VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kličko strahuje od novog ruskog napada na Kijev, ne isključuje upotrebu nuklearnog oružja

    Kličko strahuje od novog ruskog napada na Kijev, ne isključuje upotrebu nuklearnog oružja

    Gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Kijeva Vitalij Kličko izjavio je kako postoji zabrinutost da bi ruska vojska u doglednom periodu mogla izvršiti nove napade na ovaj grad.

    Iako se ruska vojska još prije nekoliko sedmica povukla iz šireg područja Kijeva i općenito sa sjevera Ukrajine, Kličko ističe kako predsjednik te države Vladimir Putin može narediti novi napad u bilo kojem trenutku.

    “Nema sumnje da je glavni grad Ukrajine i dalje glavna meta Rusije. Ti napadi se mogu dogoditi u bilo kojem trenutku. Rat nam je promijenio živote svima i čvrsto držim palčeve da se ovaj besmisleni sukob okonča”, rekao je Kličko.

    Također, on je poslao upozorenje svim građanima koji se namjeravaju u narednim danima vratiti u Kijev.

    “Kao gradonačelnik Kijeva uvijek im kažem. Izvinite, ali to je vaš lični rizik. Ne možemo vam ponuditi sigurnosne garancije. Sve dok je rat na teritoriji Ukrajine, ne možemo dati garanciju ni za jednog Ukrajinca”, ističe gradonačelnik Kijeva.

    Na kraju razgovora, naglasio je kako Vladimir Putin osim napada na Kijev može narediti i upotrebu taktičkog nuklearnog oružja što dodatno zabrinjava sve zvaničnike.

    “Ne isključujem mogućnost korištenja taktičkog nuklearnog oružja. Sigurnost je trenutno glavni prioritet. Naravno da smo zabrinuti i nadamo se da će nas naši borci odbraniti, ali rizik je i dalje prisutan. Bez naših partnera, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja, ne možemo preživjeti”, zaključio je Kličko.

  • Napuštanje ruskog gasa moglo bi da košta EU 214 milijardi dolara više

    Napuštanje ruskog gasa moglo bi da košta EU 214 milijardi dolara više

    Aktuelni plan Evropske unije za eliminisanje oslanjanja na ruski gas zamjenom gasa od drugih snabdjevača mogao bi da košta blok do 214 milijardi dolara više nego što je prvobitno predviđeno, ocjenjuje se u današnjem izveštaju kompanije za klimatka istraživanja Ember i organizacije Global Vitnes.

    Plan Evropske komisije “REPowerEU” koji ima za cilj da Evropu učini nezavisnom od ruskih fosilnih goriva mnogo prije 2030. godine uključuje diverzifikaciju snabdijevanja gasom, ubrzanje uvođenja obnovljivih gasova, povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora i zamjenu gasa u proizvodnji toplotne i električne energije.

    Ovo može da smanji potražnju EU za ruskim gasom za dvije trećine prije kraja 2022. godine, smatra Komisija.

    Prema istraživanju Embera i Global Vitnesa, postojeći plan EU za korišćenje gasa (od alternativnih dobaljača) mogao bi da poveća račun EU za energiju za dodatnih 264 milijarde dolara (250 milijardi evra) do 2030. godine zbog visokih cijena gasa, prenosi specijalizovani portal za energetiku oilprice.com.

    Plan “REPowerEU” će smanjiti ceh za samo 49 milijardi dolara (47 milijardi evra) po sadašnjim cijenama, što znači da bi u konačnom ishodu račun EU bio za 214 milijardi dolara (203 milijarde evra) iznad prvobitnih predviđanja Komisije, saopštile su dvije organizacije.

    “I dok strategija Evropske komisije ‘REPowerEU’ ima za cilj da smanji uvoz ruskog gasa na kontinent, ona se i dalje toliko oslanja na gas da će Evropa biti izložena većem trošku za 34 milijarde evra po cijenama projektovanim do 2030, ili za 203 milijarde evra po današnjim cijenama gasa“, konstatuje se u studiji.

    Sara Braun, viši analitičar u Emberu. kaže da je “igranje na kartu fosilnog gasa gubitna opklada“.

    “Visoke i volatilne cijene gasa su tu da ostanu i skupo će koštati EU. Novac je bolje potrošiti na tranziciju koja može da obezbjedi stabilnu, čistu i dostupnu energiju za sve Evropljane. Naša analiza sada pokazuje da je Komisija u velikoj mjeri potcijenila trošak za potrošače sa daljim oslanjanjem na gas”, zaključuje ona.

