VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pahor: BiH da dobije kandidatski status bez preduslova

    Predsjednik Slovenije Borut Pahor rekao je danas, u uvodnom obraćanju na otvaranju “Sarajevo biznis foruma”, da BiH treba da dobije kandidatski status bez preduslova i da se onda traži od vlasti u BiH da ispune obaveze.

    “Znam kako je teško postići konsenzus o ovome, ali u ovom momentu ovo je najproduktivnija ideja koju ja mogu smisliti”, istakao je Pahor na otvaranju Međunarodne investicione konferencije koja će tokom dva dana okupiti učesnike iz 40 zemalja.

    Ocijenio je da stalno prijeti nestabilnost prouzrokovana bugarskom blokadom makedonskih pregovora o članstvu u EU što se prelijeva i na Albaniju, izostankom napretka u pregovorima Beograda i Prištine ali i unutrašnjim problemima koje ima BiH.

    Pahor vjeruje kako je možda najvažnije riješiti zastoj u slučaju BiH pred koju je postavljeno 14 prioriteta koje valja riješiti kako bi dobila kandidatski status. Zastoj na tom planu traje već duže od dvije godine, a slovenački predsjednik sada predlaže da se BiH ipak da takav status kao važan politički signal o postojanju jasne evropske perspektive te da se nakon toga radi na ispunjenu postavljenih kriterijuma.

    Tema ovogodišnjeg “Sarajevo biznis foruma” je “Niršoring-perspektiva za region”, odnosno mogućnosti realociranja proizvodnih kapaciteta evropskih kompanija u BiH i zemlje regiona.

  • “Azov” objavio fotografije iz opkoljene željezare

    “Azov” objavio fotografije iz opkoljene željezare

    Borci grupe “Azov” koji su već danima opkoljeni u željezari Azovstalj poslali su svijetu jezive fotografije njihovih vojnika i stanja u kojem se oni nalaze.

    U bunkerima Azovstalja, koji se nalazi u Marijupolju – gradu koji su Rusi zauzeli, nalazi se grupa ukrajinskih boraca, koja je, kako piše “Gardijan”, ostavljena na milost i nemilost Rusima.

    Borci iz te željezare više od dva mjeseca trpe napade ruske vojske, a sada su došli u situaciju da svaki dan smatraju da im je posljednji.

    Hrane, vode i municije imaju sve manje, ali kako sami kažu, predaja ne dolazi u obzir.

    “Nećemo se predati. Predaja znači smrt”, rekao je prvi čovjek te grupe u Azovstalju Svjatoslav Palamar.

    Oni su putem kanala “Telegram” objavili najnovije fotografije iz Azovstalja, koje prikazuju teške uslove u kojima se ta grupa nalazi.

    Zarobljeni su pod zemljom, ima mnogo ranjenih, a serija fotografija koja je objavljena – postavljena je uz poruku i molbu međunarodnoj zajednici za pomoć.

    “Cijeli civilizovani svijet bi morao da vidi uslove u kojima se nalaze ranjeni, osakaćeni branioci Marijupolja i da reaguje! U potpuno nehigijenskim uslovima, sa otvorenim ranama zavijenim nesterilnim ostacima zavoja, bez potrebnih lijekova, pa čak i hrane”, napisala je ova grupa na “Telegram” kanalu.

    “Pozivamo UN i Crveni krst da pokažu humanost i potvrde temeljna načela na kojima su stvoreni. Spasite ranjenike! Vojnici koje vidite na fotografijama i još stotine u fabricu Azovstalj branili su Ukrajinu i cijeli civilizovani svijet po cijenu sopstvenog zdravlja i života. Zar Ukrajina i svjetska zajednica sada nisu u stanjuda ih zaštite i brinu se o njima?” objavili su ini uz fotografije.

    Zatražili su i “trenutnu evakuaciju ranjenih vojnika na teritorije pod kontrolom Ukrajine”, gdje bi mogla da im se pruži neophodna pomoć.

