VRBAS Media

Autor: INFO

  • Standard bh. građana sve lošiji: Troškovi života skočili 410, a plate tek 74 KM

    Standard bh. građana sve lošiji: Troškovi života skočili 410, a plate tek 74 KM

    a godinu dana sindikalna potrošačka korpa poskupjela je za 410 KM, pokazuje računica Saveza samostalnih sindikata BiH, dok je plata, prema posljednjim dostupnim podacima, povećana za svega 74 marke.

    Preciznije, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna korpa je u aprilu prošle godine koštala 2.084 KM, a u istom mjesecu ove godine vrijednost joj je dostigla 2.494 KM.

    S druge strane, informacije Agencije za statistiku BiH pokazuju da je prosječna neto plata u BiH u aprilu 2021. iznosila 985 KM, a u februaru ove godine, što je i najsvježiji podatak, zarađivalo se, u prosjeku, 1.059 KM.U udruženjima za zaštitu potrošača ističu da je talas poskupljenja koji nas je zahvatio u proteklim mjesecima nepodnošljiv za brojne građane, kao i da rast cijena ne prati rast plata.

    Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, smatra da i statistički podaci pokazuju da je životni standard bh. građana sve lošiji.

    “Osnovne životne namirnice, kao što su šećer, mlijeko, ulje i tako dalje, strahovito su poskupjele. Standard je definitivno pao, ljudi su se doveli u situaciju da jedva sastavljaju kraj s krajem, a pogotovo penzioneri”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.

    On kaže da se vlast ponaša prilično nezainteresovano da pomogne najugroženijim kategorijama stanovništva.

    “Imamo situaciju da su pojedini nivoi vlasti malo podigli plate uposlenima u državnim institucijama, ali taj rast plata, te rast penzija, ne prati rast cijena. Osim toga, ne postoji ni državna strategija zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje, koja bi trebalo da bude osnova u ovom kriznom periodu kada ljudi preživljavaju, u smislu da država garantuje otkupne cijene poljoprivrednicima”, ocijenio je Arnautović.

    Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, nije optimista po pitanju cjenovnika u narednom periodu. On smatra da će uslijediti nova poskupljenja i takođe ističe da je spas u podršci domaćoj proizvodnji.

    “Mi ne možemo platiti robu po cijenama koje su na svjetskom tržištu i moramo se osloniti na domaću proizvodnju. Potrebno je podsticati domaću proizvodnju kako bismo prevazišli ovu tešku situaciju”, naglasio je Vasilić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Slaže se i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, da je država zakazala, te da je morala bolje podsticati domaću proizvodnju.

    “Da imamo svoju proizvodnju, bilo bi nam puno lakše i ne bi nam drugi diktirali cijene. Država je to slabo prepoznala. Od ove godine nešto su povećali sredstva, ali i dalje nema zaštite domaće proizvodnje”, rekao je Bićo, koji smatra da je problem u prekomjernom uvozu.

    Inače, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, kada je riječ o najnovijoj potrošačkoj korpi, najviše se troši na prehranu, i to 44,43 odsto, a slijede troškovi za stanovanje i komunalne usluge, koji iznose 14,50 odsto.

  • U Pekingu rade od kuće, u Šangaju su blizu “pobjede protiv korone”, a kineska ekonomija pada

    U Pekingu rade od kuće, u Šangaju su blizu “pobjede protiv korone”, a kineska ekonomija pada

    Ulice u glavnom gradu Kine Pekingu bile su mirne u petak jer su stanovnici poslušali savjete vlasti da rade od kuće kako bi zaustavili širenje koronavirusa dok su zvaničnici u “zaključanom” Šangaju rekli da imaju za cilj pobijediti virus do kraja ovog mjeseca i da su na dobrom putu.

    Pekinški zvaničnici u četvrtak su demantovali glasine o sveobuhvatnim mjerama izolacije kakve se sprovode u Šangaju, pozivajući građane da ne kupuju panično, već da ostanu kod kuće. Također su najavili novu rundu masovnog testiranja u većem dijelu grada.

    Većina stanovnika bila je mirnija u petak nakon što su prethodne večeri požurili u supermarkete da se opskrbe hranom i drugim zalihama.

