VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šeranić: Porodična medicina stub primarne zdravstvene zaštite

    Šeranić: Porodična medicina stub primarne zdravstvene zaštite

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je danas u Zvorniku da je porodična medicina stub primarne zdravstvene zaštite i da se na bazi specijalista porodične medicine, čiji je rad timski, ostvaruje pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu u domovima zdravlja Republike Srpske.

    Šeranić je u pauzi seminara doktora porodične medicine pod sloganom “Porodični doktor je uvijek tu kad treba”, povodom Dana porodične medicine, rekao novinarima da je razgovarano o problematici u vezi sa kadrom u okviru porodične medicine.

    “Veoma je važno i da medicinski fakulteti Republike Srpske u Banjaluci i Foči rašire mrežu svojih edukativnih centara da bi imali dostupnije specijalističke centre, gdje bi kolege koje specijaliziraju porodičnu medicinu mogle adekvatno da obavljaju specijaliazciju”, rekao je Šeranić.

    Prema njegovim riječima, i kroz prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđena su neka nova rješenja za primarnu zdravstvenu zaštitu u smislu samih doktora medicine koji završe fakultet i kako i na koji način da se uključe u redovan proces rada.

    “S druge strane predvidjeli smo jedno uputstvo vezano za planiranje ljudskih resursa, što će umnogome olakšati menadžmentu zdravstvenih ustanova određeno planiranje, a fakultetima dati mogućnost da unaprijed planiraju obaveze koje će imati po tom osnovu”, rekao je ministar zdravlja.

    Šeranić je naglasio da i tu ima nekoliko stvari koje se vežu za novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, svakako, ukljičivanje i Komore doktora medicine Republike Srpske u određene planske aktivnosti i dodao da će nakon usvajanja zakona biti izazova da se sve to što se tiče ljudskih resursa sprovede u djelo.

    On je zahvalio svim kolegama iz porodične medicine, ali i medicinskim sestrama koje rade u porodičnom timu, koji su svi zajedno podnijeli veliki teret kada je u pitanju imunizacija građana, jer je primarna zdravstvena zaštita bila ta koja je sve činila da se sačuva zdravlje građana u doba pandemije virusa korona.

    “Primarna zdravstvena zaštita je, svakako, onaj dio procesa u kojem su pacijenta, prilikom ulaska u zdravstevni sistem ili izliječi ili ga upućuju na viši nivo zdravstvene zaštite”, rekao je Šeranić.

    Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske Draško Kuprešak istakao je da je to udruženje aktivno uključeno u pomaganje odvijanja procesa rada, ali i kao korektiv politici Ministarstva zdravlja i Vlade Republike Srpske, trudeći se da ukaže na određene probleme iz prakse.

    Kuprešak je rekao da stanje nije najoptimalnije, ali da uvijek postoje rješenja koja se u hodu mogu rješavati.

    On je istakao da je potrebno popularizaciju porodične medicine rješavati kroz izmjene programa specijalizacije.

    “Specijalizacija bi trebalo da se dopuni sa određenim vještinama da bi mlađi doktori, koji sve više idu u bolnički sektor, jer je kardiologija i hirurgija nešto što je atraktivno, učili određene vještine kao što je ultrazvuk, abdomen, menadžment, dermatoskopija, da to bude interesantno za njih da bi uz redovan rad mogli da se bave prvatnom praksom, odnosno dopunskim radom”, rekao je Kuprešak.

    On je naglasio da u zdravstvenom sistemu Republike Srpske ima 709 timova porodične medicine, od kojih je oko 60 odsto specijalista porodične medicine, a 40 odsto specijalista iz drugih medicinskih grana.

    Predsjednik Podružnice ljekara porodične medicine regije Birač Goran Birčaković rekao je da u regiji ima ukupno 54 tima porodične medicine, od kojih je 10 u Zvorniku, po dva u Bratuncu i Vlasenici, a jedan u Milićima.

    On je dodao da će na seminaru doktora porodične medicine biti obrađene stručne teme koje se odnose na kardiovaskularne, hiruške bolesti, kao i radiološke i internističke usluge.

