VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tegeltija o isticanju ratnih zastava

    Tegeltija o isticanju ratnih zastava

    Isticanjem ratnih zastava BiH tokom utakmice između BiH i Slovenije na Evropskom prvenstvu u košarci nestaje sva priča o poštovanju države i njenih simbola, kao i priča sarajevskih građanista, koji u tome ne vide ništa sporno, ocijenio je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija.

    Tegeltija je tu pričnu nazvao lažnom, patetičnom licemjernom maskom multietničnosti, koja vrijedi do prve prilike.On je ukazao da je najlicemjernije što oni kao ne razumiju u čemu je problem i još optužuju sve druge da su nacionalisti.– Tako se u principu u Sarajevu vidi BiH. Ovo sa utakmice je samo kopi-pejst politike Sarajeva. Oni hoće da je BiH ono što oni kažu da jeste. I dobro je da narod to vidi, da ne živi u zabludi – napisao je Tegeltija na Tviteru.

    On smatra da je pobjediti Sloveniju veliki rezultat koji su napravili košarkaši, koji se predstavljaju kao reprezentacija BiH.

    To valja čestitati igračima, naglasio je Tegeltija, ali je ukazao da to nije njegova reprezentacija.

    – Ona igra sutra i biće prvak Evrope – naglasio je Tegeltija.

    On je dodao da lijepo, ljudski, da je ostvaren veliki sportski rezultat, kao i da mu je drago da se ljudi raduju.

    – Ali, oni me psuju i vređaju jer kažem da ovo nije BiH – napomenuo je Tegetlija i ukazao da njega optužuju za nacionalnizam oni koji umjesto zvanične himne BiH pjevaju “Jedna si jedina” (himna BiH iz ratnog perioda).

  • Dodik – Srpska ima ambiciju da razvija poslovne odnose sa “Huavejom”

    Dodik – Srpska ima ambiciju da razvija poslovne odnose sa “Huavejom”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da Republika Srpska ima ambiciju da dalje razvija poslovne odnose sa kineskom kompanijom “Huavej” ne samo u domenu usluga, već i pokušaja razvijanja nekih drugih proizvoda koji bi mogli da konkurišu na globalnoj mreži.

    Već imamo neke ideje da razgovaramo sa njima i nastavićemo to da radimo – rekao je Dodik danas novinarima u Banjaluci, nakon sastanka sa potpredsjednikom “Huavej tehnologija” za centralnu i istočnu Evropu i nordijske zemlje sa sjedištem u Poljskoj Radoslavom Keđom.

    Dodik je napomenuo da Republika Srpska ima veoma pozitivna iskustva u radu sa ovom kompanijom, navodeći da je poznato da sa stanovišta Zapada ima nekih pritisaka vezano za rad ove kompanije.

    – Republika Srpska se nije saglasila da se u BiH preduzmu određene mjere protiv bilo koje kompanije iz Kine, Rusije ili bilo kog drugog dijela svijeta, pa i protiv kompanije Huavej – istakao je Dodik.

    Dodik je izrazio zadovoljstvo da je prisustvovao prezentaciji kompanije Huavej, koja je na najbolji mogući način kratko i sažeto predstavila dostignuća.

    Predstavnik “Huaveja” rekao je novinarima da su u Banjaluci prikazana najnovija dostignuća u informaciono-komunikacionoj tehnologiji ove kompanije.

    Nakon sastanka, Dodik i Keđo posjetili su izložbeni prostor koji je privremeno smješten na parkingu kod zgrade Vlade, gdje su prikazana najnovija dostignuća “Huaveja”.

  • U Republici Srpskoj 111 osoba zarađeno, dvije preminule

    U Republici Srpskoj 111 osoba zarađeno, dvije preminule

    U posljednja tri dana, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnici Sv. Vračevi u Bijeljini izvršeno je testiranje 311 laboratorijskih uzoraka, a virus korona potvrđen je kod 111 osoba.

