Autor: INFO

  • Proizvođači traže veće otkupne cijene mlijeka

    Proizvođači traže veće otkupne cijene mlijeka

    Proizvođači mlijeka u Republici Srpskoj traže da otkupna cijena mlijeka bude minimalno 1,20 KM po litri, što je za više od 50 odsto veća cijena od trenutne.

    Inače, trenutna otkupna cijena mlijeka u RS zavisno od klase kreće se od 0,53 do 0,80 KM.

    “Na sastanku sa proizvođačima tražili smo da cijena bude minimalno 1,20 KM po litri. Trenutno prodajemo od 0,53 do 0,80 KM i to se nama nikako ne isplati. Već pet godina tražimo plavi dizel, a ne dobijamo ga. Nema više ko da proizvodi mlijeko. I po cijeni od 1,20 KM ćemo izgubiti proizvođače”, rekao je za “Nezavisne” Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.

    Dodao je da više nema uvoznog mlijeka, ali ni mesa.

    “U maloprodaji je mlijeko i do 2,50 KM, a nama se plaća 0,80 KM, pa vidite koliko se uzima novca. Mlijeko će enormno poskupiti i sirotinja više neće moći da kupuje, nego samo političari koji primaju 8.000 KM platu”, naveo je Usorac.

  • Njemačka pregovara sa Ukrajinom

    Njemačka pregovara sa Ukrajinom

    Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok odbacila je tvrdnje da Berlin čini premalo da se diplomatskim sredstvima zaustavi rat u Ukrajini.

    “Pregovaramo iza kulisa”, kazala je Berbok u njemačkom Bundestagu.

    Ona je naglasila da su Ujedinjene nacije u ovakvim trenucima jedini ključ za pomeranje u pravcu mira.

    “To je diplomatija koja djeluje”, podvukla je Berbok.

    Ona je kazala da se Rusija sprovodi napad na Ukrajinu na različitim nivoima, između ostalog, i lažnim vestima i propagandom.

    “Nemojte nasedati na to”, poručila je ona.

    Kazala je da će oni, koji se s pravom brinu zbog računa za struju, dobiti pomoć kroz socijalne pakete rasterećenja.

    “Živimo, na sreću, u slobodnoj zemlji i svako može da demonstrira protiv čega želi. Ali nemojte dozvoliti da ruski režim napadne našu snagu, a to je jedinstvo”, poručila je Berbok.

    Ona smatra više nego ciničnim ako se ljudi koji se u Nemačkoj brinu zbog računa za struju, zloupotrebljavaju protiv ljudi u Africi koji ne znaju kako da prehrane decu, ili Ukrajinaca.

  • Šolc odbio: Sami su krivi

    Šolc odbio: Sami su krivi

    Nemački kancelar Olaf Šolc je odbacio poljske zahteve za isplatu štete koju je Njemačka napravila toj zemlji tokom Drugog svetskog rata.

    “Kao i sve vlade pre mene mogu da podsetim da je pitanje ratnih reparacija međunarodno pravno finalno rešeno”, rekao je socijaldemokratski političar u intervjuu za Frankfurter algemajne cajtung, prenosi RTS.Lider vladajućih poljskih konzervativaca Jaroslav Kačinjski izjavio je nedavno da će Poljska zvanično podneti zahtev da joj Nemačka plati odštetu za žrtve, materijalnu štetu i zločine okupacionih vlasti tokom Drugog svetskog rata, u iznosu od 1,32 milijarde dolara.

    “Donjeta je odluka da se zvanično traže reparacije od Njemačke, da dobijemo odštetu za sve ono što je Njemačka ili nemački narod učinio Poljskoj od 1939. do 1945. godine. U međunarodnim odnosima su stvari takve da, ako jedna država nanese drugoj velike štete, kasnije nakon vojnog poraza mora da se razračuna. Nema nikakvog povoda da Poljska bude isključena iz tog principa”, kazao je Kačinjski.

    On je upozorio da neće biti nimalo lako doći do reparacija od Nemačke i da to može da traje dugo, ali je izrazio nadu da će se zainteresovati i druge države, konkretno Izrael, pošto Poljska traži odštetu i za smrt 5,2 miliona svojih državljana, medju kojima su većina bili Jevreji.