    Očekuje se da će Evropska komisija sljedeće nedjelje otkriti detalje svog “REPowerEU” plana, u koji će biti uključeni i obnovljivi izvori energije.

  • U akciji “Meta” uhapšene 24 osobe, pogledajte šta je sve zaplijenjeno

    U akciji “Meta” uhapšene 24 osobe, pogledajte šta je sve zaplijenjeno

    U nastavku operativne akcije “Meta” izvršeni su pretresi na 39 lokacija, a prilikom pretresa su 24 osobe uhapšene, dok se za četiri intenzivno traga, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (MUP ZDK).

    U saopšenju se navodi da su pretresi izvršeni 10. maja 2022. godine, u ranim jutarnjim časovima, istovremeno na svih 39 lokacija na području Zenice, Visokog, Mostara i Širokog Brijega.

    “U toku vršenja pretresa policijski službenici su pronašli i privremeno oduzeli određenu količinu droge, novca, oružja i municije, te digitalnih vaga i opreme koja se koristi za pakovanje droge te će navedeni predmeti biti predmet vještačenja nakon čega će biti korišteni u dokaznom postupku”, pojasnili su u saopštenju. Pretresi su izvršeni u saradnji sa policijskim timovima Federalne uprave policije uz tehničku podršku službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

    Kako se dodaje policijski službenici Uprave policije MUP-a ZDK su u proteklom periodu preduzimali operativno-taktičke i istražne mjere i radnje, usmjerene na hapšenje i procesuiranje osumnjičenih za posjedovanje i omogućavanje uživanja droge, neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet droga, nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija, krivotvorenje isprave, odavanje službene tajne, te krivičnog djela nabavljanja, držanja i nošenja oružja Zeničko-dobojskog kantona.

    U okviru pomenute akcije dostavljeni su izvještaji Tužilaštvu protiv osumnjičenih da su u vremenskom periodu od juna 2020. godine do maja 2022. godine, na području ZDK i šire, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi nabavljale, prometovale i prodavale drogu.

    Izvještaj je podnesen protiv K.E. (38), T.A. (35), S.M. (30) , S.I. (26), S.M. (30), L.M.(28), I.S. (43), A.B.(26), Š.I.(35), C.F. (34), S.E. (24) Z.E. (29), J.H. (40), K.M.(34) B.M. (32), S.Z. (27), svi iz Visokog, te Š.M. (35) i G.R. (36) iz Zenice.

    K.B. (34) i S.E. (34) iz Visokog su kriminalistički obrađeni zbog sumnje da su posjedovali i omogućavali uživanje droge.

    D.S. (43), S.A. (38) i Č.E.(21) iz Visokog su kriminalistički ispitani zbog sumnje da su počinili krivična djela proizvodnja i stavljanje u promet droga, nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija i krivotvorenje isprave.

    Kako se dodaje u saopštnju B.D. (44) iz Mostara je osumnjičen da je počinio krivično djelo odavanje službene tajne.

    Saopšteno je da se K.A. (35) iz Visokog, koji je osumnjičen da je počinio krivično djelo proizvodnja i stavljanje u promet droge nalazi u određenom istražnom pritvoru iz prethodnog perioda, te će isti biti naknadno ispitan.

    Za S.A. (32) iz Visokog, S.N. (26) takođe iz Visokog, te R.S.(26) iz Zenice i A.S. (36) iz Zenice je raspisana operativna potraga i za istim se intenzivno traga.

    U saopštenju napominju da su u okviru akcije Meta u prethodnom periodu policijski službenici Uprave policije MUP-a ZDK u saradnji da službenicima SIPA, na području grada Visoko, locirali i izvršili pretres objekta u kojoj je pronađena laboratorija za uzgoj biljke “Cannabis sativa”, proizvodnju, preradu i pakovanje marihuanr sa sistemom za ventilaciju, električnom opremom sa sijalicama, sjenilom, uređajima za isušivanje vazduha, ventilatorima i senzorima za mjerenje temperature.

    Tom prilikom, pronađeno je i izuzeto 158 stabljika biljke “Cannabis sativa”.

  • Ukida se obavezno nošenje maski na aerodromima u Evropi

    Ukida se obavezno nošenje maski na aerodromima u Evropi

    Nošenje maski više neće biti obavezno na aerodromima i na letovima u Evropi, saopštili su danas Evropska agencija za bezbjednost vazdušnog saobraćaja i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti.

    Kako su naveli, nove preporuke će stupiti na snagu 16. maja, prenosi agencija Rojters.

    “Od sljedeće nedjelje, maske za lice više neće morati da budu obavezne u avionima, što je u velikoj mejri u skladu sa promjenljivim zahtjevima nacionalnih vlasti širom Evrope po pitanju javnog prevoza”, rekao je izvršni direktor EASA Patrik Ki.