  • Rusija tvrdi da je Marijupolj oslobođen: “Preuzeli smo potpunu kontrolu nad Azovstaljom”

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je večeras da je kombinat Azovstalj u Marijupolju potpuno oslobođen i da je ministar odbrane Sergej Šojgu o tome obavijestio ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    U saopštenju se navodi da je Šojgu obavestio Putina o “potpunom oslobađanju Marijupolja od ukrajinskih militanata”.

    Ruske snage preuzele su potpunu kontrolu nad podzemnim objektima fabrike, prenosi RIA Novosti.

    Portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov naveo je da je od 16. maja 2.439 pripadnika puka “Azov” i drugih ukrajinskih snaga, koji su bili blokirani na teritoriji fabrike Azovstalj, položilo oružje i predalo se. Dodao je da se posljednja grupa od 531 pripadnika ukrajinskih snaga predala danas.

    Ministarstvo dodaje da je komandant “Azova” iz razloga bezbjednosti i da bi bila izbjegnuta odmazda lokalnog stanovništva zbog, kako je navedeno, brojnih zločina, izveden sa teritorije fabrike u specijalnom oklopnom vozilu.

  • Dodik: Sankcije Rusiji ne mogu biti prihvaćene

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je večeras da sankcije Rusiji ne mogu biti prihvaćene.

    “Tačno se zna ko na koji način ovdje odlučuje. U tom nekom pogledu postoje spekulacije. Da li je BiH uvela ili nije, formalno pravno niko ne može dokazati da jeste”, rekao je Dodik novinarima nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

    On je naglasio da ono što je napravljeno ne pomaže BiH i da će je dodatno podijeliti.

    Dodik je podsjetio i na vaninstitucionalne odluke pojedinih službi koje, kako je rekao, zabranjuju ulaske i izlaske u i iz BiH, a naveo je primjer zabrane ulaska u BiH profesoru Milošu Koviću.

    “To nije dogovorena politika. To nije politika BiH, to je politika jedne političke strukture. Problem je što je urušen sistem međunarodnog odlučivanja”, pojasnio je Dodik.

    On je rekao da se Mišel zalaže za rad u institucijama BiH.

    “Institucije funkcionišu na način kako je predviđeno u odlukama Narodne skupštine Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    Na pitanje da li podržava ideju predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da Švedska i Finska ne mogu ući u NATO dok se ne riješi pitanje Izbornog zakona u BiH, Dodik je ocijenio da je ispravna politika Milanovića koji smatra da je pitanje izborne reforme ovdje biti ili ne biti za Hrvate i da to apsolutno može da razumije.

    Dodik je dodao da je BiH je potreban dogovor, jer bez dogovora nema ništa,.

    On je naglasio da je to veoma jasno rekao na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

    “Ako je tačno ono što je rekao Mišel, da nije samo interes nas da budemo u EU, nego da je i EU interes da mi budemo tu, onda relaksirajte stvari”, izjavio je Dodik novinarima poslije sastanka sa Mišelom i dodao da su on i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik DŽaferović rekli da su za EU.

    Dodik je naglasio da dolazak Mišela vidi kao jednu dobru relaksaciju odnosa sa EU, podsjetivši da su do sada često dolazile arogantne birokrate koje su mislile da “sa nama obrišu pod”.

    “Sada je došao čovjek da razgovara i rekao je ‘ljudi ako želite da radimo zajedno radićemo, ako ne želite onda nećemo ni raditi'”, rekao je Dodik.

    On je dodao da nije bilo nikakve prisile.

    “Stalno nas pitaju jesmo li mi za EU. Uradite i vi nešto na tom planu”, istakao je Dodik.

    Dodik sa Mišelom o kandidatskom statusu i izborima
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je nakon posebnog sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom da je sastanak održan na Mišelov zahtjev i da su razmatrali pitanja o tome kako ubrzati put BiH da dobije kandidatski status u Evropskoj uniji, o izborima i da je Mišel od njega tražio neka dodatna objašnjenja.