  • Vulić: Neraskidiva veza Džaferovića sa islamskim ekstremistima nije smetnja ni za američku vizu

    Vulić: Neraskidiva veza Džaferovića sa islamskim ekstremistima nije smetnja ni za američku vizu

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić istakla je da se Šefik Džaferović predstavlja pravnim ekspertom, a zanemaruje osnovnu činjenicu da član Predsjedništva BiH nije Predsjedništvo, dok je predsjedavajući Savjeta ministara BiH jedan i stalni.

    Vulićeva je naglasila da bi se Zoran Tegeltija u Savjetu bezbjednosti obraćao sa legitimitetom, autoritetom i argumentovano kako priliči ozbiljnim političarima, za razliku od Džaferovića koji ništa od toga nema, pa čak ni ono osnovno – saglasnost Predsjedništva BiH.

    “Za posebnu analizu je odluka Ambasade SAD u BiH da Šefiku Džaferoviću uopšte odobri vizu. Da li su do te mjere neinformisani ili su zaboravili da je Šefik Džaferović bio ili predlagač ili konačni potpisnik rješenja o državljanstvu zaslužnim islamskim ratnicima ili je zaista riječ o tolikoj pristrasnosti sarajevskoj bošnjačkoj politici da žmure i na ove činjenice”, upitala je Vulićeva.

    Vulićeva je podsjetila da je Osama bin Laden putne isprave BiH stekao 1996. u ambasadi u Beču, kao i Muhamed Ata koji je predvodio napad na Kule bliznakinje u Njujorku, a glavni organizator napada bio je Halid Šeik Muhamed.

    “O kakvom miru, stabilnosti i prosperitetu može govoriti Šefik Džaferović koji je omogućio iskrivljenom umu da pobije skoro 3.000 ljudi, a rani oko 25.000? I ponovo će ‘stručna’ javnost reći da nisam u pravu kada kažem da lokalne Sarajlije zaposlene u Ambasadi SAD u BiH kroje politiku za koju ih instruiše centrala SDA ili im je vodič ‘Islamska deklaracija'”, navela je Vulićeva.

    Ona je ocijenila da ozbiljna država, ozbiljna ambasada, a za sve to slovi Amerika, nikako ne bi smjela odobriti vizu čovjeku sa ratnom prošlošću kakvu ima Šefik Džaferović i njegovu neraskidivu vezu sa islamskim ekstremistima.

    “Za ozbiljnu ambasadu i državu, uz sve navedene činjenice, Šefik Džaferović je rizični saučesnik u nemilom događaju iz septembra 2001. godine, a da ne spominjem njegova ratna nedjela i učestvovanje u zločinima nad Srbima u BiH za koja nikada nije odgovarao, već je za to nagrađivan raznim funkcijama”, rekla je Vulićeva.

  • Dodik pisao ambasadorima zemalja u SB: Džaferovićev govor – neistinita politička mantra

    Dodik pisao ambasadorima zemalja u SB: Džaferovićev govor – neistinita politička mantra

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, saopštio je da pisao ambasadorima zemalja stalnih članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da će govor drugog člana Predsjedništva Šefika Džaferovića pred ovim tijelom biti pun neistina.

    “U pisanoj formi sam obavijestio sve ambasadore stalnih zemalja članica Saveta bezbjednosti UN da je potpuno neistinita politička mantra koja se očekuje u govoru gospodina Šefika Džaferovića, da je samo Republika Srpska, njene institucije i zvaničnici, uzrok svih problema u BiH”, naveo je Dodik na Tviteru.

    Dodao je da ovakvo ponašanje Džaferovića odražava kontinuiranu praksu lažnog predstavljanja kao i klasično mijenjanje teza.

    Dodik je naveo da je pisao ambasadorima Kine, Francuske, Rusije, SAD, Velike Britanije, Albanije, Brazila, Gabona, Gane, Indije, Irske, Кenije, Meksika, Norveške i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    Na današnjoj sjedici Savjeta bezbjednosti u Njujorku, koja će početi u 16 časova, biće razgovarano o situaciji u BiH.