    “Nisam toliko zabrinut. Ustvari, odnedavno već svi ionako radimo od kuće. Osjećam da se ne razlikuje mnogo od onoga što je bilo u posljednje vrijeme, samo da je možda malo opsežnije”, rekao je radnik u finansijskom sektoru Leo Luo, prenosi Reuters.

    Vlasti u glavnom gradu Kine već su zabranile usluge objedovanja u restoranima, zatvorile neke tržne centre, zabavne i turističke objekte, suspendovale dijelove autobuskih linija, podzemne željeznice i taksi te uvele blokade u nekim stambenim zgradama.
    Obuzdavanje covida dovelo je stotine miliona ljudi u desetine velikih gradova pod različite stepene ograničenja što je veoma štetno za potrošnju, proizvodnju i remećenje trgovine i globalnih lanaca snabdijevanja.

    Dok se ograničenja putovanja u većem dijelu svijeta ublažavaju jer zemlje pokušavaju živjeti s koronom, Kina je u četvrtak rekla da će “strogo ograničiti” nepotrebna putovanja svojih građana u inostranstvo.

    Većina međunarodnih letova za i iz Kine otkazana je u protekle dvije godine, ali posljednja najava vlasti bila je najjasniji znak da se putovanja neće nastaviti uskoro.

    Kineski turisti i studenti bili su značajan izvor prihoda za mnoge ekonomije širom svijeta prije nego što se korona pojavila u gradu Wuhanu krajem 2019. godine.

    Kina je odlučno odbacila kritike zbog svoje beskompromisne politike “nulte tolerancije na covid”, rekavši da je spašavanje života vrijedno ogromnih kratkoročnih troškova koje ima, te da će se ta aktivnost postepeno nastaviti nakon što se epidemije iskorijene.

    “Oni koji krive kinesku dinamičnu strategiju nulte tolerancije na covid su kratkovidi. Neki od njih samo pokušavaju da ocrne i potkopaju Kinu. Ko god se kladi da je Kina u opasnosti od recesije koju sami sebi izazovu, snosit će posljedice svojih grešaka”, rekao je državni nacionalistički tabloid Global Times u uvodniku.


    Zvaničnici u Šangaju, koji je izdržao šest sedmica gotovo potpunog lockdowna, rekli su da se ekonomska aktivnost postepeno obnavlja.

    Više od 9.000 velikih preduzeća u Šangaju sada radi sa blizu 50% kapaciteta. Neki ekonomisti očekuju da će kineski ekonomski rast naglo usporiti u drugom tromjesečju, ili čak smanjiti, ugrožavajući cilj rasta za godinu od oko 5,5%.

    Gotovo svi slučajevi korone u Šangaju bili su u područjima koja su već bila pod najstrožom kontrolom.

    Zamjenik gradonačelnika Šangaja Wu Qing rekao je na konferenciji za novinare u petak da je “pobjeda sve bliža, ali borba protiv najveće epidemije virusa korone u Kini i dalje zahtijeva zajedničke napore svakog građanina”.

    Prošle sedmice, nekim stanovnicima Šangaja bilo je dozvoljeno da izađu van svojih stambenih naselja u kratke šetnje i kupovinu namirnica, ali je grad posljednjih dana pooštrio granice u nastojanju da iskorijeni virus ovog mjeseca.

    Sve više i više područja ušlo je u ono što vlasti nazivaju “tihi način upravljanja”, što obično znači daske ili ograde oko zgrada, bez isporuka, a stanari su ponovo zatvoreni u prostorijama.

  • Užas kod Beograda: Majka i dijete skočili sa trećeg sprata

    Užas kod Beograda: Majka i dijete skočili sa trećeg sprata

    Majka i dijete skočili su sa trećeg sprata zgrade oko 8.30 jutros u Ulici Grke Jankesa u Mirijevu kod Beograda, javljaju srbijanski mediji.

    Kako navodi Telegraf, dijete koje ima oko pet godina prevezeno je u Urgentni centar, a ljekari zbrinjavaju i majku.

    Kako se navodi, majka je u svjesnom stanju. Vidljive su joj povrede na jednoj nozi.

    Na licu mjesta su Hitna pomoć i policija, a okupili su se i zabrinuti građani, prenosi Blic.

  • Velika Britanija namjerava iz državne službe otpustiti 90.000 zaposlenih

    Velika Britanija namjerava iz državne službe otpustiti 90.000 zaposlenih

    Premijer Velike Britanije Boris Johnson zadužio je članove svog kabineta da naprave plan kako bi se broj zaposlenih u javnim institucijama vratio na nivo iz 2016. godine, što znači otpuštanje petine trenutno zaposlenih.