    “Rekao sam na koji način možemo da napravimo novu dinamiku, a to podrazumijeva da ustavni poredak u skladu sa Ustavom BiH, teritorijalni integritet i suverenitet na bazi Ustava za nas nije sporan. Spreman sam da na bilo kom nivou preuzmem poštovanje Ustava, teritorijalnog integriteta i suvereniteta. I to bi moglo da ponudi odgovore na neke tvrdnje da je teritorijalni integritet ugrožen što zaista nikada nije bilo”, poručio je Dodik.

    On je rekao da je drugo pitanje o kojem su razgovarali u vezi sa evropskom perspektivom.

    “Rekao sam da su neki tehničari iz Evropske komisije prema nama ovdje bili neopravdano strogi u postavljanju uslova i pomalo bezobrazni, uporno nam postavljajući neke nove zadatke koje je bilo veoma teško ispuniti”, ocijenio je Dodik.

    Dodik je istakao da su optimalni razlozi za dobijanje kandidatskog statusa davno prošli i da je BiH to mogla davno da ima, da je bilo više razumijevanja u Briselu.

    “Razumijemo danas neku novu dinamiku i predlažem da ova tri na neki način finalizovana dogovora oko tih pitanja finalizujemo, kao i još dva i nakon toga da BiH dobije kandidatski status”, rekao je Dodik, ističući da je spreman da na tome radi.

    On je napomenuo da je Mišela interesovala i pozicija oko misije “Altea”.

    “Alteau sastavu u kojem je do sada bila, kao vojna organizacija dijela evropskih zemalja koja ima mandat i misiju EU za nas nije sporna, ali Altea koja bi se ovdje ponašala neodgovorno, kao što smo to gledali u prošlosti, koja je uznemiravala škole i druge institucije, ovdje ne bi mogla da ima našu podršku”, istakao je Dodik i dodao da “Altea” kao dio stabilizacije i mira treba da ostane u BiH.

    On je napomenuo da ukoliko dođe do problema u Savjetu bezbjednosti o tom pitanju sve to treba definisati ugovorom ili sporazumom između Predsjedništva BiH i EU.

    “U toj nekoj zajedničkoj izjavi koju bismo mogli da damo jeste i to da treba održati izbore i predložio sam ukoliko su gadljivi prema novcu iz Republike Srpske neka onda novac da Federacija BiH, 12.600.000 maraka da se izbori održe i kada se donese odluka na nivou BiH neka se taj novac vrati Federaciji”, pojasnio je Dodik i ponovio da je ponudio da to uradi Republika Srpska i da se taj proces deblokira.

    Dodik je napomenuo da se proširila priča u institucijama da Kristijan Šmit namjerava da nametne budžet.

    “To je apsolutno neprihvatljivo, diletantski i nepromišljeno ukoliko postoji tako nešto”, poručio je Dodik.

    On je napomenuo da se šire priče da Šmit za tako nešto ima podršku Britanaca, Amerikanaca i još nekih, te da se još čeka saglasnost Brisela.

    “Ukoliko to urade moraće da se suoče sa ozbiljnim konsekvencama na funkcionisanju BiH”, poručio je Dodik, ističući da je to neprihvatljivo.

    On je naveo da je Mišel pitao za inicijativu o geostrateškom uključivanju.

    “To bi bio neki novi impuls i to znači da bi u nekom formatu dva puta godišnje svi lideri iz Evropske unije, 27 zemalja i lideri sa ovog prostora zemalja zapadnog Balkana bili uključeni u zajedničku raspravu o tome šta se dešava i kako se odvijaju stvari na zapadnom Balkanu. Rekao sam da je to načelno prihvatljivo i može da da određeni rezultat. Sve zavisi koliko će u svemu tome biti suštine i da li će dati rezultat”, pojasnio je Dodik.

    On je istakao da je i na zajedničkom sastanku rekao da je BiH u ozbiljnom problemu i da ne funkcioniše.

    “Ukoliko ne bude kandidatskog statusa za BiH i davanja nekog novog impulsa, veoma je teško očekivati da će ovdje stvari napredovati”, napomenuo je Dodik i dodao da je bilo riječi i o tome kako riješiti problem izborne reforme.

    Dodik je napomenuo da se mora poštovati status konstitutivnih naroda i da se ne može dešavati ono što Bošnjaci ovdje očekuju.