  • Zapadni Balkan “podijelio” Makrona i Šolca

    Zapadni Balkan “podijelio” Makrona i Šolca

    Emanuel Makron je predložio formiranje nove političke zajednice u Evropi, u kojoj bi bili i Ukrajina i zapadni Balkan. Njemačka ne želi da bude “kočničar”, ali ima drugačije poglede na budućnost Balkana.

    Centralni dio zajednice činila bi Evropska unija – tako bi se u aktuelnoj geopolitičkoj situaciji mogle okupiti i one zemlje koje nisu ili ne žele da budu članice EU, izjavio je Makron u ponedjeljak (9. maja) u Berlinu. Glavni grad Njemačke bio je inače cilj prve posjete inostranstvu Makrona nakon što je položio zakletvu za drugi predsjednički mandat. On se u Berlinu sastao s kancelarom Olafom Šolcom koji je Makronovu ideju nazvao “veoma zanimljivom”.

    Radi se o ideji koja podsjeća na privilegovano partnerstvo, što je EU odavno htela da ponudi Turskoj – kao svojevrsnu “utješnu nagradu”, umjesto punopravnog članstva. Makron je svoju ideju predstavio i u Evropskom parlamentu u Strazburu, gdje se održavala Konferencija o budućnosti Evrope. Francuska trenutno predsjedava Savjetu Evropske unije, piše DW.

    Velika skepsa vlada u EU oko ideje daljeg proširenja, pogotovo u Francuskoj. Baš kao i njegovi prethodnici u Jelisejskoj palati, i Makron se umjesto toga zalaže za produbljivanje integracija EU u sadašnjem sastavu, pa je u ponedjeljak predložio i promjenu Ugovora o EU, odnosno ukidanje konsenzusa prilikom donošenja odluka koje se tiču recimo fiskalne ili odbrambene politike. Prema tom prijedlogu predviđa se donošenje odluka “kvalifikovanom većinom” glasova.

    Šolc za EU perspektivu zapadnog Balkana
    Uprkos činjenici da je njemački kancelar Šolc blagonaklono reagovao na Makronove prijedloge, formiranje eventualne političke unije moglo bi da dovede do novih konflikata: Ukrajina insistira na punopravnom članstvu u EU i NATO.

    Kancelar je nakon sastanka sa Makronom na konferenciji za novinare izričito rekao da ta ideja ne bi smjela da dovede do toga da se odustane od EU perspektive šest zemalja zapadnog Balkana, odnosno da im se onemogući ulazak u Uniju.

    Zbog ruskog i kineskog uticaja u tom regionu, njemački kancelar Šolc se protekle nedjelje založio za ulazak Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i BiH u Evropsku uniju – i to što je brže moguće. Makron i Šolc su naglasili značaj saradnje sa šest navedenih zemalja zapadnog Balkana. Francuski predsjednik je potvrdio da tokom predsjedavanja EU (do kraja juna) želi da organizuje samit o zapadnom Balkanu. A Šolc je najavio da i ubuduće želi da forsira “Berlinski proces” s ciljem da se etablira zajednički ekonomski prostor u regionu – što je proces koji je započela njegova prethodnica Angela Merkel.

    Muzikom do mira na zapadnom Balkanu
    Na Makronove zahtjeve za promjenom Ugovora o EU, Šolc odgovara da Njemačka neće biti “kočničar”. Ipak, prema njegovom mišljenju, moguće je doći do efikasnijeg funkcionisanja EU i na druge načine. Kao primjer je naveo ukidanje načela konsenzusa oko donošenja odluka unutar Unije.

    Brojne zemlje EU u ponedjeljak su se usprotivile francuskom prijedlogu. Među tih 13 država su i skandinavske članice, kao i Hrvatska, Slovenija i Poljska. Za usvajanje promjena Ugovora o EU potrebna je podrška svih 27 zemalja, odnosno ratifikacija u parlamentima svih članica Unije.