  • Američki Senat nije podržao prijedlog zakona o abortusu

    Američki Senat nije podržao prijedlog zakona o abortusu

    Američki Senat nije izglasao zakon kojim bi se pravo na abortus, zaštićeno presudom Vrhovnog suda u slučaju Rou protiv Vejda, pretvorilo u federalni zakon.

    Republikanci su “filibasterom” odnosno, pravom na neograničenu raspravu, blokirali glasanje o zakonu, čime su se jasno vidjele stranačke podjele koje postoje u vezi sa istorijskom sudskom odlukom i ograničenjima zakonodavne grane vlasti, prenosi Glas Amerike.

    Bio je to pokušaj da se sačuva skoro 50 godina stara sudska presuda kojom se proglašava ustavno pravo na abortus, a kojoj sada prijeti ozbiljna opasnost da bude poništena u Vrhovnom sudu odlukom konzervativne većine.

    Prije glasanja, nekoliko desetina demokrata iz Predstavničkog doma, pretežno žena, marširalo je od Predstavničkog doma do Senata skandirajući: “Moje tijelo, moja odluka”.

    Oni su zatim ušli u salu Senata i tiho sjedili na mjestima za publiku dok su senatori raspravljali o pravu na abortus.

    Prošlog septembra, Predstavnički dom je glasao 218 prema 211 da se usvoji prijedlog zakona o pravu na abortus skoro identičan senatskom prijedlogu.

    Predsjednik SAD Džozef Bajden pozvao je Kongres da usvoji zakon kojim bi se zaštitile usluge abortusa za milione Amerikanki. Međutim, tijesna većina njegove stranke nije bila dovoljna da se prevaziđe filibaster republikanaca (pravilo kojim se u Senatu zahtijeva većina od 60 glasova da bi se okončala debata o većini pitanja i prešlo na glasanje).

    Republikanci decenijama rade na tome da postave konzervativne sudije u Vrhovni sud i ukinu presudu Rou protiv Vejda, podseća Glas Amerike.

    Svih 50 republikanaca glasalo je da se blokira glasanje o zakonskom predlogu a pridružio im se jedan demokrata, senator Džo Menčin.

    U Kongresu se godinama vodi bitka povodom politike o abortusu ali je glasanje u srijedu, o zakonskom prijedlogu koji je usvojen u Predstavničkom domu, dobilo novu hitnost poslije objavljivanja nacrta mišljenja Vrhovnog suda koji pokazuje da većina sudija želi da ukine odluku “Rou protiv Vejda”, za koju mnogi smatraju da predstavlja zakon sama po sebi.

    Vrhovni sud će svoju konačnu odluku objaviti tokom leta a sigurno je da će se njen efekat osjećati širom zemlje i u kampanji za izbore na kojima će se odrediti koja stranka kontroliše Kongres.

    Mjere bezbjednosti bile su snažne na Kapitolu, gde je potpredsjednica SAD Kamala Haris predsjedavala Senatom, kao i ispred Vrhovnog suda gdje se od prošle nedjelje kada je procurio nacrt zakona svakodnevno okupljaju demonstranti.

  • NATO: Ne želimo direktan sukob sa Rusijom

    NATO: Ne želimo direktan sukob sa Rusijom

    Pružajući podršku Ukrajini i jačajući sopstvenu odbranu, NATO nastoji da minimizuje rizike od direktnog sukoba sa Ruskom Federacijom, izjavio je danas zamjenik generalnog sekretara alijanse Mirča Džoana.

    “Moramo se pobrinuti da, podržavajući Ukrajinu, jačanjem odbrane NATO, ne stvaramo rizik od eskalacije ka ratu između NATO i Rusije”, rekao je on u Vašingtonu, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Džoana je naglasio da NATO ima odgovornost da obezbedi da se “ovaj rat ne širi dalje, jer bi to dovelo do dodatne patnje, smrti i više nestabilnosti širom svijeta”.

  • Prvi slučaj korone u Sjevernoj Koreji od početka pandemije

    Prvi slučaj korone u Sjevernoj Koreji od početka pandemije

    ​Sjevernokorejske vlasti su potvrdile prisustvo virusa korona prvi put od početka pandemije, objavila je danas novinska agencija KCNA.

    Pjongjang je uveo lokdaun u cijeloj zemlji, kako bi pokušao da stavi pod kontrolu virus koji cirkuliše planetom već dvije godine, prenio je AP.

