio je Pavel Luzin, ruski vojni stručnjak analizirajući taj scenario.

    Spekuliralo se da bi Moskva mogla zaprijetiti oružjem masovnog uništenja, ali to već radi gotovo od početka agresije. Vilijam Burns, direktor CIA-e, u subotu je ponovio da, iako američke obaveštajne službe nisu videle “praktične dokaze” da Rusija planira da rasporedi taktičko nuklearno oružje, “ne možemo olako da prihvatimo tu mogućnost” s obzirom na rusko zveckanje oružjem.

    Vanredno stanje?

    Ugledna analitička kuća Teneo navodi da bi se “uz objavu rata i mobilizaciju moglo očekivati uvođenje vanrednog stanja u pojedinim regijama ili čak celoj Rusiji … U praksi, uvođenje vanrednog stanja dodatno bi učvrstilo političku moć u rukama predsednika i dalo vlastima široka ovlašćenja za ograničavanje ustavnih prava i reguliranje više aspekata političkog, društvenog i ličnog života.” Teneo napominje da bi tako nešto bilo posledica najave mobilizacije.

    Među realnijim se scenarijima ističe objava aneksije dosad zauzetih područja uključujući i obalu Azovskog mora pa i Mariupolj.

    “Izmenama ruskog ustava iz 2020. godine zabranjeno je davanje ruskih teritorija, što znači da bi povratak tih teritorija putem pregovora postao nemoguć. Nakon aneksije, Moskva bi svaku vojnu pretnju tim regijama tretirala kao pretnju vlastitom teritorijom”, tumači Teneo.

    Ako se taj proces odvije, to i dalje ne podrazumeva završetak rata jer će Moskva hteti osigurati dovoljnu stratešku dubinu posebno kopnenog mosta prema Krimu. Ukrajina je osokoljena uspehom odbrane Kijeva i novim oružjem te ne kani tako jednostavno predati Putinu delove zemlje.

    Tako se čini da će Dan pobede biti primarno propagandni prikaz navodne moći ruskih konvencionalnih snaga koje su pretrpele težak poraz u Ukrajini. Putin sigurno želi pokazati i deo nuklearnih kapaciteta i ta pretnja ostaje, kako kaže direktor Burns, najveća opasnost svetu sada.

  • U Njemačkoj moguć nedostatak benzina zbog embarga na rusku naftu

    U Njemačkoj moguć nedostatak benzina zbog embarga na rusku naftu

    Njemačka bi se mogla suočiti sa nedostatkom benzina usljed embarga na rusku naftu, izjavio je njemački ministar ekonomije Robert Habek.

    On je za televiziju RTL rekao da Vlada Njemačke radi na potencijalnim rješenjima.

    “Nažalost, ne može se isključiti mogućnost da će zaista biti deficit. Možemo to da riješimo, ali je moguće da će neko vrijeme biti premalo nafte, a samim tim i benzina. To se ne može isključiti. Naravno, radimo na tome da osiguramo da se to ne desi”, istakao je Habek.

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je juče šesti paket antiruskih sankcija koje su, kako navodi “Sputnjik”, usmjerene ka Sberbanci i tri državna ruska emitera, kao i prema visokorangiranim vojnim zvaničnicima i pojedincima koji su uključeni u vojnu operaciju u Ukrajini.

    U paketu sankcija je i postepeni embargo na rusku naftu. Pojedine evropske zemlje koje u velikoj mjeri zavise od ruske nafte, kao što su Mađarska i Slovačka, mogu da dobiju izuzeće od embarga.