    “Ili će se to prihvatiti ili će se razgradnja cijelog sistema desiti kada tad”, poručio je Dodik i ocijenio da je to bio konstruktivan sastanak na kojem je bilo riječi i o situaciji u Rusiji i Ukrajini.

    Dodik je izrazio očekivanje da će se rat brzo završiti i da će se sjesti za pregovarački sto i stvari riješiti i mir poštovati.

    “Oni koji su činili zločine ukoliko ih je bilo i tamo, treba da odgovaraju”, rekao je Dodik.

  • HDZ cilja na Predsjedništvo BiH

    HDZ cilja na Predsjedništvo BiH

    HDZ će predložiti kandidata za člana Predsjedništva BiH koji će dobiti podršku Hrvatskog narodnog sabora, rekao je Dragan Čović, lider HDZa, nakon sjednice Predsjedništva ove stranke.

    On je istakao da hrvatski narod u BiH i HNS posebno brine da jedan dio institucija mimo zakona i strategija nastupa u ime jedne političke stranke hodajući po svijetu bilo da se radi o Šefiku Džaferoviću, članu Predsjedništva BiH, ili Biseri Turković, ministarki spoljnih poslova BiH.

    Naglasio je da je zatraženo da se o njenom radu izvan sistema raspravlja u parlamentu BiH, ali da ona i “danas hoda po svijetu i traži određene mjere”.

    “Imam osjećaj da smo ih razočarali kao HNS kad smo rekli da idemo na izbore i idemo dobiti izbore”, rekao je u petak Čović.

    On se osvrnuo i na napade na Vjekoslava Bevandu, ministra finansija i trezora BiH, ističući da je iznenađujuće kako sve donedavno, odnosno do posebne sjednice Savjeta ministara BiH, na kojoj nije obezbijeđen novac za izbore, niko nije imao nikakvih pritužbi na njegov rad.

    “Oni koji su željeli uraditi nešto dobro za BiH morali su odavno krenuti u taj proces, a prijatelji iz Sarajeva su napravili grešku kada su krenuli prozivati Bevandu da on blokira sve”, rekao je Čović, naglašavajući da je Bevanda napisao 30 intervencija prema institucijama Savjeta ministara da se sazivaju sjednice kako bi se raspravljalo o budžetu, te da na to nije bilo nikakvih reakcija.

    Lider HDZa je istakao da će i Šarlu Mišelu, predsjedniku Evropskog savjeta, reći da se novac za izbor ne smije osiguravati nelegitimno, te da je i sama Centralna izborna komisija BiH nelegitimna i da oni koji danas vrše pritisak da su zadnjih godinu dana izvršili pritisak na one koji su blokirali donošenje budžeta da ovo ne bi imali kao temu.

    Kada je riječ o budžetu, Ministarstvo finansija i trezora završava izradu dokumenta okvirnog budžeta od 2022. do 2024. godine i ovogodišnjeg budžeta, a već u ponedjeljak uputiće ga u proceduru Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara.

    Iz Ministarstva finansija i trezora BiH saopšteno je da će budžet biti predat Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH nakon tehničkih korekcija na tekstovima i posljednjih kontrola sadržaja budžeta.

    Ono što je zanimljivo jeste da su mnogi budžetski korisnici slali anekse budžetskih zahtjeva i to mimo svih rokova, tražeći dodatna sredstva s obzirom na inflaciju i poskupljenja koja se dešavaju.

    Bevanda je rekao da se radi o zahtjevnom poslu i da se radi najbrže što može, uprkos pritiscima sa više strana, istovremeno odbacivši tvrdnje da se taj proces opstruiše.

    “Napominjem da smo na Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2022. do 2024. godine, koji je Fiskalni savjet BiH usvojio 30. marta ove godine, čekali devet mjeseci iako je Ministarstvo finansija i trezora svoj dio posla završilo u roku. Osim toga, budžet za 2021. godinu nikada nije usvojen iako je prošle godine u februaru upućen u Predsjedništvo BiH”, rekao je Bevanda.