    Ministri bi trebali napraviti plan kojim će se napraviti ušteda više od jedne milijarde dolara u budžetu, što predstavlja dio mjera koje za cilj imaju olakšati građanima trenutnu krizu troškova života, ali i omogućiti usvajanje zakona o smanjenju poreza.

    Premijer Johnson zatražio je da mu se plan dostavi za mjesec dana te da se unutar njega obim radne snage u administrativnim sektorima vlade vrati na nivo iz 2016. godine.

    Trenutno u državnoj službi Velike Britanije radi 475.000 zaposlenika, a namjere premijera da taj broj smanji okarakterizirane su kao populizam i neodgovoran pokušaj da se smanji državni aparat.

    “Svaka funta koja se njima isplati je novac građana koji bi oni mogli pametnije iskoristiti za vlastite životne potrebe i prioritete, na svoje živote”, kazao je Johnson.
    Britanska vlada objavila je izjavu u kojoj je navedeno da u trenutnoj situaciji rasta troškova života, javnost očekuje od vlasti da poduzme konkretne korake kako bi se nosila sa krizom.

  • Čolak: Izvjesno je dostavljanje prijedloga za novo teritorijalno reorganiziranje BiH

    Čolak: Izvjesno je dostavljanje prijedloga za novo teritorijalno reorganiziranje BiH

    Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak (HDZ) izjavio je da će njegova stranka u parlamentarnu proceduru dostaviti prijedlog za novo institucionalno i teritorijalno reorganizovanje BiH.

    Tokom gostovanja na BHT-u, Čolaku je postaljeno pitanje da li će Hrvatski narodni sabor (HNS) dostaviti svoj prijedlog izmjena Ustava BiH i zakona kojim bi bili definisano novo institucionalno i teritorijalno reorganizovanje BiH.

    “Pa ne znam kad će to biti i kako će biti, ali u svakom slučaju da će se ta tema aktuelizirati, to je nedvojbeno. Čak i kada ne bi bilo ovakve trusne političke situacije u BiH, mislim da moramo ozbiljno razgovarati jer previše dugo vremena je prošlo od Dejtona do danas, a mi stagniramo i ne idemo naprijed. Susjedi koji su bili iza nas, na našu žalost, a na njihovu sreću, su napravili daleko više. Treba raditi na tome da bi se dobio funkcionalniji okvir koji bi bio prihvatljiv za sva tri naroda u BiH i građanima BiH koji bi BiH učinio funkcionalnijom državom, koja bi se približila evropskim standardima”, rekao je Čolak.

    Na opasku da ako njihov prijedlog ne stigne u parlamentarnu proceduru, sve ostalo bi se smatralo nelegalnim aktivnostima, član HDZ-a kaže:

    “Tu treba napraviti i pravne i političke korake. Bez imalo dvojbe, ti koraci moraju biti u skladu s evropskim standardima, međunarodnim kovencijama i naravno s Ustavom BiH. Sve drugo bi vodilo nečemu što može proizvesti još veće tenzije u BiH. Svjesni smo da to ne možemo sami napraviti, da za to treba politička volja i drugih u BiH, ali zaista cijenimo da je previše vremena prošlo i ništa se nije napravilo. Mislimo da u ovoj fazi društva i države BIH, ako bismo napravili ove iskorake u institucionalnom smislu i popravili položaj Hrvata kroz izborni zakon, ostavio bi se prostor za neko drugo vrijeme. Ako dođe do ovoga, bit će nužno prisupiti određenim pravim koracima, a politički će se ostvarivati na prostoru BiH, ali i izvan BiH”, kazao je.

    Čolak je za ovakvu političku situaciju u BiH okrivio i međunarodnu zajednicu, kao i domaće političare te smatra da bi možda bila potrebna i nova međunarodna arbitraža.

    “Neki potezi međunarodne zajednice su doprinijeli da se danas nalazimo gdje jesmo, ali ne amnestiram ni domaće lidere političkih stranaka. Naprosto došlo je vrijeme da se jednostavno kaže kakvu BiH želimo. Nisam siguran da su do sada svi akteri u državi bili opredijeljeni zaista za izgradnju BiH na temelju Dejtonskog mirovnog sporazuma”, mišljenja je Čolak.