    “Želimo primirje i to što je brže moguće”
    Makron i Šolc izrazili su spremnost za tešnju saradnju Njemačke i Francuske i u budućnosti. Makron je u tom kontekstu posebno spomenuo odbrambenu politiku, istraživanje i razvoj, ali i zajednički stav u odnosu prema Kini. Tokom sastanka u Berlinu, glavno pitanje bila je Ukrajina, odnosno način na koji se može pomoći toj zemlji koja je žrtva ruske agresije. “Želimo primirje i to što je brže moguće”, naglasio je Makron.

    Dvojica državnika su u večernjim satima otišli i do Brandenburške kapije koja je na Dan Evrope bila osvijetljena u bojama ukrajinske zastave.

  • Prosvjeti, zdravstvu i pravosuđu u Srpskoj veće plate

    Prosvjeti, zdravstvu i pravosuđu u Srpskoj veće plate

    Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS, Sindikat pravosuđa RS i Sindikat lokalne samouprave, uprave i javnih službi RS potpisali su danas sa resornim ministarstvima Odluku o povećanju cijene rada za zaposlene sa 100 na 110 KM.

    I ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, po ovlašćenju Vlade RS u ime predsjednika Vlade RS, i predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS Nikola Crnčević potpisali su Odluku o utvrđivanju cijene rada za sva zaposlena lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, kojom se cijena rada povećava sa 145 na 159,50 KM.

    Ova odluka, kako navode iz Ministarstava, primjenjivaće se za obračun majske plate.

    Ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić izjavila je da je ovo veliki dan za zaposlene u oblasti prosvjete i kulture RS. Naglasila je da već početkom narednog mjeseca zaposleni u obrazovanju i kulturi mogu da očekuju primanja uvećana za 10 odsto.

    “Ovo je pozitivan trend kontinuiteta rada Vlade RS u smislu povećanja plata u oblasti obrazovanja i kulture”, rekla je Trivićeva.

    Istakla je da je povećanje od 10 odsto veliki rezultat i resornih ministarstava i Vlade Srpske u cijelosti, koja, kako je naglasila, prepoznaje zašto je važno u resoru obrazovanja i kulture poštovati svačiji rad i raditi na dignitetu zaposlenih.

    “Nastavljamo da poboljšavamo materijalni status radnika u oblasti obrazovanja, nauke i kulture. U narednom periodu očekujemo da budu ispunjeni naši zahtjevi u vezi s ujednačavanjem platnih koeficijenata s ostalim korisnicima budžeta i da posebno iskažemo naknade za topli obrok i regres na već postojeće stanje, odnosno na već postojeće koeficijente”, rekao je predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Srpske Dragan Gnjatić.

    Odluku koja donosi povećanje plata za 10 odsto za radnike u pravosuđu danas su potpisali ministar pravde RS Anton Kasipović i predsjednik Sindikata pravosuđa Siniša Petrović.

    “Zadovoljan sam što smo uspjeli da se dogovorimo i nadam se da ćemo do kraja ove godine uspjeti da dodatno povećamo plate u pravosuđu”, rekao je ministar.

    Petrović je naglasio da je važno da materijalni status zaposlenih u pravosuđu bude poboljšan.

    “Ostaje otvoreno pitanje koje se odnosi na topli obrok i isplatu regresa i nadam se da će što prije biti riješeno”, dodao je on.

    S druge strane, iz MUPa RS danas je saopšteno da delegacija MUPa nije postigla saglasnost sa predstavnicima Sindikata radnika unutrašnjih poslova RS o zaključku Vlade RS, a u vezi sa povećanjem cijene rada sa 100 na 110 KM.

    “S obzirom na navedeno, Ministarstvo će predložiti Ekonomskosocijalnom savjetu RS da predloži Vladi RS da donese odluku o uvećanju cijene rada za zaposlene u MUPu”, poručili su iz MUPa.