    Još se ne zna o koliko se slučajeva radi, a neki eksperti smatraju da bi Sjeverna Koreja mogla da zatraži pomoć iz inostranstva.

    KCNA je navela da je na testovima u nedjelju bilo pozitivnih uzoraka kod ljudi koji su imali visoku temperaturu u Pjongjangu, a potvđeno je i da su zaraženi omikron sojem.

    Kao odgovor na izbijanje žarišta, sjevernokorejski lider Kim Džong Un je naredio oštar lokdaun.

    Sjeverna Koreja je odbila vakcine koje su joj bile ponuđene putem programa Ujedinjenih nacija, Kovaksa.

    Ova zemlja je bila jedna od posljednjih država u svijetu bez potvrđenog slučaja kovida, a takođe, ni Turkmenistan nije prijavio nijedan slučaj korone, iako mnogi stručnjaci sumnjaju da kovida nije bilo u centralnoazijskoj državi.

    Dugo su odolevale i neke pacifičke države, ali se prethodnih meseci i kod njih pojavio kovid, pa je dosad samo Tuvalu, koji ima oko 12.000 stanovnika, izbegao virus.

  • Renesansa “Otvorenog Balkana”

    Interes Zapada za zapadni Balkan od početka sukoba u Ukrajini dosegao je najviši nivo, a dvije najpominjanije regionalne inicijative za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta kao pretkorak ka članstvu ovih dana dobile su novi zamah.

    Naime, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, juče je objavio da njegova zemlja treba da uđe u “Otvoreni Balkan”, regionalnu inicijativu koju su uz ohrabrenje SAD započele Srbija i Albanija, a koju je vlast Mila Đukanovića, predsjednika Crne Gore, pokušavala da bojkotuje i spriječi njeno usvajanje u Skupštini te zemlje. Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su prije nekoliko dana pisale da će se ova zemlja priključiti “Otvorenom Balkanu”, a Abazović je načinio prvi korak. Osim Crne Gore, i BiH se protivi učlanjenju u ovu inicijativu jer o tome ne postoji saglasnost među političarima u Sarajevu, dok Banjaluka želi da uđe u ovu inicijativu. Članice “Otvorenog Balkana” su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

    Istovremeno, Olaf Šolc, kancelar Njemačke, je samo dan nakon ponovnog oživljavanja ideje o ovoj inicijativi objavio da će se lično založiti za obnavljanje Berlinskog procesa, koji je započela Angela Merkel, prethodna kancelarka, i najavio je konferenciju Berlinskog procesa krajem godine u Berlinu.

    Abazović je u utorak izjavio da je “Otvoreni Balkan” osmišljen da obuhvati sve zemlje zapadnog Balkana.

    “Svako ko učestvuje predstavlja sebe i svoju državu. Moje mišljenje, možda griješim, jeste da je najveći interes u regionu da Kosovo bude u bilo kojoj regionalnoj inicijativi”, rekao je Abazović.

    Šolc je u utorak ponovo govorio o zapadnom Balkanu, što je bilo neuobičajeno i za Merkelovu da se na svakom sastanku ili pres-konferenciji naš region nalazi na samom vrhu prioriteta Vlade Njemačke.

    On je ponovio da se zalaže za članstvo regiona u EU, a da se prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, o posebnoj političkoj zajednici EU i evropskih zemalja koje nisu u EU odnosi na ostale partnere, prije svega na Ukrajinu.

    Podsjećanja radi, Makron je na pres-konferenciji sa Šolcom u Berlinu rekao da se zalaže za poseban politički savez EU i ostalih zemalja Evrope, iz čega su neki analitičari zaključili da Makron nije za brzo proširenje evropskog bloka.

    Šolc, pak, u prijemu zapadnog Balkana u EU vidi strateške motive i razloge.

    “Od strateške je važnosti za Evropu da ubrzano dođemo do konkretnog dogovora da podržimo svih šest zemalja zapadnog Balkana i potvrdimo njihovo približavanje EU. Evropa mora održati svoja obećanja. Zato moramo dinamizirati pretpristupne pregovore i pronaći rješenja koja će otkloniti prepreke. To je pitanje kredibiliteta i strateškog razuma. Nove forme partnerstva za ostale su moguće, i o tome smo razgovarali s Emanuelom Makronom. Važno je da svi budemo zajedno u evropskoj porodici”, zaključio je Šolc.

    Šolc je na pitanje da li će Ukrajina dobiti članstvo u EU rekao da se podrazumijeva da je Ukrajina dio evropske porodice, ali da je sada na redu zapadni Balkan.