    Radi se o 55 muškaraca i 56 žena, od kojih je 17 mlađe, 52 srednje i 42 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 2. 9. 2022. godine, prijavljeno je 17 osoba iz Banjaluke, 11 iz Bijeljine, pet iz Doboja, po četiri iz Trebinja i Foče, po tri iz Broda, Кneževa, Rudog i Šamca, po dvije iz Istočnog Novog Sarajeva, Laktaša i Modriče, po jedna iz Bratunca, Dervente, Кotor Varoša, Petrova, Prijedora, Prnjavora, Ribnika, Sokoca, Srpca, Srebrenice, Teslića, Čajniča i Čelinca

    Za vikend prijavljeno je 25 osoba iz Banjaluke, četiri iz Laktaša, tri iz Zvornika, dvije iz Čelinca, po jedna iz Dervente, Кotor Varoša, Mrkonjić Grada, Ribnika i Trebinja.

    Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, u poslednja tri dana prijavljena su dva smrtna slučaja. Radi se o muškaracu i ženi, starije životne dobi iz Banja Luke i Prijedora.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 118.276 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.506 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 439.170 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 106, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 47, a u ostalim bolnicama 59. Na respiratoru je šest osoba, tri u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i tri u OB Gradiška.

  • Izvještaj o napretku BiH biće negativan

    Izvještaj o napretku BiH biće negativan

    Evropska komisija sredinom oktobra će objaviti najnoviji izvještaj o napretku BiH na putu ka EU, a kako “Nezavisne novine” saznaju, neke od verzija su veoma kritične prema činjenici da BiH nije ostvarila značajan napredak.

    U opticaju je, kako saznajemo, nekoliko verzija, od kojih su neke malo blaže u ocjenama ostvarenog, dok se u većini nacrta na BiH gleda u lošem svjetlu, mada su i blaže verzije kritičnije od onoga što je za BiH objavljeno u prošlim izvještajima.

    “Ako mislite da su protekla dva izvještaja bila kritično intonirana, onda niste vidjeli ništa. Neki od nacrta veoma su kritični prema činjenici da u BiH postoje blokade, da je vrlo malo urađeno na ispunjavanju kriterijuma i ključnih evropskih prioriteta”, rečeno je “Nezavisnim novinama”.

    Na pitanje neće li nedavno usvajanje Zakona o javnim nabavkama u Domu naroda BiH popraviti opštu sliku, rečeno nam je da je usvajanje zakona posao svakog parlamenta.

    “Ako tako gledate, jeste određen napredak, ali se realno ne radi o nečemu spektakularnom”, rečeno nam je.

    Naš sagovornik nam je objasnio da su mišljenja u nacrtima veoma slična onom što se čulo na posljednjem evropskom samitu, na kojem BiH zbog nedostatka napretka nije dodijeljena kandidatura za članstvo. To znači da ima mišljenja da bi trebalo BiH progledati kroz prste, jer su kandidaturu dobile Ukrajina i Moldavija, ali da ima i onih koji od BiH očekuju da ubrza tempo sprovođenja reformi.

    “Argumenti su slični, samo što se ovdje ne radi o zemljama članicama, nego o zaposlenicima Komisije koji svoje mišljenje baziraju na svojim impresijama u vezi s onim što je ostvareno”, rečeno nam je.

    Drugi upućeni diplomatski izvor nam je rekao da EU sada gleda šta će uraditi Josip Grubeša, ministar pravde BiH, u čijoj nadležnosti je nekoliko reformskih zakona, a o čijem usvajanju su dogovor postigli lideri u BiH na sastanku sa Šarlom Mišelom, predsjednikom Evropskog savjeta, i Žozefom Borelom, visokim predstavnikom EU za spoljne poslove i bezbjednost.