    Njemačka navodi da je pitanje ratne odštete Poljskoj pravno zatvoreno jer je sama Poljska to pitanje zatvorila dva puta, bilateralnim ugovorom o priznavanju poratnih granica na Odri i Nisi iz 1970. godine, i prilikom pregovora o ujedinjenju dve Njemačke 1990. godine, kada Varšava nije postavila pitanje odštete iako je već bila nezavisna od Moskve.

  • Sastanak Si Đinpinga i Putina

    Sastanak Si Đinpinga i Putina

    Kineski i ruski predsednik Si Đinping i Vladimir Putin sastaće se na marginama samita u Uzbekistanu sledeće nedelje.

    To je novinarima u sredu izjavio ruski ambasador u Pekingu Andrej Denisov, a prenela ruska državna agencija Tas.

    Očekivani sastanak na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO) biće prvi susret u četiri oka dvojice lidera, koji su uspostavili bliske odnose od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru, preneo je CNN.

    Ovo će takođe biti prvi put da Si napušta Kinu od ranih dana pandemije koronavirusa.

    Samit SCO održaće se u Samarkandu od 15. do 16. septembra.

  • “Glupost. I još jedna glupost. Koje oružje?”

    “Glupost. I još jedna glupost. Koje oružje?”

    Evropsko energetsko tržište prestalo je da bude osnovno za Rusiju, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin na Istočnom ekonomskom forumu.

    Prema njegovim rečima, ako Evropi ne bude bio potreban ruski gas, izvoziće se u druge zemlje. On je ideju Evropske unije (EU) da uvede gornju cenu ruskog gasa nazvao “netržišnom glupošću”, koja će dovesti do novog kruga poskupljenja energenata, prenosi Sputnjik.

    “Još jedna glupost, glupost, koja će dovesti do daljeg rasta na svetskim tržištima, pa i u Evropi. Ništa se ne može rešiti administrativnim putem u sferi ekonomije i svetske trgovine”, uveren je Putin.

    “A ako neko pokuša to (ograničenje cena energenata) da sprovede, to neće biti dobro za one koji donesu takvu odluku. Između ostalog, postoje ugovori o snabdevanju. Ako budu donete neke odluke političke prirode koje su u suprotnosti sa ugovorima, jednostavno, ih nećemo poštovati! Generalno, nećemo isporučivati ništa ako je to u suprotnosti sa našim interesima. Nećemo isporučivati gas, ni naftu, ni ugalj, ni lož ulje, ništa! Ali ako neko pokuša nešto da nam nametne, on danas nije u toj poziciji da nam diktira svoju volju!”, upozorio je Putin.

    Severni tok

    Predsednik Rusije takođe smatra “glupošću” optužbe da se Severni tok koristi kao energetsko oružje. Gasovod će nastaviti sa radom kada dobije remontovanu turbinu od Nemačke.

    “Dajte nam turbinu, sutra ćemo uključiti Severni tok 1. Ne daju ništa. Kažu: evo, koriste ga kao oružje. Koje oružje? Sami su doveli stvari u ovu situaciju, a sada ne znaju šta će sa tim”, rekao je Vladimir Putin.

    Ukrajina i Poljska su krive za zaustavljanje isporuka ruskog gasa Evropi, podsetio je on.

    “Šta se desilo? Preko Ukrajine prolaze dva kraka gasovoda. Ukrajina je samoinicijativno uzela i isključila jedan krak pod izmišljenim izgovorom da nema kontrolu nad njim. Oni su ga sami zaustavili, mi nismo. Drugi gasovod Jamal – Evropa koji ide kroz Poljsku, sama Poljska je stavila pod sankcije i zatvorila. Jesmo li mi to uradili? Poljaci su ga zatvorili”, rekao je Putin.

    Gas potreban i samoj Rusiji

    Prema rečima Putina, ruski energetski resursi treba pre svega da budu usmereni “na razvoj sopstvene zemlje”.

    “Ali imamo ih toliko da smo spremni da izađemo u susret rastućim potrebama svih koji žele da rade sa nama”, rekao je Putin, navodeći da je “ovo veoma dobra i korisna saradnja za naše partnere”.

