Autor: INFO

  • Ekonomija lani porasla za 7,1 odsto

    Ekonomija lani porasla za 7,1 odsto

    Ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosio je 7,1 odsto u odnosu na godinu ranije, i u rangu je regionalnog prosjeka zemalja zapadnog Balkana.

    Ovo se navodi u informaciji “BiH-Ekonomski trendovi godišnji izvještaj 2021” koji je na danas održanoj sjednici usvojio Savjet ministara BiH.

    “Na relativno visok ekonomski rast u prošloj godini najviše je uticalo povećanje privatne potrošnje od 6,3 odsto, što je predstavljalo više od polovine ostvarenog ekonomskog rasta”, navode iz Savjeta ministara BiH.

    Usvojen je i Prijedlog sporazuma o investicionom grantu u iznosu od šest miliona evra za podršku projekta vodosnadbijevanja i sancije u BiH. Ukupna vrijednost ovog projekta za FBiH iznosi 121,3 miliona evra, a za Srpsku 100 miliona KM.

    Takođe, Savjet ministara BiH utvrdio je i Prijedlog ugovora o grantu koji se odnosi na luku Brčko od tri miliona evra, a prihvaćena je i inicijativa za ugovor sa EIB-om za projekat gradskog prevoza u Sarajevu u iznosu od 35 miliona evra.

    Iz Savjeta ministara BiH nakon sjednice saopšteno je da je usvojen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH kojim se jačaju kapaciteti ove institucije, a usvojen je i plan i program za povratak državaljana BiH iz Sirije i Iraka.

    Ministri su, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova usvojili i Plan deminiranja u BiH za 2022. godinu, na koji je saglasnost dala i Komisija za deminiranje u BiH, a usvojen je i Nacrt razvojno-investicionog programa institucija BiH za period 2023-2025. godine u kojem se navode ukupno 279 projekata u ukupnoj vrijednosti od 4,41 milijarde KM. Od ovog iznosa 3,8 milijardise odnosi na ulaganje u kapitalne projekte, a 570,2 miliona KM na ulaganja u institucionalne projekte.

    Na sjednici je usvojena i Procjena prijetnji od organizovanog kriminala u BiH u kojem se navodi da je zabrinjavajući rast broja kriminalnih grupa te da su najveće prijetnje trgovina drogom, krijumčarenje ljudi, privredni kriminal, korupcija i imovinski kriminal.

  • Zelenskom se bliži kraj?

    Zelenskom se bliži kraj?

    Volodimir Zelenski nije baš ushićen zbog glasina da bi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni mogao da se useli u predsedničku palatu.

    To piše nemački list “Bild”, pozivajući se na svoje izvore.

    “Aktuelnog šefa države Zelenskog baš i ne raduju glasine o tome da bi Zalužni u nekom trenutku mogao da se useli u predsednički dvorac”, navodi se u tekstu pod nazivom “Valerij Moćni”, uz napomenu da bi general mogao da nasledi Zelenskog nakon okončanja borbenih dejstava u Ukrajini, jer bi mogao da podari tračak nade svojim sugrađanima.

    Zalužni je, kako ocenjuje list, dokazao da poseduje “liderske kvalitete i vojnu domišljatost”, te da generala u Ukrajini smatraju patriotom i iskusnim borbenim oficirom.

    Sredinom avgusta poljski list “Viborča” je objavio materijal o aktuelnom glavnokomandujućem Oružanih snaga Ukrajine, nadahnuto opisujući njegova dostignuća: “Kada bi Mikelađelo bio dužan da izlije figuru generala Zalužnog na osnovu postova na internetu, dobio bi mešavinu Davida i Mojsija”.

    A ukrajinski mediji su pisali o tome da Zelenski namerava da povuče Zalužnog s mesta glavnokomandujućeg ukrajinskom vojskom i da mu ponudi mesto ministra odbrane. Ipak, predsednik Ukrajine je kasnije negirao takva saopštenja.