    “On bi mogao uraditi neke stvari. Nije realno očekivati da se sve riješi odjednom, ali istinski napredak moguć je makar u narednom legislaturnom periodu nakon izbora”, objašnjeno nam je.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe očekuje da će izvještaj biti veoma kritičan jer BiH nije postigla napredak ni u jednoj oblasti.

    On ističe da je pozitivno što je Češka zemlja predsjedavajuća Evropskom savjetu, jer po njegovom mišljenju, bolje razumije proces proširenja i izazove s kojim se suočava zapadni Balkan.

    “Politički bi bilo mudro da BiH bude dodijeljen status kandidata, ali sve izgleda da sad BiH nije na agendi EU, a pogotovo ne Njemačke, što se vidi i na primjeru Kristijana Šmita, koji još čeka na podršku EU vezano uz svoj prijedlog reforme izbornog zakona, ali kako izgleda, neće je dobiti. I to je vrlo indikativno po mom mišljenju”, kaže Kočan za “Nezavisne novine”.

    Inače, u prošlogodišnjem izvještaju naglašavaju da su predstavnici vlasti zbog političke polarizacije u zemlji i izazova usljed kovida uradili veoma malo, te su podsjetili da je Vlada FBiH i dalje u tehničkom mandatu.

    “Javno izražena posvećenost vlasti na svim nivoima da su evropske integracije strateški cilj nije pretvorena u konkretnu aktivnost, jer se lideri i dalje bave retorikom podjela i nekonstruktivnim političkim svađama koje su spriječile napredak u ispunjavanju 14 ključnih kriterijuma”, naglašeno je.

  • Stanoivuković obećava, ali ne ispunjava

    Stanoivuković obećava, ali ne ispunjava

    Pojedina banjalučka naselja nemaju ni kap vode, put u Priječanima izgleda kao makadam, sportska dvorana na Laušu godinu dana kasni sa izgradnjom, građani plaćaju najskuplju autobusku kartu u regionu. Zbog svega, građani se svakodnevno žale na netransparentno trošenje novca. Gradonačelnik u tome ne vidi ništa sporno. Čak, na taj račun, zbija i neslane šale.

    “Šta vi mislite da mi svi obučemo crninu i ćutimo dok ne završeimo svagdje vodu, svaku malu sitnicu, da budu dani žalosti u Banjaluci pa onda da kažemo, sve kad završimo onda ćemo možda malo i zapjevati i nešto uraditi”, kaže Stanivuković.

    Na renoviranje i dalje čeka banjalučka Gimnazija. Konkretno, na saniranje krova.

    Grad je predložio svoju ideju koja ne odgovora propisima. O izdvajanju sredstava za tu namjenu, više niko ni riječi.

    “Kad smo mi izložili to šta su oni nama nudili čak smo zvali I predstavnike nekih firmi da oni objasne šta hoće, to je bilo neka vrsta solarnih ploča koje ne bi mogle da zagriju naš prostor pa bi onda morali da imamo još dodatno grijanje I onda je školski odbor rekao da to treba da se analizira. Na tome se završilo , više se oni nisu ni javili i na tome je to stalo”, kaže Vita Malešević – Direktor Gimnazije Banjaluka.

    Stalo se i na jednokratnoj pomoći penzionerima od 100 KM. Već osam mjeseci čekaju da gradonačelnik ispoštuje tu odluku Skupštine grada. Ne mari Stanivuković za tim što i ta stavka stoji u budžetu koji je jednoglasno uvojen.

    Ukoliko ne dobiju ono što im je obećano, penzioneri najavljuju i proteste nakon konferencije koja je zakazana za dva dana.

    “Poslije ćemo vidjeti da li ćemo ići na veći prostest. Penzioneri neće da šute. Da pooslije toga 9 mjeseci gradonačelnik ne reaguje na to, odnosno ne želi da to isplati, a neka 4 miliona KM koja je dobio on da podijeli svojim strukturama, to je uradio, jedino su ostala sporna 4 miliona za penzionere kojima je to vrlo potrebno”, kaže Zoran Uletilović.