    On smatra da je ruski gasovodni gas uvek konkurentniji od tečnog prirodnog gasa koji stiže preko okeana.

    Prema rečima Vladimira Putina, zahvaljujući isporukama ruskog gasa, privrede vodećih evropskih zemalja “decenijama su imale očigledne konkurentske prednosti globalnog karaktera”.

    “Ako misle da im takve prednosti nisu potrebne, to nam nikako ne smeta, jer je potražnja za energetskim resursima u svetu veoma velika”, uverava predsednik Rusije.

    Gasovod Severni tok 2 nije džaba građen, ako bude bilo potrebno, može se već sutra pustiti u rad, rekao je Putin.

  • Putin: Ko je bombardovao Beograd? A Kosovo?

    Putin: Ko je bombardovao Beograd? A Kosovo?

    Putin danas govorio i o konstantnom kršenju međunarodnog prava navodeći kao primer rat u Iraku, bombardovanje Jugoslavije i Beograda, koje nisu odobrile UN.”Sada mnogi govore o tome da Rusija krši međunarodno pravo. Smatram da to apsolutno ne odgovara stvarnosti. Ko je započeo rat u Iraku bez odobrenja UN? Ko je uništavao Jugoslaviju pod zgodnim izgovorima, ko je to radio? Ko je pokrenuo rat u srcu Evrope, bombardujući Beograd? Niko se tada nije sećao principa međunarodnog prava”, rekao je Putin.

    Ruski predsednik učestvuje na plenarnoj sednici Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku, na kojoj je upozorio da svet ne sme biti zasnovan na diktatu jedne države.

    Ruski predsednik učestvuje na plenarnoj sednici Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku, na kojoj je upozorio da svet ne sme biti zasnovan na diktatu jedne države.

  • Albanija prekida diplomatske odnose sa Iranom

    Albanija prekida diplomatske odnose sa Iranom

    Albanija je prekinula diplomatske odnose sa Iranom i naredila službenicima Ambasade Islamske Republike Iran da u naredna 24 časa napuste Tiranu.

    Odnosi dve države godinama su opterećeni prisustvom pripadnika iranskih disidenata u Draču, koji su pre dve godine bili navodna meta Teherana. Sajbernapadi na albanske institucije pokrenulisu novu krizu u odnosima.

    Albanija je, posle duge istrage, optužila Iran da stoji iza serije sajbernapada na javne službe i institucije, nakon čega je premijer Edi Rama saopštio da Tirana prekida diplomatske odnose sa Teheranom i naložio diplomatama iz te države da u naredna 24 časa napuste albansku prestonicu.

    “Vlada je odlučila da okonča diplomatske odnose sa Islamskom Republikom Iran. Odluka na snagu stupa odmah”, rekao je Rama, objašnjavajući da “drastična odluka odgovara težini pretnje koju je predstavljao sajbernapad”.

    Albanske institucije su, sredinom jula, bile meta žestokog sajbernapada posle kojeg su nedelju dana ostale paralisane brojne državne institucije. Nekoliko američkih kompanija koje se bave digitalnom bezbednošću, uključujući i “Mandijant”, sa “priličnom sigurnošću” za krivce su označili iranske hakere, koji su želeli da spreče konferenciju kontroverzne disidentske organizacije Mudžahedin-e Kalk.

    Optužbe su, kako su naveli, bile zasnovane na činjenici da se napad vremenski podudario sa održavanjem konferencije, sadržajem poruka u kojima su hakeri preuzeli odgovornost za napad, te kodovima koji su upotrebljeni da ciljaju korisnike koji govore farsi i arapski jezik.

    Albanija je, pre dve godine, zbog navodnih planova za napad na bazu organizacije Mudžahedin-e Kalk kod Drača, već prognala dvojicu iranskih diplomata, što je ionako loše odnose dve države svelo na najniži mogući nivo.

    Spor Tirane i Teherana počeo je kada je 2011. godine tadašnji premijer Salji Beriša, u želji da udovolji Amerikancima, prihvatio da kod Drača smesti nekoliko stotina pripadnika ove organizacije, koju Iran smatra odgovornim za izdaju i smrt najmanje 12.000 vojnika.