    “Ne planiram nikuda da prebacujem glavnokomandujućeg Zalužnog. Radimo kao jedan tim. Veoma je važno šta rade komandanti u raznim pravcima, sva ta prezimena su vam poznata. To su i Zalužni, i Kovaljčuk, i Sirski. Neću sve imenovati, mislim da svi naši ljudi znaju te heroje. Taj tim postoji, on radi. Najvažnija ocena je da se držimo, znači, ocena je visoka. Kada pobedimo, to će biti najviša ocena”, rekao je Zelenski novinarima kada su ga pitali da li će promeniti poziciju Zalužnog.

    Prošle sedmice na kanalima na Telegramu se širila informacija da u kancelariji ukrajinskog predsednika pokušavaju da pronađu novog kandidata za mesto glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine, a da je Služba bezbednosti Ukrajine pratila Zalužnog.

    Ambasadorka SAD u Ukrajini Bridžit Brink je, međutim, navodno zabranila bilo kakva dejstva protiv šefa oružanih snaga.

    Unutrašnje protivrečnosti
    Volodimir Zelenski i Valerij Zalužni su ranije imali nesuglasice, a pre svega zbog senzacionalne naredbe Zalužnog da se zabrani vojnim obveznicima da napuštaju boravište bez dozvole vojne komande. Predsednik Ukrajine je tvrdio da ta julska naredba nije bila usaglašena s njim.

    “Poručio sam ministru odbrane, načelniku Generalštaba, glavnokomandujućem oružanih snaga da me izveste o svim detaljima tokom sutrašnje sednice Štaba vrhovnog glavnog komandanta, to je jedna od tačaka dnevnog reda. Obećavam narodu da ću videti o čemu je reč. I molim nadalje Generalštab da ne donosi takve odluke bez mene”, izjavio je tada Zelenski.

    Prema informacijama ukrajinskih medija, zasedanje koje je najavio predsednik Ukrajine održano je 6. jula. Na njemu je Zelenski saslušao izveštaj Zalužnog koji se tiče naredbe i naložio da se ona ukine.

    Posle toga je Zalužni saopštio da je poništio dejstvo tog dokumenta i poslao ga na doradu, objasnivši da su uočene su brojne manipulacije, različita tumačenja i nezakonita dejstva prilikom ispunjavanja njegovih odredbi, što je bilo osnova za diskreditaciju Oružanih snaga Ukrajine i njenog vojno-političkog rukovodstva.

    Kasnije su u zapadnim medijima počeli da kritikuju Zelenskog.

    Autor “Njujork tajmsa” Tomas Fridman je naveo da u kuloarima američkog političkog establišmenta “ima mnogo više uznemirenosti u vezi s ukrajinskim rukovodstvom nego što se o tome govori”. Prema rečima novinara, Bela kuća i Zelenski “imaju duboko nepoverenje jedni prema drugima – mnogo dublje nego što se objavljuje”.

    Američki list “Nešenel rivju” objavio je članak pod nazivom “Zbog čega se Bela kuća sada tajno žali na Zelenskog?”

    U tekstu se izlaže jedan od mogućih scenarija razvoja događaja.

    List ne isključuje mogućnost da se Bajdenova administracija priprema za to da “Zelenskog prepusti sudbini” ili da ga iskoristi kao “žrtvenog jarca”, jer predviđa da će se sukob Ukrajine i Rusije “razvijati u negativnom ključu”.

    “Oni pripremaju teren da kasnije saopšte: ‘Učinili smo sve što je moguće da pomognemo Ukrajincima da se zaštite, ali su se oni na kraju pokazali kao suviše nekompetentni, korumpirani i suviše su utonuli u unutrašnje svađe”, piše list.


    Stvaranje vojne države
    Viši naučni saradnik Centra za evropska istraživanja Ruske akademije nauka Vladimir Olenčenko kaže da, sudeći po navodima medija i podacima izvora, Zapad nagoveštava Zelenskom da je njegov potencijal istrošen i da sada ozbiljno razmatra Zalužnog kao potencijalnu zamenu aktuelnom predsedniku.

    “Zapadnjacima je potreban vatreniji i praktičniji radikal koji Ukrajinu može da pretvori u veliku kasarnu. A Zelenskom praktično govore, posredno, da je svoju ulogu već odigrao i da može da ode. Na Zapadu sada, očigledno, stavljaju ulog na Zalužnog. Tamo se nadaju da će on nekako uspeti da podstakne partiju rata koju čini veliki deo radikalnog i antiruskog političkog establišmenta”, kaže ekspert u razgovoru za RT.