  • Izetbegović: Drska je izjava ruskog ambasadora da BiH ne bi trebala u EU

    Izetbegović: Drska je izjava ruskog ambasadora da BiH ne bi trebala u EU

    Flagrantnim i drskim miješanjem u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine nazvao je predsjednik Bakir Izetbegović izjavu ruskog ambasadora Igora Kalabuhova koji smatra da BiH ne bi trebala ući u Evropsku uniju.

    Izetbegović je to izjavio odgovarajući na pitanje u intervjuu Nacionalu, u kojem je opširno analizirao političku situaciju u BiH, a naročito krizu povjerenja Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH izazvanu neuspjehom pregovora o promjeni izbornog zakona BiH.

    Ruski ambasador Igora Kalabuhova je u autorskom tekstu za banjalučki “Glas Srpske” 7. maja sugerisao kako bi građani BiH trebali dobro razmisliti je li im potrebno članstvo u Evropskoj uniji.

    “BiH se opredijelila za članstvo u EU i u NATO-u, i to konsenzusom u kojemu su sudjelovali i predstavnici Srba iz Republike Srpske. Konkretno, Dodikovi ljudi, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). To su naše državne strategije, službeni dokumenti BiH, koje provodimo. Čak je i drsko da ambasador to komentira, a kamoli da negira ta naša opredjeljenja”, odgovorio je Izetbegović.

    Iako je Moskva ranije podržavala aspiracije BiH ka članstvu u EU, nakon ruske agresije na Ukrajinu i uvođenja žestokih sankcija Zapada, Rusija sada želi opstruisati euroatlantski put zemalja Zapadnog Balkana, između ostalih i BiH.

  • Rusija diže mornaricu na Baltiku

    Rusija diže mornaricu na Baltiku

    Na dan kada su finski zvaničnici saopćili kako ova država pod hitno mora ući u NATO savez, Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je kako su na prostoru Baltičkog mora organizovani pomorski manevri radi proučavanja sposobnosti NATO-a.

    Prema saopćenju Ministarstva odbrane, manevri će između ostalog uključivati i obuku oficira tokom koje će se proučavati spsobnosti pomorskih grupa NATO-a i mogućnosti borbene upotrebe brodova u Baltičkom moru.
    “Tokom taktičkih treninga bit će razmotrene različite opcije borbene upotrebe različitih tipova brodova u Baltičkom moru. U kampu za obuku učestvuje oko 100 oficira s više od 50 ratnih brodova Baltičke flote”, navodi se u ministarstvu.


    Također, iz Rusije su naglasili i ciljeve ovog pomorskog i vojnog manevra.

    “Osnovni cilj ovih manifestacija je postizanje visokog stepena individualne profesionalne spremnosti komandnog sastava brodova, unapređenje vještina priliko izvođenja zadataka iz borbene obuke te izvođenje artiljerijskog, torpednog, raketnog i protivzračnog raketnog gađanja”, saopćeno je iz press službe Ministarstva odbrane Ruske Federacije, prenosi agencija Interfaks.

    Inače, Baltička flota vojske Ruske Federacije ima dvije glavne baze na području Baltika i to bazu Baltijsk u Kalinjingradskoj oblasti i Kronštat koja se nalazi u Lenjingradskoj oblasti.


    Podsjetimo, finski predsjednik i premijerka ove države u četvrtak su saopćili kako država bez odlaganja mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO savez.

    “Članstvo u NATO-u ojačalo bi sigurnost Finske. Kao članica, ojačali bi cijeli savez. Finska pod hitno mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u. Nadamo se da će koraci koji su još potrebni za donošenje ove odluke biti preduzeti u narednim danima”, stoji u zajedničkoj izjavi.


    Na ovakav potez reagovala je i Rusija, tačnije Ministarstvo vanjskih poslova koje je naglasilo kako će Rusija morati poduzeti određene mjere zbog odluke Finske da pokrene proces ulaska u NATO.

    “Odluka Finske da se pridruži NATO savezu je radikalna promjena u vanjskoj politici te zemlje. Rusija će biti primorana da poduzme uzvratne mjere, vojno-tehničke i drugih oblika kako bi zaustavila prijetnje nacionalnoj sigurnosti”, stoji u saopštenju.