    Sindikat uprave Republike Srpske ne odustaje od zahtjeva za isplatu toplog obroka i regresa, zbog čega su odbili prijedlog Vlade o povećanju plata.

    “Odbili smo prijedlog da čistačica ima povećanje od 60 KM, a pomoćnik ministra za više od 300 KM”, rekao je danas predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić.

  • Stevandić: “Pred Savjetom bezbjednosti se lični stav pokušava predstaviti kao stav čitave BiH”

    U BiH postoji dio političke strukture koji priželjkuje da se sukobi iz Ukrajine prenesu i na ovu teritoriju, zarad izvršavanja svojih ciljeva, koji su protiv Dejtona ali i protiv mira. Pred Savjetom bezbjednosti će se iznostiti privatni stavovi gospodina Šmita i Džeferovića, jer ne postoji konsenzus i dogovor između naroda, te da se želi predstaviti jednostrana slika, što vodi do daljih promjena u BiH, izjavio je predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, govoreći za BHT.

    Stevandić smatra da je Šmitov izvještaj lažan, jer vlast Republike Srpske nikad nije donosila odluke koji remete mir, te je Vlada Republike Srpske morala poslati svoj dokument Savjetu bezbjednosti, koji će, smatra Stevandić biti vjerodostojan dokument jer je odobren od strane institucija Srpske, nasuprot ličnim stavovima Šmita i Džaferovića. Dažferovićev izlet je pokušaj dodatne marginalizacije druga dva naroda u BiH, i snosi odgovornost za dalje podjele u BiH, jer imamo sliku pola BiH koja se u međunarodnim krugovima predstavlja kao cijela slika BiH, smatra Stevandić. Takođe je napomenuo da, ako entiteti imaju svoja prava i da svaki narod ima svoje predstavnike i govori u njegovo ime, onda Džaferović ne može iznositi stavove države jer su onda ti stavovi, kako kaže Stevandić, laži, jer ne odražavaju više od jedne trećine u BiH, navodi da je to taj manjak legaliteta dokumenta koji je Džaferović predstavio UN-u.

    Što se tiče održavanja izbora, Stevandić kaže da izbori jesu raspisani, da se novac mora obezbijediti, da se izbori održe jer ako se ne održe, onda nismo demokratsko društvo.
    Rekao je da se Suad Arnautović postavio iznad zakona i iznad Parlamenta BiH svojom izjavom o neovjeravanju prijava za izbore i napominje da je Arnautović samo provedbeno tijelo koje je uz to nelegitimno izabrano u CIK.
    Govoreći o još jednom pokušaju izmjena Izbornog zakona, Stevandić je istakao da razgovore sa međunarodnim predstavnicima ne odbija, da su dostavljeni svi materijali, da izbori moraju biti pošteni, da se mora pobošljati izborni proces, ali da se ne slaže da CIK može da donosi odluke i mijenja zakone i da to može poremetiti dodatno balans snaga u BiH.

  • Eksperiment Salvadora ne ide baš najbolje

    Eksperiment Salvadora ne ide baš najbolje

    Uspijeh kriptovaluta, naročito bitkoina, ne može se negirati.

    Pre nekoliko godina radilo se tek o zanimljivom novitetu digitalnog doba, za koji je malo ko verovao da će ostvariti nešto značajno. Malo ko je ozbiljno shvatao mogućnosti koje kriptovalute pružaju i način na koji bi mogle promeniti svet.

    No davno je prošlo vreme kada su kriptovalute predstavljale inovaciju kojom se bave čudaci. Danas su postale sastavni deo finansijskih tržišta i prihvatili su ih veliki investitori kao deo svog portfelja i investicija. Analize zadnjih godina pokazuju da su postale dovoljno povezane s finansijskim tržištima da njihova vrednost donekle bude u korelaciji s ostalim finansijskim investicijama.