    Prema Olenčenkovim rečima, tekstovi u “Bildu” i poljskom listu usmereni su na to da podrže i pojačaju autoritet Zalužnog i da mu samim tim daju mogućnost da postisne grupaciju Zelenskog.

    “Prelazak Zalužnog na predsedničku dužnost značio bi potpunu militarizaciju Ukrajine. On je više vojnik nego političar i Zapad, verovatno, računa na to da će njime lakše upravljati. Oni smatraju da će on više pažnje poklanjati upravo vojnim dejstvima Ukrajine. Sve ostalo, uključujući ekonomiju i socijalnu sferu, zapadnjake očigledno ne interesuje. Zapad bi želeo da stvori vojnu državu pod vođstvom Zalužnog”, smatra analitičar.

    Ipak, ako bi se Zelenskom i njegovim saborcima o tome govorilo otvoreno, bilo bi posejano “seme razdora” koje u Ukrajini postoji i bez toga, smatra Olenčenko.
    “Zbog toga su odlučili da kao instrument koriste medije koji mogu da stvore pozitivan lik Zalužnog i da ga čak zašećereno uporede s Davidom i Mojsijem, za šta nema nikakvih objektivnih osnova”, rekao je ekspert.

    Politikolog Aleksandar Dudčak smatra da je Zalužni povezan s Pentagonom i da ima visoki nivo lojalnosti američkim vlastima, te da upravo zbog toga razmatraju njegovu kandidaturu za predsednika Ukrajine.

    “Prema njihovom mišljenju, Zalužni je u poređenju sa Zelenskim sličniji ratnom heroju. Zelenski je na osnovu priče o senzacionalnoj naredbi pokušao da pokaže da je on – genijalni strateg, ali cela ta priča izaziva još veće protivrečnosti. Razgovori o tome da bi rokada mogla da se dogodi posle završetka borbenih dejstava predstavlja samo odvlačenje pažnje”, naveo je analitičar u komentaru za RT.

    Prema mišljenju Dudčaka, Zapad bi mogao da naredi tu smenu mnogo ranije.

    “Tamo pritiskom na prekidač može da se reši pitanje da li će Zelenski biti sklonjen sada ili kroz neko vreme. Od Zalužnog vajaju heroja i čine to namerno, ulepšavaju njegov lik kako bi, u slučaju potrebe, izvukli njegovu izreklamiranu figuru i zamenili njome Zelenskog”, zaključio je ekspert.

  • Cvijanovićeva o blokadama projekata u Predsjedništvu BiH

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je u Banjaluci da su konstantne blokade projekata Republike Srpske u Predsjedništvu BiH duga i teška bolest koju je potrebno liječiti adekvatnim sredstvima.

    Cvijanovićeva je dodala da ne razumije potrebu da se uopšte blokiraju projekti.

    – Mi smo mnogo godina bili suočeni sa takvom situacijom i onda na kraju, kao što to naš narod kaže, budete dotjerani do zida pa kažete, onda moramo i mi vama sad nešto zakočiti jer je ovo jedno nemoguće stanje – rekla je Cvijanovićeva novinarima.

    Ona je istakla da odavno datiraju takvi problemi i da su počeli blokadom donatorskih sredstava za izgradnju Kliničkog centra Srpske.

    – Nakon toga smo vidjeli razne druge blokade koje su podrazumijevale projekte za Republiku Srpsku. Pa smo došli do toga da se nastoji blokirati projekat Buk Bijela, koji je suštinski važan za energetsku nezavisnost Republike Srpske – navela je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da se iz sarajevskih zajedničkih institucija nastoji blokirati i izgradnja aerodroma u Trebinju.

    – Oni imaju jedan problem. Ja mislim da je to zaista ozbiljna bolest. Ono što sam ja čula od pojedinih stranih predstavnika, oni kažu da naše kolege iz Federacije lobiraju kod stranih ambasada ili stranih vlada da se ne dodijele određena sredstva Republici Srpskoj, da se ne daju određeni grantovi, donacije, da se ne učestvuje u realizaciji ili finansiranju određenih projekata – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona smatra da je takvo ponašanje “apsolutno nenormalno” i dodala da će teško država funkcionisati na takav način.