    Procedura kod usvajanja budžeta podrazumijeva da nakon što ga usvoji Savjet ministara šalje se ustavnom predlagaču, odnosno Predsjedništvu BiH koje utvrđuje prijedlog budžeta, poslije čega se na konačno usvajanje upućuje Predstavničkom domu i Domu naroda parlamenta BiH.

    Budžet institucija BiH za 2022. godinu iznosiće 1.073.600 KM, od čega se iz indirektnih poreza finansira 865.500.000 KM.

  • Smrtonosni tornado protutnjao Njemačkom: Povrijeđene desetine osoba, šteta ogromna

    Zapadom Njemačke je poslijepodne prošao tornado te je najviše štete pričinjeno u gradu Padebornu gdje je povrijeđeno najmanje 40 osoba, dok su dvije osobe nastradale.

    Kako javlja AP, vlasti su saopštile da je tornado čupao krovove s kuća, rušio drveće i raznosio olupine. Ukupno je, kako javlja policija, povrijeđeno 40 osoba, od kojih deset teže. Dvije osobe su poginule.

    Meteorolozi su upozorili da se danas u zapadnoj i središnjoj Njemačkoj očekuju obilne padavine i gard, te oluje s udarima vjetra do 130 km/h.

    U četvrtak je oluja već poremetila promet jer je vjetar iščupao stabla. Drveće je završilo na željezničkoj pruzi i cesti, a stotine podruma je poplavljeno u zapadnoj Njemačkoj.

    Najviše povrijeđenih je u gradu Paderbornu koji se nalazi između Frankfurta i Hamburga. U tom regionu je zbog posljedica nevremena obustavljen i željeznički i drumski saobraćaj.

    U Lipštatu tornado je nanio veliku materijalnu štetu čupajući drveće, a vjetar je odnio krov sa lokalne crkve, prenosi Bild.

    “U nevremenu je povrijeđeno oko 40 ljudi, od kojih najmanje 10 teško”, navodi se u saopštenju gradske policije. “Krovovi raznijeti kilometrima daleko ili su oštećeni. Mnoga stabla još uvijek leže na uništenim automobilima”, saopštila je policija.

    Nadležni su pozvali građane da ostanu u svojim domovima.

    Regionalna vatrogasna služba saopštila je da su svi raspoloživi spasioci raspoređeni na to područje. Iz policije su izvijestili da su dvojica francuskih državljana u Ballenstedtu poginula nakon što je njihov paraglajding zahvatio snažan nalet vjetra nakon polijetanja.

    Portparol vatrogasne službe rekao je da u cijelom gradu ima uništenih krovova i srušenih stabala. Prozori su razbijeni, a automobili uništeni granama koje su padale. Neka su stabla iščupana iz korijena, izvijestila je opština Altenbeken u blizini Paderborna.

  • Komšić tvrdi da Milanović po nalogu Rusije zagovara blokadu izbora u BiH

    Komšić tvrdi da Milanović po nalogu Rusije zagovara blokadu izbora u BiH

    Član Predsjedništva BiH Željko Komšić prokomentarisao je večeras pismo koje je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović uputio generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu.

    Milanovićevo pismo generalnom sekretaru NATO vjetar je u leđa naporima HDZ koji se čine u pogledu blokade izbora. Upravo bi blokiranje ili prolongiranje izbora u BiH dovelo do destabilizacije cijele zemlje ali i regije – navodi Komšić.

    On smatra kako je očito da Milanović po nalogu Rusije upravo želi izazvati destabilizaciju cijele regije.

    – Kada se ima u vidu činjenica da HDZ BiH čije interese zastupa, već godinama zagovara prorusku politiku, onda je stvar i više nego jasna. S obzirom da je evroatlanskim partnerima BiH u interesu stabilnost Zapadnog Balkana, ne treba sumnjati da će Milanovićev pokušaj blokade izbora u BiH proći isto onako kao što je prošlo Milanovićevo smiješno sukobljavanje sa Finskom i Švedskom – poručio je Komšić, prenosi Kliks.

  • Dodik tvrdi da postoje glasine da Šmit planira da nametne budžet

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom rekao je da postoje priče kako Kristijan Šmit planira da nametne budžet, ali da će biti ozbiljnih posljedica ako se to dogodi.