    Ironija je u tome što su kriptovalute trebale da budu sasvim odvojene od uticaja države i centralnih banaka, u smislu da ih ne mogu kontrolisati, a ipak je u zadnje vreme sve očitije da cena bitkoina i ostalih kriptovaluta jako varira upravo s obzirom na to što rade banke, naročito američki FED.

    Trenutno su kriptovalute u dubokom minusu i izgubile su veliki deo vrednosti, nakon podizanja referentnih kamatnih stopa od strane FED-a i centralne banke Ujedinjenog Kraljevstva (BOE) te najava da će do kraja godine biti još takvih povećanja.

    Salvador, mala država u Srednjoj Americi, legalizovao je bitkoin kao sredstvo plaćanja i pokušao da ga promoviše kao nacionalnu valutu. Eksperiment ne ide baš najbolje.

    Pionir u prihvatanju bitkoina kao legalne valute

    Jedna država je čak prihvatila bitkoin kao službenu nacionalnu valutu i oko nje počela da gradi nacionalnu finansijsku infrastrukturu. Radi se o Salvadoru, siromašnoj državi Srednje Amerike, državi koja nije ni imala nacionalnu valutu, nego je koristila dolar.

    Bitkoin je u Salvador uveo predsednik Najib Bukele, na prilično svojevoljan način te bez parlamentarne rasprave, konsultacija sa sindikatima ili poslovnim krugovima. Tipični diktatorski način, reklo bi se. No Bukele ionako na Tviteru sam sebe naziva “najkul diktatorom na svetu”.

    Zatim je potrošio 180 miliona dolara da bi po državi rasporedio bankomate koji prihvataju bitkoin i uveo tzv. e-wallet, digitalni novčanik u kojem se drže bitkoin i ostale kriptovalute. Svaki digitalni novčanik je sadržavao 30 dolara bitcoina i mogao ga je dobiti svaki građanin Salvadora.

    Većina stanovnika je stvarno i preuzela svoj digitalni novčanik, ali prema dostupnim informacijama, brojni su odmah zamenili bitkoine za dolare na bankomatima koje je postavio Bukele da bi proširio korišćenje bitkoina kao legalnog sredstva plaćanja u Salvadoru.

    Država tradicionalno ima velikih problema s kriminalom, koji je radikalno smanjen dolaskom Bukelea na vlast. No svejedno su kriminalci iskoristili digitalni novčanik za izvođenje raznih prevara, što sudovi još nisu počeli da procesuiraju, prenosi Indeks.

    Salvador je na ruti krijumčara droge iz Južne Amerike u SAD te su korupcija i kriminal svakodnevna pojava. Većina građana radi na crno. Takva situacija je ustvari plodna za uvođenje bitkoina jer i krijumčari droge i radnici na crno imaju koristi od anonimnosti koju nudi bitkoin.

    Ali prihvatanje bitkoina teče jako sporo. I trgovci i kupci preferiraju stari dolar umjesto bitkoina. To je prilično veliki udarac na ideju bitcoina i ostalih kriptovaluta kao novca koji se može koristiti ravnopravno s tradicionalnim novcem za čiju vrijednost garantuju države, tj. centralne banke.

    Salvador ne odustaje od eksperimenta

    Salvador upravo dobija jako skupu poduku iz teorije novca. Ne postoji nikakva prepreka da se bitkoin koristi kao sredstvo razmene i njim trguje, ali je jako loša ideja da se na njemu temelji finansijski sistem države. Salvador je već izgubio ogroman novac u zadnjem padu cene bitkoina, no to je predsednik iskoristio za kupovinu još bitkoina i čudio se zbog čega ga neki prodaju toliko jeftino.

    Tokom najnovijeg pada cene bitkoina, Bukele je na Tviteru objavio kako je Salvador kupio 500 bitkoina po cijeni od 30.744 dolara po bitkoinu. To je ukupno 15,37 miliona dolara, što nije mali novac za tako malu i siromašnu državu.