    Cvijanovićeva je rekla da su odnosi koji dolaze iz Sarajeva osvetnički, retrogradni i usmjereni protiv Republike Srpske, te da izgleda nemoguće da se tako nešto može popraviti.

    – Što se tiče Republike Srpske, mi želimo da se svi izgrađuju i grade, da realizuju svoje projekte. Mi nismo kočili ni one projekte koji su regionalnog karaktera, koji god da su bili, koje realizuje Srbija, Hrvatska, bilo koja druga zemlja. Nikad nismo blokirali bilo koje projekte iz Federacije, ali prosto dođete u situaciju da nakon svih tih godina maltretiranja te vrste morate i vi nekad da pokažete zube – rekla je Cvijanovićeva.

  • Analena Berbok: Ne znamo da li je moguća pobjeda u ovom ratu

    Analena Berbok: Ne znamo da li je moguća pobjeda u ovom ratu

    Ministarka spoljnih poslova Njemačke, Analena Berbok nije sigurna da li je moguće da Ukrajina pobijedi u ovom ratu.

    “Takva je brutalna realnost“, kazala je Berbokova u intervjuu javnom servisu “ZDF”.

    Ona je istakla da je potrebno to razumjeti i tokom jeseni i zime dalje isporučivati oružje u cilju podrške Ukrajini.

    Berbokova je kazala da je to trenutno spoljna politike Njemačke, koju vodi već nedjeljama i mjesecima.

    „Na jednoj strani je važno da Ukrajinu vojno osnažimo, sa svim što imamo, a na drugoj, na žalost je situacija takva, da imamo deficite u sopstvenim zalihama.

  • Putin potpisao ukaz o povećanju broja vojnika

    Putin potpisao ukaz o povećanju broja vojnika

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o povećanju broja vojnika za 137.000 na 1.150.628.

    Ukaz je objavljen na zvaničnom internet portalu za pravno informisanje.

    “Utvrditi broj Oružanih snaga Ruske Federacije u iznosu od 2.039.758, uključujući 1.150.628 vojnih lica”, navodi se u ukazu.

    U ranijem ukazu od 17. novembra 2017. godine navedeno je da bi broj vojnika trebao dostići 1.013.628.

  • Olakšana prijava za solarne panele u Srpskoj

    Olakšana prijava za solarne panele u Srpskoj

    Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), desetak dana nakon otvaranja javnog poziva za postavljanje solarnih panela na 50.000 domaćinstava u Srpskoj odlučila je da spusti kriterijume kako bi se što više ljudi prijavilo.

    Ovu informaciju je za Capital potvrdio i direktor ERS-a Luka Petrović, ističući da će za apliciranje biti potrebna samo dva dokumenta.

    “Sada nam je u ovoj fazi bitno da ljudi samo donesu kućnu listu i prosjek prihoda po članu domaćinstva”, kazao je on.

    Prema njegovim riječima, ostatak dokumentacije će se dostavljati naknadno.

    “Javni poziv smo pojednostavili jer smo shvatili kako će se svakako morati vršiti provjera istinitosti podataka i tehničke uslovljenosti za instalaciju elektrane”, rekao je Petrović.

    Da podsjetimo, vlasnici domaćinstava su pored kućne liste i potvrde o primanjima morali da dostave i građevinsku dozvolu, te saglasnost suvlasnika u slučaju da objekat na kojem se gradi elektrana nije u vlasništvu 1/1.

    Sada su toga oslobođeni, bar u prvoj fazi, u kojoj se prikupljaju prijave.

    Osnovni uslovi za sada ostaju isti, a to je da krajnji kupac mora da ima potrošnju veću od 3.000 kilovata godišnje, da su krovovi okrenuti ka jugu pod nagibom većim od 10 stepeni i da posjeduju trofazni priključak na elektro mrežu.

    Dodatno, krov ne smije biti u sijenci drugih kuća ili drveća, a domaćinstvo ne smije imati ni neizmirene obaveze prema ERS-u.