    I to nije sve. Obećan je banjalučanima i atletski stadion kojeg nema ni na vidiku. I od njega po ustaljenoj praksi samo mrtvo slovo na papiru.

  • Masakr u Kanadi: U napadu ubijeno 10 ljudi, velika potjera za napadačima

    Najmanje 10 ljudi je ubijeno, a još 15 povrijeđeno u napadu nožem u centalnoj kanadskoj pokrajini Saskatchewan, objavila je policija.

    Žrtve su pronađene na 13 lokacija u James Smith Cree Nationu i obližnjem selu Weldon.

    Dvojica osumnjičenika po imenu Damien Sanderson i Myles Sanderson u bijegu su i smatraju se naoružanima i opasnima.

    Stanovnicima je rečeno da se sakriju u svoje domove dok se potjera nastavlja na velikom području.

    “Ne napuštajte sigurnu lokaciju. Budite oprezni dopuštajući drugima da uđu u vaš dom”, objavila je na Twitteru policija.

    Postavljeni su kontrolni punktovi, policija provjerava lične karte putnika, a vozači su pozvani da ne preuzimaju autostopere.

    Vanredno stanje proglašeno je u James Smith Cree Nationu – starosjedilačkoj zajednici s oko 2.000 stanovnika sjeveroistočno od Weldona, gdje živi oko 200 ljudi.

    Upozorenje o opasnoj osobi poslano je na sve mobilne telefone u pokrajinama Saskatchewan, Manitoba i Alberta – velikom području veličine gotovo pola Evrope.

    To je jedan od najsmrtonosnijih činova masovnog nasilja koje je Kanada ikada vidjela. Premijer Justin Trudeau opisao je napad na Twitteru kao “užasan i srceparajući”.

  • Misteriozni avion preletio Evropu pa se srušio kod Latvije, pratili ga lovci NATO-a

    Lovci NATO-a bili su poslani kako bi pratili avion na njegovom čudnom letu koji je započeo u južnoj Španiji.

    Dužnosnici kažu da je avion – za koji se vjeruje da su u njemu bile četiri osobe – trebao je sletjeti u Kelnu u Njemačkoj, ali je umjesto toga poletio prema Baltiku.

    NATO piloti i švedski dužnosnici koji su pratili avion nisu mogli vidjeti nikoga u kokpitu.

    “Avion je letio iz Španije za Keln, ali je tokom leta promijenio rutu”, objavila je latvijska uprava za civilno zrakoplovstvo.

    “Kontrolori zračnog prometa nisu mogli komunicirati s posadom aviona”, rečeno je, dodajući da je Cessna 551 bila registrirana u Austriji – ali je vlasnik bio u Španiji.

    U međuvremenu, web stranica za praćenje podataka FlightRadar24 objavila je da je avion poletio iz španskog grada Jerez de la Frontera.

    Njemački list Bild navodi da je avion prijavio probleme s pristikom u kabini nakon polijetanja i da je kontakt izgubljen nakon što je napustio Pirenejski poluotok.

    Borbeni avioni iz nekoliko zemalja pratili su Cessnu na njenom putovanju.

    Spasilačke ekipe iz Latvije, Švedske i Litvanije stigle su na mjesto nesreće ubrzo nakon što je dojavljeno da je avion pao u more u blizini latvijskog grada Ventspilsa.

    Srušio se “kada je ostao bez goriva”, rekao je kasnije vođa švedske operacije potrage i spašavanja Lars Antonsson, dodajući da “nisu pronađeni ljudski ostaci”.

    Antonsson je rekao da spasioci “uopšte nemaju objašnjenje, možemo samo nagađati” o tome što se dogodilo, “ali oni (ljudi u avionu) su očito bili onesposobljeni”.