    Predsednik Bukele ipak ne odustaje od svog eksperimenta. Čak povećava uloge i najavljuje izdavanje državne obveznice u bitkoinima, u vrijednosti od 500 miliona dolara. Da apsurd bude veći, planira s pola sredstava prikupljenih bitkoin obveznicom da kupi još bitkoina, a ostalu polovinu uložiti u Bitkoin Siti, grad koji će biti oslobođen poreza i u kojem će se moći rudariti bitkoin koristeći električnu energiju iz jednog ugašenog vulkana.

  • Lavrov: “Krađa”

    Lavrov: “Krađa”

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je ideju Žozepa Borela da zamrznuta sredstva Ruske Federacije prebaci u Ukrajinu nazvao krađom.

    Naime, ranije se šef diplomatije EU Žozep Borel zalagao za korišćenje zamrznutih ruskih zlatnih i deviznih rezervi za obnovu Ukrajine.

    EU više nema svoju spoljnu politiku, ona je u potpunosti solidarna sa politikom Sjedinjenih Država, napomenuo je šef ruskog MIP-a, prenose ruski mediji.

  • Majkić: Političko Sarajevo ne želi da se čuje istina o stanju u BiH

    Majkić: Političko Sarajevo ne želi da se čuje istina o stanju u BiH

    Čim je političko Sarajevo čulo da bi se predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija sutra mogao obratiti Savjetu bezbjednosti UN, u Sarajevu je nastao lom i na sve načine su nastojali da to spriječe i osujete napore da se istina o stanju u BiH ne čuje direktno od predstavnika Republike Srpske, izjavila je delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić.

    Majkićeva je u izjavi Srni ukazala da je prilikom odlučivanja ko može govoriti pred Savjetom bezbjednosti UN ključna pozicija koju to lice obavlja.

    “Tako znamo da Tegeltija kao predsjedavajući Savjeta ministara ima veću poziciju od ministra inostranih poslova Bisere Turković, odnosno, od ambasadora. U ovom slučaju je trebalo da brzo nađu osobu koja bi mogla po hijerarhiji da bude iznad Tegeltije, dakle višerangirana, a to su samo članovi Predsjedništva BiH”, rekla je Majkićeva.

    Majkićeva je napomenula da je, nakon toga, SDA odlučila da se na brzinu pripremi predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kao najviše rangirani uprkos činjenici da za to nema saglasnost ostalih članova Predsjedništva BiH.

    “Međutim, to njima i tako ništa ne znači. Oni su na Ustav BiH odavno zaboravili i ne otvaraju ga”, kaže ona.

    Majkićeva ističe da pošto nema odluke Predsjedništva BiH nije trebao ići nijedan član Predsjedništva BiH. “Ali pošto oni to ne poštuju, ide Džaferović.

    Ona je pojasnila da su u SDA računali da srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ne bi mogao da ode zbog američkih sankcija, te da bi praktično da nije otišao on, išao član Predsjedništva Željko Komšić.

    Majkićeva je ukazala da su okolnosti koje idu na ruku u Savjetu bezbjednosti iste kao i prošli put.

    “Znamo da Rusija i Kina ne priznaju Kristijana Šmita za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Iako Šmit vjeruje da će mu biti omogućeno obraćanje, svjedoci smo da je prošle, 2021. godine, prvi put od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i formiranja OHR jedan visoki predstavnik se nije mogao obratiti Savjetu bezbjednosti i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj”, navela je ona.

    Majkićeva smatra da bi se slična situacija mogla ponoviti i ovom prilikom.

    “Znamo kako će ponovo reagovati Rusija i Kina i znamo da je taj izvještaj o kojem će se raspravljati pred Savjetom bezbjednosti već dobio neku formu u smislu umirivanja onog što su očekivali da će sa sobom nositi”, dodala je ona.

    Majkićeva očekuje da u situaciji kada je u Savjetu bezbjednosti UN važno da se produži mandat EUFOR-a znači da treba smiriti situaciju, a ne predstavljati je onakvom kako to čini neizabrani visoki predstavnik.