    Potencijalni korisnici se boduju u momentu podnošenja aplikacije u poslovnici Direkcije za javno snabdijevanje kojoj se obratio sa zahtjevom, a na osnovu bodova će biti sačinjena konačna rang lista. Maksimalno se može skupiti 100 bodova.

    Elektroprivreda Republike Srpske preuzima obavezu finansiranja, izgradnje i puštanja u rad elektrane, koju će domaćinstvo otplaćivati u ratama.

    Krajni kupac će svoju elektranu plaćati u jednakim mjesečnim ratama u visini prosječne mjesečne potrošnje umanjene za 10 odsto. Nakon što je isplati, ostatak njenog radnog vijeka imaće besplatnu struju.

    Ekonomista Damir Miljević iz Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (RESET) smatra kako je cilj ERS-a o panelima na 50.000 krovova u Srpskoj, preambiciozan.

    Najveći problem po njemu su kriterijumi.

    “Istovremeno je prednost data domaćinstvima slabijeg ili lošeg imovinskog stanja, a kao uslov postavljen trofazni priključak iako svi znamo da baš ta kategorija domaćinstava nema tu vrstu priključka”, napominje on.

    Bez obzira na to, on kaže da inicijativu ERS-a treba pozdraviti kao dobar potez.

  • Formirana cijena peleta za tržište Republike Srpske

    Formirana cijena peleta za tržište Republike Srpske

    Cijena tone peleta na tržištu Republike Srpske u narednom periodu biće 480 KM plus PDV, dogovoreno je na današnjem sastanku u Privrednoj komori RS.

    Goran Račić, predsjednik područne Privredne komore Banjaluka, naveo je da već mjesec dana imaju sastanke sa proizvođačima peleta, te da ih je jako pogodila zabrana izvoza iz BiH u inostranstvo.

    “Na sastanku sa proizvođačima ogrevnog drveta dogovoreno je da cijena po paleti bude ista kao prošle godine, 180 KM i to su oni prihvatili”, kazao je Račić.

    Dodao je da je potrebno da što prije bude ukinuta Odluka o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrevnog drveta i proizvoda od drveta koja je na snazi do 21. septembra.

    “Pozivam kupce da iskoriste i kupe pelet po ovim cijenama, jer nisam siguran da će ova cijena biti iduće godine. Nije realno da cijene budu niže na ovako nestabilnom svjetskom tržištu, tako da ne znamo šta će biti”, rekao je Račić.

    Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH, istakao je da proizvođači ne zarađuju ekstra zbog visokih cijena kao što se to predstavlja u javnosti.

    “Mi se suočavamo sa dva problema, nestašicom i cijenom repromaterijala. Neki proizvođači su prihvatili ovu cijenu, a neki nisu. Mi trenutno radimo na granici rentabilnosti. Tražimo da se dozvoli da izvozimo pelet, kako bi ostvarili profit. Trenutna cijena proizvodnje po toni peleta je od 450 do 480 KM, tako da tu nema skoro nikakve zarade”, naglasio je Ivanović.

    Proizvođači su obećali da će u septembru isporučiti 10.000 tona peleta kako bi zadovoljili potražnju na domaćem tržištu.

    “Sada čekamo da nam bude dozvoljeno da izvozimo i tu ostvarimo profit. I nama su cilj domaći kupci i moramo da radimo na tome da našim ljudima obezbjedimo pelet po pristupačnim cijenama. Tona peleta je u Italiji oko 700 evra po paleti i vi vidite koliki su to gubici za naše proizvođače koji trenutno ne mogu izvoziti”, zaključio je Ivanović.

  • Nuklearna drama u Zaporožju: Aktivirani sistemi

    Nuklearna drama u Zaporožju: Aktivirani sistemi

    Bezbednosni sistemi u nuklearnoj elektrani Zaporožje aktivirani su danas pošto je to postrojenje ostalo bez struje.

    Kako navodi “Raša tudej”, u regionu je nakratko prekinuto snadbevanje električnom energijom.

    Prema prvim informacijama, nuklearna elektrana “prikačena” je na alternativni izvor energije.Pretpostavlja se da su prekid struje izazvali veliki šumski požari u blizini nuklearke u Zaporožju, a postoje navodi da je vatrenu stihiju izazvala paljba ukrajinske vojske iz teškog naoružanja.