  • Sve više njemačkih trupa počinje pristizati u Litvaniju

    Sve više njemačkih trupa počinje pristizati u Litvaniju

    Oko stotinu njemačkih vojnika stiglo je u Litvaniju u nedjelju, nakon što je Berlin obećao da će pojačati svoje prisustvo na istočnom krilu NATO-a nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    Trupe stigle trajektom u lučki grad Klaipeda. Vojnici trebaju činiti komandnu jedinicu nove brigade, grupe koja se obično sastojala od oko 4.000 vojnika.

    “Naša poruka našim saveznicima ovdje, na istočnom krilu, je da smo posvećeni osiguravanju sigurnosti”, rekao je komandant brigade Christian Nawrat, prenosi AFP.

    Komandna jedinica bi trebala trajno ostati u ovoj baltičkoj zemlji, a borbene jedinice bi im se pridružile na vježbama, dodao je.

    Visoki pripadnik njemačke vojske rekao je da bi prve vježbe mogle biti održane u oktobru.

    Njemačka, koja vodi borbenu grupu NATO-a u Litvaniji, već ima oko 1.500 svojih vojnika u Litvaniji.

    Baltičke države Estonija, Latvija i Litvanija, pod nekadašnjom sovjetskom vlašću, a koje su sada članice EU i NATO-a, zabrinute su da bi mogle biti sljedeće ako Rusija porazi Ukrajinu.

    Od početka sukoba, tražili su više NATO trupa i stvaranje brigada koje bi zamijenile sadašnje jedinice.

    Njemački kancelar Olaf Scholz je u junu rekao da je njegova zemlja spremna da rasporedi više trupa u Litvaniji “prema snažnoj borbenoj brigadi koja može djelovati i kao sredstvo odvraćanja i odbrane od agresije”.

    NATO je ojačao svoj istočni bok posljednjih godina, posebno nakon ruske aneksije Krima 2014. godine. Od 2017. četiri multinacionalne borbene grupe raspoređene su u tri baltičke države i Poljsku.

    Nakon početka ruske invazije krajem februara, NATO je odlučio da uspostavi četiri nove borbene grupe u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj.

  • Kadirov odlazi? Oglasili se iz Rusije

    Kadirov odlazi? Oglasili se iz Rusije

    Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je da je upoznat sa izjavom čečenskog lidera Ramzana Kadirova da namerava da napusti funkciju šefa države.

    Kako je naveo, stav Kremlja je da se to još uvek nije materijalizovalo, samim tim će on nastaviti da rukovodi tom republikom.

    “Da, zaista smo videli tu izjavu, ali, ako ja to dobro razumem, to se još uvek nije materijalizovalo. Za sada je naš stav da on nastavlja da rukovodi Čečenijom”, kazao je Peskov.

    Podsetimo, čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je da je predugo već na čelu svoje zemlje i da je zaslužio “neograničen i dugačak odmor”.

    Kadirov je takođe podsetio i na činjenicu da je na čelu Čečenije već 15 godina te je ocenio da je jedan od “dugotrajnijih” među sadašnjim šefovima konstitutivnih entiteta Ruske Federacije.

  • Ukrajinci vraćaju teritoriju?

    Ukrajinci vraćaju teritoriju?

    Ukrajinske snage zauzele su dva naselja na jugu, jedno na istoku zemlje, kao i dodatnu teritoriju u istočnoj Ukrajini.

    To je izjavio je večeras predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    On nije precizirao o kojim je teritorijama reč i nije rekao kada se to dogodilo, osim što je naveo da je primio “dobar izveštaj” na sastanku sa vojnim komandantima i šefovima obaveštajne službe danas, prenosi Routers. U svom noćnom obraćanju Zelenski je zahvalio vojsci za oslobađanje naselja u regionu Donjecka, zauzimanje “nekih visoravni” u pravcu istoka ka regionu Lisičansk-Seversk i oslobađanje dva naselja na jugu.