    Odnosi su dodatno zaoštreni krajem januara, kada su pozive na ubistvo iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija emitovale televizije. Nekoliko sati kasnije odgovornost za napad pripisana je hakerima, simpatizerima otpadničke organizacije Mudžahedin-e Kalk (MEK).

    Upad u strogo kontrolisani etar u prvi je plan, posle mnogo godina, izbacio organizaciju čiji su se pripadnici posle niza sukoba sa čelnicima Irana rasuli širom sveta, te glavnu bazu, uz pomoć Amerikanaca, uspostavili u prilično tajanstvenom kompleksu koji je pre desetak godina nikao nedaleko od Drača.

  • Vučić: Kupujemo “bajraktare”

    Vučić: Kupujemo “bajraktare”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić domaćin je predsedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu, koji boravi u zvaničnoj poseti Srbiji.Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su rezultati koje smo postigli pokazali da su odnosi Srbije i Turske podignuti na visok, čak i najviši, nivo u modernoj istoriji naših zemalja.

    “Čekamo i nadamo se da ćemo sledeće godine to moći da realizujemo. Spremni smo da pređemo na cifru od nekoliko stotina miliona koliko bismo dali za bajraktare.”

    Vučić je kazao da je trgovinska razmena podignuta sa nivoa znatno ispod jedne milijarde evra, na gotovo 2,5 milijardi evra, sa velikim skokom i ove godine.

    “Verujem da smo na dobrom putu da ispunimo cilj koji je postavio predsednik Erdogan, a u što mi nismo verovalo da je moguće, a to je da trgovinska razmena dostigne pet milijardi evra”, rekao je on.

    Ono što posebno raduje je što se turske investicije u Srbiji povećavaju i što turske kompanije u Srbiji zapošljavaju više od 10.000 ljudi.

    Najavio je da će ljudi uskoro moći da “uživaju u 22 km dugom putu Novi Pazar – Tutin”. “To je nakada bio put smrti, danas je gotovo završen. Ostale su sitnice da se potpuno okonča”, izjavio je Vučić.

    Preneo je da je već video most na Rači, koji, u okviru izgradnje auto-puta Kuzmin–Rača, gradi turska kompanija, a koji, kaže, izgleda impresivno.

    Dodao je da imamo još mnogo, mnogo projekata sa Turskom i da se danas razgovaralo o većoj vojnoj saradnji i namenskih industrija.

    “Nije me sramota da kažem da želimo da kupimo bespilotne letelice bajraktar, ali želi ih ceo svet pa smo stali u red. Čekamo i nadam se da ćemo iduće godine to moći da realizujemo. Spremni smo da platimo značajno više novca od prvobitno dogovorenih nekoliko desetina miliona”, rekao je Vučić.

    “Spremni smo da pređemo na cifru od nekoliko stotina miliona koliko bismo dali za bajraktare”, dodao je.

    Takođe je izjavio da je zamolio Erdogana da nam pomogne, da Turska omogući prostor za prenos azerbejdžanske struje.

    “Zamolio sam Erdogana da nam pomogne, ako je moguće, jer to bi bila ogromna podrška… Zamolio sam da nam omoguće prostor za prenos azerbejdžanske struje u Srbiju, što bi nam mnogo toga olakšalo i značilo tokom zime”, rekao je on.

    Vučić je rekao da će ova zima za nas će biti veoma hladna, a sledeća će biti polarna za celu Evropu.

    “Plašim se da svi iščekuju poraz druge strane, a ne kompromis. Ako mislite da ćete vojnički da pobedite Rusiju, nama ostaje da se spremimo za polarnu zimu”, rekao je.

    Pomenuo je i uvođenje mera štednje energije i rekao da moramo da vidimo šta je to od mera što mi moramo da preduzmemo.

    “Ako cela EU preduzima mere štednje, ne možemo mi da se ponašamo kao raspikuće, kao da se oko nas ništa ne dešava”, izjavio je. Rekao je da se sad vidi da je bio spas što smo kupovali gas u maju i junu, jer “da nismo izgradili gasovod, sada ne bismo imali ništa”, zaključio je.