    Danas se u ovom gradu, u institucijama proširila priča da Šmit namjerava da nametne budžet. To je apsolutno neprihvatljivo, nepromišljeno, ukoliko postoji takva odluka. Šmit ima podršku Amerikanaca i Britanaca i još se čeka podrška Brisela. Ako to urade, moraće da se suoče sa ozbiljnim posljedicama funkcionisanja BiH, kazao je Dodik.

    Smatra da su navodne glasine koje je čuo, istina.

    Dodik je rekao da je na sastanku istakao potrebu za uspostavljanjem nove dinamike u odnosima između EU i BiH, te da on nikada nije dovodio u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

    – Nesporno je i ja želim javno da to kažem teritorijalni integritet i suverenitet na bazi Ustava za nas nije sporan. Spreman sam da potpišem bilo šta na bilo kojem niovu u tom smislu, da preuzmem obaveze za poštovanje Ustava i teritorijalnog integriteta BiH i njenog suvereniteta da bi to moglo dati odgovore na ranija ponašanja ili tvrdnje o tome da je teritorijalni integritet ugrožen što zaista nikada nije bilo – kazao je Dodik nakon sastanka.

    Istakao je da su “neki tehničari iz Evropske komisije prema nama ovdje bili neopravdano strogi i da su bili pomalo bezobrazni” kao i da EU stalno traži dodatne uslove koje BiH teško može ispuniti.

    Takođe smatra, da su optimalni uslovi za dobijanje kandidatskog statusa davno prošli, prenosi Kliks.

  • Stefanović: Ćutanje o bombardovanju izbjeglica Hrvati nameću kao evropsku vrijednost

    Stefanović: Ćutanje o bombardovanju izbjeglica Hrvati nameću kao evropsku vrijednost

    Ministar odbrane Nebojša Stefanović izjavio je danas da je nevjerovatno da zvaničnici Hrvatske pokuašavaju da ćutanje o ratnim zločinima, poput bombardovanja izbjeglica u “Oluji”, predstave kao vrijednosti EU i nametnu ga drugima.

    Komentarišući stav predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o podizanju optužnica protiv četiri hrvatska oficira za masakr srpskih civila u izbjegličkoj koloni, počinjen u avgustu 1995. godine, Stefanović je rekao da Srbija duboko vjeruje da je procesuiranje ratnih zločinaca u skladu sa evropskim i civilizacijskim vrijednostima.

    “Bombardovanje izbeglica ne može da bude normalno ni u jednom delu sveta, bez obzira na to da li su ga počinili piloti zemlje koja je danas članica EU”, ukazao je Stefanović.

    On je istakao da nikoga ništa ne može da abolira od ratnog zločina, ali da je očigledno da Hrvatska ne želi i ne namjerava da se suoči sa zločinima koje su počinili ljudi iz njenih redova i to ne samo sa onima u “Oluji”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije.

    Stefanović smatra da je više nego monstruozno to što predsjednik Hrvatske u 21. vijeku opravdava bombardovanje Srbije u vrijeme Hitlera i podstiče povampirenje fašističkih ideja.

    “To dovoljno govori samo za sebe. Govori da se do danas nisu suočili ni sa činjenicom da će nacistička NDH zauvek ostati poznata, ne samo po pokušajima istrebljenja srpskog naroda, već i po koncentracionim logorima za decu, jedinim u Evropi”, zaključio je Stefanović.

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da Srbija podizanjem optužnica protiv hrvatskih ratnih oficira “krši obaveze u procesu pridruživanja EU” i da “Srbi stalno imaju neki 27. mart i onda se čude što su ih Nijemci bombardovali”.

    Tužilaštvo Srbije za ratne zločine podiglo je prije dva dana optužnicu protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog ratnog zločina nad srpskim civilima, jer su u akciji “Oluja”, 7. i 8. avgusta 1995. godine, naredili avionsko raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada.