  • Raste broj mrtvih nakon eksplozije u hemijskoj fabrici u Sloveniji

    Broj poginulih u eksploziji u hemijskoj fabrici “Melamin” u Kočevju povećao se na šest, nakon što je sinoć u ljubljanskom Kliničkom centru preminuo jedan od dvojice radnika koja su zadobila teške opekotine, potvrdio je direktor ove kompanije Srečko Štefanič.

    Očekuje se da će policija danas izaći sa prvim rezultatima istrage o nesreći, a u fabrici ocjenjuju da je do nje došlo ljudskom greškom.

    “Uzrok za tragični događaj najvjerovatnije je ljudska greška jednog od zaposlenih, do koje je došlo prilikom prepumpavanja sirovine u skladišni prostor”, rekao je juče Štefanič, dodavši da je došlo do zamjene dvije sirovine.

    U nesreći je poginula jedna osoba zaposlena u fabrici “Melamin”, te petoro radnika jedne kompanije iz LJubljane koji su u prostoru gdje je došlo do eksplozije trebali da poprave elektroinstalacije.

    Fabrika “Melamin” proizvodi melaminske smole koje se koriste u hemijskoj, papirnoj, gumarskoj i građevinskoj industriji.

  • Južna će ponuditi vakcine Sjevernoj Koreji

    Južna će ponuditi vakcine Sjevernoj Koreji

    Južna Koreja planira da ponudi vakcine protiv virusa korona i ostale medicinske zalihe Sjevernoj Koreji, saopšteno je danas iz kancelarije predsjednika Juna Suka Jeola.

    “Razgovaraćemo o detaljima plana za pomoć Sjevernoj Koreji”, saopštio je Junov portparol.

    Sjeverna Koreja je juče potvrdila pojavu žarišta virusa korona, a državni mediji danas su javili da je preminulo šest osoba od kovida 19, što su prve potvrđene žrtve.

    U izvještaju se navodi da je 187.000 ljudi sa simptomima groznice “izolovano i pod liječenjem”, prenosi Bi-Bi-Si.

    Vjeruje se da je virus prisutan u zemlji već neko vrijeme, ali su vlasti tek juče potvrdile prve slučajeve.

    Vlasti Sjeverne Koreje navode da se omikron varijanta širi u Pjongjangu i objavile su mjere zatvaranja. Nisu saopšteni precizniji podaci.

  • Putin: Krivicu za globalne posljedice sankcija snosi Zapad

    Putin: Krivicu za globalne posljedice sankcija snosi Zapad

    Krivicu za globalne posljedice sankcija Rusiji, uključujući moguću glad u nizu zemalja, snose zapadne zemlje koje su zarad svoje dominacije spremne da žrtvuju ostatak svijeta, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    On je na sastanku o ekonomskim pitanjima istakao da se brojne zemlje već suočavaju sa prijetnjama glađu i ako se sankcije Rusiji nastave, EU može da naiđe i na posljedice koje bi bilo teško preokrenuti, prenosi agencija TASS.

    “Krivica za ovo je u potpunosti na elitama zapadnih zemalja koje su zarad očuvanja svoje globalne dominacije spremne da žrtvuju ostatak svijeta”, naveo je ruski lider.

    Dodao je da se zauzvrat Rusija, kako je rekao, samouvjereno nosi sa spoljnim izazovima.

    Takođe, prema riječima Putina, zapadne sankcije Rusiji nanose štetu ekonomijama zemalja koje ih uvode i izazivaju globalnu krizu.

    “Ove sankcije u velikoj mjeri izazivaju globalnu krizu. Njihovi autori, vođeni kratkovidim naduvanim političkim ambicijama, rusofobijom, u većoj mjeri narušavaju sopstvene nacionalne interese, sopstvenu ekonomiju, dobrobit svojih građana”, poručio je Putin.

    Kako je ocijenio, nastavak politike “opsesije sankcijama” prema Rusiji dovešće do najkomplikovanijih i gotovo nepovratnih posljedica po građane Evropske unije i najsiromašnijih zemalja svijeta.

    “Očigledno, zbog objektivnih ekonomskih zakona, nastavak opsesije sankcijama, ako mogu tako reći, neminovno će dovesti do teške, gotovo nepovratne posljedice za Evropsku uniju, za njene građane i za najsiromašnije države”, istakao je Putin.