    “Rusiju ne treba potcenjivati”
    Upitan o sukobu Rusije i Ukrajine, Erdogan je rekao da je Turska uvek pratila politiku ravnoteže između ove dve zemlje i da će to nastaviti da čini.

    “Ne moram da pominjem imena, ali ima nekoliko zemalja za koje smatramo da njihov pristup nije ispravan. Postoji politika koja je zasnovana na podstrekivanju, a takvu politiku vodi Zapad. Kada vodite politiku zasnovanu na provokacijama, ne možete da postignete rezultate. U ovom ratu nema pobednika, ali ima veliki broj gubitnika. Ljudi gube živote, a tu su i veliki finansijski gubici”, rekao je Erdogan.

    Izjavio je da Turska pokušava da sagleda načine da li rat između Rusije i Ukrajine može da se uskoro završi – ali da ne deluje tako.

    “Moram da pomenem i one koji potcenjuju Rusiju, a to ne bi trebalo da rade. Gas je važan adut koji Rusija ima i sada svi pokušavaju da nađu način da prežive zimu. Rusija je prestala da isporučuje prirodni gas i cene u Evropi su se povećale. Zašto se toga niste ranije setili? Sada proveravate nivoe zaliha, o ovome se tek sada priča”, rekao je.

  • Erdogan: Zašto se Evropa nije sjetila ranije da ima problem s gasom

    Erdogan: Zašto se Evropa nije sjetila ranije da ima problem s gasom

    Pratili smo politiku ravnoteže između Rusije i Ukrajine, i nastavićemo tome da težimo. Međutim, ima određenih zemalja s čijim nastupom se ne slažemo, rekao je turski predsjednik Redžep Erdogan boraveći u Beogradu.

    On je odgovarao na pitanja novinara da komentariše jutrošnji govor ruskog predsjednika Vladimira Putina u vezi s cijenom gasa.

    Prema njegovim riječima, situacija je takva da je Rusija iskoristila svoj adut, i da je Evropa u problemu. Međutim, insistira da je o tome moglo da se brine ranije. Dodatno, Erdogan smatra da će se naći diplomatsko rješenje.

    “Rusija je prestala da isporučuje gas, cijene su se povećale, i sada svi traže alternative. Zašto o tome niste mislili ranije?Rusija je evidentno imala keca u rukavu”, naveo je Erdogan.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je ranije da je sa turskim kolegom razgovarao o tome da Turska pomogne oko struje.

  • Odnosi Srbije i Turske na najvišem nivou

    Odnosi Srbije i Turske na najvišem nivou

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i Redžep Tajip Erdogan sastali su se danas u Beogradu, gde turski predsednik boravi u zvaničnoj poseti Srbiji.

    Redžep Tajip Erdogan dočekan je uz najviše državne i vojne počasti, uz ispaljivanje 10 počasnih plotuna, crveni tepih, postrojenu Gardu Vojske Srbije i intoniranje himne dve države.

    Prema programu posete, nakon ceremonije svečanog dočeka usledio je sastanak predsednika Vučića i Erdogana, koji je završen oko 12.15, a nakon sastanka Vučića i Erdogana, održana je ceremonija potpisivanja sedam međudržavnih sporazuma, protokola i memoranduma između Srbije i Turske u prisustvu dvojice predsednika.

    Prvi protokol je o izmenama i dopunama sporazuma o uzajamnom ukidanju viza.
    Drugi se odnosi na uzajamno podsticanje i zaštitu ulaganja.
    Treći sporazum odnosi se na saradnju u oblasti inovacija.
    Četvrti je memorandum o razumevanju u suzbijanju šumskih požara.
    Peti je o saradnji u oblasti medija.
    Potpisan je i Memorandum o razumevanju i o saradnji u oblasti elektronske uprave, kao i protokol o saradnji RTS-a i turske radio-televizijske korporacije.
    Okupljenima se prvo obratio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    On se zahvalio Erdoganu što je posetio našu zemlju.

    “Za nas je to uvek velika čast i posebna privilegija. Verujem da smo rezulatima pokazali da smo odnose podigli na veoma visok nivo, najviši u savremenoj istoriji.”