  • Razmatranje navoda izmijenjene optužnice protiv vođa terorističke OVK

    Razmatranje navoda izmijenjene optužnice protiv vođa terorističke OVK

    Pred Sudskim vijećem Specijalizovanih vijeća za Kosovo u Hagu u toku je razmatranje navoda izmijenjene optužnice po kojoj se četvorica bivših vođa terorističke OVK Hašim Tači, Kadri Veselji, Redžepa Selimi i Jakup Krasnići terete da su počinili ratne zločine u Gnjilanu u selima Budakovo i Semetište.

    Specijalizovano tužilaštvo podiglo je 29. aprila izmijenjenu optužnicu koju je odbrana četvorice pritvorenih bivših komandanata OVK nazvala “izmišljenom”.

    Odbrana je zatražila da se dokazi koji dolaze iz Srbije uzmu u obzir po pravilu 103 kao oslobađajući dokaz.

    Oni su naveli slučaj “Panda” koji se dogodio 1998. godine u Peći u kome su ubijena četvorica srpskih mladića, uz tvrdnju da je taj slučaj ilustracija manipulacija koje dolaze iz Srbije.

    Advokat Kadrija Veseljija, Ben Emerson, zatražio je da se svi “dokazi navedeni u optužnici, a zasnovani na dokumentaciji koju je dostavila Srbija uzmu kao oslobađajući”.

    Istovjetan stav je iznio i Tačijev advokat Gregori Kehoe koji je rekao da su svi “novi dokazi fabrikovani u Srbiji”, te da ih treba tretirati kao oslobađajuće.

    Odbarana optuženih je iznijela niz zahtjeva u vezi protokola dostavljanja dokumentacije što je odbio tužilac Alan Tiger, koji je rekao da je određiva

  • Milanović pisao generalnom sekretaru NATO

    Milanović pisao generalnom sekretaru NATO

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poslao je pismo glavnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu.

    Učinio je to nakon što je govorio da će uložiti veto na odluku o pristupanju Finske i Švedske NATO dok se ne izmijeni Izborni zakon u BiH, no u pismu je pak pomirljiv ton i nema spomena o vetu.

    U pismu koje su Dnevnik Nove TV i Dnevnik.hr dobili na uvid piše kako Švedska i Finska imaju snažno partnerstvo s NATO, a zahtjevom za punopravno članstvo, odabrali su novi strateški pravac kako bi osigurali zaštitu nacionalnih sigurnosnih interesa, motivirani ruskom agresijom na Ukrajinu. Nema spomena o vetu.

    Milanović Stoltenbergu piše i kako je Hrvatska uvijek dijelila zajedničku zabrinutost zbog ranjivosti istočnog krila NATO, te aktivno učestvuje u misijama, poput one u Avganistanu – stoga sada očekuje od “saveznika da čuje i našu zabrinutost i kad god je to moguće, da nas podrži u tome”.

    Predsjednik Hrvatske je pojasnio i složenu situaciju u BiH koja direktno utiče i na Hrvatsku.

    Milanović piše kako je BiH država čija stabilnost zavisi o “ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, kako je to je definisano u Dejtonskom/Pariškom sporazumu. Hrvatskoj, koja dijeli preko 1.000 kilometara granice sa BiH u vitalnom je interesu da ima stabilnog susjeda, a da pogoršanje situacije tamo, ugrožava i našu bezbjednost”

    – Bili smo jako razočarani što međunarodni medijatori nisu bili uspješni oko postizanja dogovora oko izmjena Izbornog zakona. Kao rezultat toga, BiH je raspisala izbore prema pravilima koja su diskriminatorna i protustavna i prema njihovom najvišem sudu – piše Milanović.

    Dodaje kako smatra da većina državnika nije svjesna izborne nejednakosti u BiH i kako to može imati ozbiljne posljedice i sigurnosnu krizu ako koincidiraju s ostalim rastućim političkim tenzijama.

    – Dok razmatramo aplikaciju Finske i Švedske, tražim da ozbiljnije uzmete u obzir našu zabrinutost zbog nepostojanja izborne reforme u BiH. Nije prekasno da se preveniraju još jedni izbori koji krše prava Hrvata i da se prevenira daljnja destabilizacija zemlje – upozorava Milanović i moli glavnog sekretara Stoltenberga da pismo podijeli sa svim šefovima država i vlada članica NATO, prenosi Avaz.