    “Sada imamo konkretan proces pred nama, a to je članstvo za zemlje koje već toliko dugo rade na tome, i to su zemlje zapadnog Balkana. To je ispravno i sa strateškog i sa političkog i sa moralnog stanovišta. Jer mnoge od tih zemalja su dugo radile na tome da dođu do ovoga. Zbog toga ove zemlje imaju prioritet”, rekao je Šolc.

    O evropskim integracijama kasno sinoć u Briselu su sa Žozefom Borelom, visokim predstavnikom EU za bezbjednost i spoljne poslove, razgovarali lideri zemalja zapadnog Balkana.

    Iako je bilo predviđeno da BiH predstavlja Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara, umjesto njega će se u Briselu pojaviti Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

  • Plenković: BiH može dobro funkcionisati po modelu 1-2-3

    Plenković: BiH može dobro funkcionisati po modelu 1-2-3

    Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je u srijedu u Dubrovniku kako je ubijeđen da će međunarodna zajednica, a i drugi politički akteri u BiH shvatiti da Bosna i Hercegovina može dobro funkcionisati po modelu 1-2-3, samo ako su svi zadovoljni.Istakao je da je stav HDZ Hrvatske i HDZ-a i HNS-a BiH sve ove godine jedinstven i čvrst promijeniti Izborni zakon, naglasivši kako HDZ od 2006. godine upozorava na nedopustivo praksu da većinski narod svojim glasovima, zbog nepravednog Izbornog zakona, bira Hrvatima njihovog člana Predsjedništva.

    – Na kraju, ako i ti finalni pokušaji koji dolaze s najvišeg nivoa EU na podsticaj Evropskog savjeta završe tako da Bošnjaci expressis verbis kažu: ‘Mi ne želimo dogovor’, onda je teret odgovornosti za nepravedne i nepoštene izbore u oktobru po postojećim okolnostima na njima, a ne na Hrvatima – ocijenio je Plenković.

    Dodao je kako treba iscrpiti sve mogućnosti, što HDZ i radi.

    – Treba iscrpiti sve mogućnosti i mi to radimo, ubijeđeni da će, prije ili kasnije, međunarodna zajednica, a i drugi politički akteri u BiH shvatiti da BiH može dobro funkcionisati po ovom modelu 1-2-3, samo ako su svi zadovoljni – naveo je hrvatski premijer.

  • Višković tvrdi da niko sa strane ne može urediti budućnost BiH

    Višković tvrdi da niko sa strane ne može urediti budućnost BiH

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković istakao je da niko sa strane ne može urediti budućnost BiH, osim naroda koji u njoj žive.

    Ne može nama niko biti veći prijatelj nego mi sami sebi i to što nam dolaze neki sa strane i nude nam neka rješenja ili nekoga malo više maze i tapšu po leđima, to nije dobro za ovu zemlju. Mi smo ovdje vjekovima, ovo je naša očevina, djedovina i mi se najbolje razumijemo. Budućnost BiH leži u nama samima. Niko sa strane ne može urediti budućnost BiH nego mi sami, naglasio je Višković.

    Prema njegovim riječima, ti koji se prestavljaju prijateljima BiH, ne razumiju mentalitet naroda u BiH, ni podneblje, niti vrijednosti.

    – Sve više nam se uvozi demokratskih vrijednosti koje ovdje ne mogu zaživjeti narednih deset godina. Mi imamo svoju tradiciju, svoju vjeru, svoj način bitisanja i to je za one koji dođu sa strane teško da razumiju – rekao je Višković za RTRS i dodao da svi u BiH u suštini trpe ono što neko drugi pokušava da ovdje nametne.

    Budućnost svih na ovim prostorima je u nama samima. Ovo je bogata zemlja, zemlja domaćina – dodao je on.

    Govoreći o pomoći stradalima od nedavnog zemljotresa u Hercegovini, Višković je naveo da je Vlada Srpske već uplatila opštini Ljubinje oko 150.000 KM za sanaciju štete u osnovnoj školi, srednjoj školi i domu zdravlja.

    On kaže da je od Republičke direkcije za obnovu i izgradnju juče dobio informaciju da ima osam domaćinstava u Ljubinju i četiri u Berkovićima koja su morala da napuste svoje domove i potraže smještaj kod rodbine.

    Višković je rekao da je naložio da se prioritetno riješe pitanja tih ljudi, da se u naredih dan dva utvrde tačne informacije o tome kakve popravke su potrebne, koliko ima članova domaćinstva, da li ti ljudi imaju neki stan u vlasništvu.

    – Ovdje moramo staviti na prvo mjesto čovjeka. Ako je neko ostao bez krova nad glavom usljed zemljotresa, mora da bude naš prvi prioritet – istakao je Višković.