    Kako je kazao: “Uspeli smo da trgovinsku razmenu sa nivoa ispod jedne milijarde podignemo na gotovo dve i po, sa velikim skokom ove godine. Verujem da smo na dobrom putu da trgovinska razmena dostigne pet milijardi evra”.

    Vučić je istakao da je bilo reči i u stabilnosti u regionu, ratu u Ukrajini, trilaternom susretu između Turske, BiH i Srbije.

    “Razgovarali smo o situaciji u Ukrajini, razgovarali smo i o neuvođenju i uopšte o sankcijama u Rusiji, razgovarali smo takođe i o energetici i zamolio sam predsednika Erdogana da nam pomogne. Dugo smo razgovarali o svim važnim pitanjima, situaciji u regionu, naravno o tome kako da sačuvamo mir. Govorili smo o odnosima Srba i Bošnjaka. Turistička je razmena na najvišem nivou, imaćemo ogroman broj turskih turista kod nas, a takođe i naših u Turskoj. Turski turizam privlači naše turiste jer je najvišem nivou. Mnogo toga je pred nama i velike saradnje sa njihovim kompanijama, oni su uvek dobrodišli u Srbiju, a mi ćemo ljubomorno čuvati naše odnose. Ovo je zlatno doba srpsko-turskih odnosa”, zaključio je Vučić.

    Otkrio je da je Privredna komora donela odluku da otvori prostorije u Istanbulu u decembru ili januaru.

    Nakon predsednika Srbije Aleksandra Vučića, medijima se obratio i predsednik Trurske.

    On je zahvalio Vučiću na gostoprimstvu i naveo da su razgovori bili izuzetno plodni.

    “Kada je reč o dešavanjima u BiH, razmenili smo stavove. Naši odnosi sa Srbijom, koji su na odličnom nivou, se razvijaju svakog dana.”

    Srbija će biti šesta zemlja čiji je će građani u Tursku moći da putuju samo sa ličnom kartom sa čipom.

    Turski predsednik je govoreći o dijalogu Beograda i Prištine rekao da je Turska spremna da pomogne, te da Balkan ne može da trpi više ovakvu situaciju.

    Upitan o sukobu Rusije i Ukrajine, Erdogan je rekao da je Turska uvek pratila politiku ravnoteže između ove dve zemlje.

    “Ima nekoliko zemalja na zapadu za koje smatramo da njihov pristup nije ispravan. Postoji politika zasnovana na provakacijama. Ako se sagleda situacija, može li da se imenuje pobednik rata? Nema ga, ali ima dosta gubitnika. Ljudi gube živote, a tu su i veliki finansijski gubicI”, rekao je Erdogan.

    “Pokušavamo da sagledamo načine i razumemo da li rat između Rusije i Ukrajine da se uskoro završi, ali ne deluje tako. Moram da pomenem i one koji potcenjuju Rusiju, a to ne bi trebalo da rade. Gas je važan adut koji Rusija ima i sada svi pokušavaju da nađu način da prežive zimu.”

    Turski predsednik je izrazio nadu da će se naći rešenje, i da će se rat završiti.

    Nakon sastanka s Erdoganom, Vučić je na Instagramu na nalogu “Buducnostsrbijeav” objavio da je, kao i uvek do sada, imao odličan, prijateljski i otvoren razgovor sa Erdoganom.

    “Razmenili smo mišljenja o svim pitanjima od značaja za naše dve zemlje, kao i o aktuelnim geopolitičkim izazovima na regionalnom i globalnom planu”, dodao je Vučić.

    Podsetimo, Redžep Tajip Erdogan doputovao je sinoć u Beograd, a na aerodromu ga je takođe dočekao predsednik Srbije. Erdogan u našu zemlju dolazi u sklopu posete regionu, a pre Srbije posetio je BiH.

    Nakon sastanka Vučića i Erdogana, sledi plenarni sastanak delegacija Srbije i Turske.

    Posle toga, u prisustvu dvojice predsednika, uslediće ceremonija potpisivanja sporazuma između Srbije i Turske, nakog čega će se Vučić i Erdogan obratiti javnosti.

    Zatim će biti održan i Srpsko-turski biznis forum.