    Lider vojno-civilne administracije mesta Enerhodara Jevgenji Balitski optužio je ukrajinsku vojsku za ovaj incident.

    “Prema preliminarnim informacijama, došlo je do prekida struje zbog požara koji je izazvan neprekidnim bombardovanjem ukrajinske vojske, koje se nastavilo još od prošle večeri. Požar je zahvatio polja i nisko rastinje, a to je zatim izazvalo kratak spoj u elektro-mreži”, naveo je Balitski.

    Podsećanja radi, nuklearna elektrana je početkom marta pod kontrolom ruske vojske.

    Obe strane međusobno se optužuju za to ko je odgovoran za borbena dejstva u blizini elektrane koje bi mogle da dovedu do nuklearne katastrofe.

    Čak je ministarstvo odbrane Rusije saopštilo ranije da su ukrajinske snage nedavno planirale napad na elektranu koji bi izazvao nesreću, a potom bi za to bila okrivljena Moskva.

  • Schmidt započeo novi krug konsultacija o izbornom zakonu i Ustavu FBiH

    Schmidt započeo novi krug konsultacija o izbornom zakonu i Ustavu FBiH

    Christian Schmidt započeo je novi krug konsultacija sa političkim strankama o izbornom zakonu i Ustavu Federacije BiH.

    Kako saznaje Klix.ba u uredu visokog predstavnika BiH danas su započele nove konsultacije između Schmidta i njegovog pravnog tima te predstavnika pojedinih političkih stranaka, a tema je izborni zakon, Ustav FBiH te implementacija izbornih rezultata.

    Konsultacije bi trebale trajati narednih dana, a sve na tragu ranijeg Schmidtovog poziva političkim predstavnicima u FBiH u cilju pronalaženja rješenja za reformu ustava FBiH, odnosno ključne teme popunjavanja federalnog Doma naroda.

    Ove razgovore Schmidt je najavio krajem jula kada je nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona o integritetu izbornog procesa. Tada je visoki predstavnik imao plan da nametne i politički segment koji se odnosi na Ustav FBiH, ali je nakon brojnih reakcija i negodovanja zbog prijedloga koji je bio na stolu ipak odustao.

    Kako Klix.ba saznaje nezvanično Schmidt još uvijek nije dobio podršku zemalja Evropske unije, a posebno ne Njemačke za nametanje odluke u ovom momentu. Navodno je dobio signal iz određenih krugova međunarodne zajednice da ne ide ni u kakvo nametanje u vrijeme predizborne kampanje.

    Predizborna kampanja počinje 2. septembra, a izbori će se održati 2. oktobra.

    Ukoliko na tome ostane onda će pitanje reforme Ustav FBiH ostati za period poslije izbora.

  • U planu izgradnja osnovne škole za 450 učenika

    U planu izgradnja osnovne škole za 450 učenika

    Izgradnja savremenog školskog objekta za 450 učenika, fiskulturne sale, školskog dvorišta i igrališta, te zelenih površina predviđeno je idejnim rješenjem za izgradnju škole u banjalučkom naselju Paprikovac, rečeno je danas na prezentaciji ovog rješenja.
    Prezentaciji su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić, kao i predstavnici Mjesne zajednice Paprikovac i banjalučkih obrazovnih ustanova.

    Nakon prezentacije, Cvijanovićeva i Trivićeva posjetiće lokaciju gdje bi škola trebalo da bude sagrađena.

    Učenici koji pripadaju mjesnoj zajednici Paprikovac trenutno se školuju u osnovnim školama “Sveti Sava”, “Ivo Andrić”, “Miloš Crnjanski” i “Georgi Stojkov Rakovski”.

    Prijedlog Projektnog zadatka idejnog rješenja za izgradnju škole pripremili su Republička direkcija za obnovu i izgradnju u skladu sa uredbom o pedagoškim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje.

    Devetorazredna osnovna škola u mjesnoj zajednici Paprikovac planirana je za 450 učenika koji bi bili raspoređeni u dvije smjene, a očekivana građevinska površina je 6.600 metara kvadratnih.