VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vrijednost funte u odnosu na dolar najniža još od 1985., teški problemi za novu britansku premijerku

    Vrijednost funte u odnosu na dolar najniža još od 1985., teški problemi za novu britansku premijerku

    Vrijednost britanske funte u odnosu na dolar najniža je od 1985. godine – jedna funta iznosi 1,15 dolara. Ovo je posljedica reakcije investitora na ekonomske namjere nove premijerke Velike Britanije Liz Truss.

    Truss je jučer, 6. septembra, izabrana za premijerku, i to u trenutku jedne od najtežih ekonomskih kriza u historiji zemlje. Inflacija u ovoj državi iznosi više od 10 posto.

    Znatan pad vrijednosti funte u odnosu na dolar nakratko se desio u martu 2020., nakon što je Velika Britanija konačno istupila iz Evropske unije. No, ovako drastičan pad vrijednosti posljednji put se desio 1985. kada je premijerka bila, također konzervativka Margaret Thatcher.

    Najava nove predsjednice vlade da će sniziti poreze i povećati zaduživanje uzrokovalo je zabrinutost na tržištu duga. Nakon inflacije, i u Velikoj Britaniji sve je izvjesnija recesija.

    Vrijednost dolara u međuvremenu raste. Vrijednost funte u odnosu na američku valutu ove godine je niža za 15 posto. Vrijednost funte u odnosu na evo je niža za jedan posto, objavila je američka televizijska kuća CNBC.

  • Amidžić vjeruje u opoziv Draška Stanivukovića

    Amidžić vjeruje u opoziv Draška Stanivukovića

    Ja stvarno vjerujem u opoziv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića. Mi dosta vremena provodimo s našim građanima i razgovaramo i to je ono što meni daje sigurnost da je taj opoziv moguć i vjerujem da Banjaluka ne može da stoji još dvije godine.
    Rekao je ovo Srđan Amidžić, odbornik SNSD-a u banjalučkoj Skupštini, u emisiji “Imate riječ sa Milijanom Kos” na Alternativnoj televiziji.

    Odgovarajući na pitanje da, ukoliko do opoziva Stanivukovića dođe, li je moguće da se njegovo ime nađe na listi kandidata za gradonačelnika Amidžić odgovara da je sve moguće.

    “Uvijek istu stvar ponavljam. Kada su završili izbori Igor Radojičić je čestitao Drašku Stanivukoviću. Bila je to kurtoazna čestitka i tamo je pisalo: ‘Težak i odgovoran posao’. Ukoliko dođe do opoziva, a javjerujem da je to moguće, naravno kada bi sjeli i razgovarali i kada ne bi bio neko ko bi imao više šansi da to bolje iznese od mene”.

    Nadovezujući se na riječi da je posao gradonačelnika težak posao Amidžić je istakao da to nije slučaj sa Draškom Stanivukovićem.

    “Njemu nije zato što ne radi ništa, zato što se ne bavi svojim poslom. To je stvarno tako. Gdje god odete vidite da Banjaluka stoji”.

    U razgovoru s urednicom Milijanom Kos, Amidžić je istakao da je Banjaluka danas lošija nego što je bila u prethodnom periodu.

    “Mislim da je apsolutno legitimno da na izborima ljudi imaju pravo da biraju. Mi smo izgubili zato što je Draško osvojio više glasova od Igora. Mislim da su višestruki razlozi za to. Jedan od razloga što su ljudi željeli da vide nešto novo. I to je legitimno. I mi smo dobili nešto novo. Ali niko ne kaže da to nešto novo podrazumijeva bolje. U gradu Banjaluka, ja Vam kažem da je to lošije”, rekao je Amidžić i dodao:

    “Gradonačelnik, s obzirom na reference i ono što je radio u šproteklom periodu, ako se uradi nešto dobro on će to uzeti za sebe, a kada ne ispuni neko obećanje on mora da nađe krivca. On razmišlja o glasovima, on ne razmišlja o tome kako će da uradi neki posao. Ko mu brani da završi put u Priječanima i zašto svega 200 metara. Ako smo odobrili sredstva za put u Debeljacima i ako je rok bio četiri mjeseca, zašto će se to raditi osam mjeseci”.

    Upitao je ko je gradonačelnika tjerao da zaposli 215 novih radnika u svom mandatu?

    “Sa 8. avgustom – 158 u Gradskoj upravi, 37 u Vodovodu i 20 u Akvani, koja je, uzgred budi rečeno, blokirana. I kada sam to sabrao, to je otprilike šest miliona maraka na godišnjem nivou. Ne za sve radnike, samo za ove radnike koji su primljeni. Kako to ne kaže?”, upitao je Amidžić.

    Kako kaže, u ovom slučaju, nepotizam je u drugom planu, jer su ugrožene plate drugim radnicima u 11. i 12. mjesecu.

    “Mi smo definisali budžet za plate i vi, samo u ovoj godini, od tih 158, primite 98 radnika. Za te radnike nema plata. Ugrozite postojeće radnike i primite nove radnike za koje nemate obezbijeđena sredstva. Je li za to kriva skupštinska većina?”, naglasio je odbornik u Skupštini Grada Banjaluka.

    U emisiji “Imate riječ sa Milijanom Kos” Amidžić je govorio i o brojnim drugim problemima s kojima se Banjaluka suočava.

    “Više od šest mjeseci govorim da pasarela na Starčevici, gdje prelaze djeca, je neuslovna i da imate elektro kablove koji vise i postavlja se pitanje kada će pasti i napraviti neki problem. I sad oni kažu, to je tender. Pa kako prije niste imali razumijevanja za tendere? Kad je u pitanju fontana koja nema građevinsku dozvolu, pravi se 14 – 15 – 16 mjeseci. Prethodna administracija je brže napravila Zeleni most, nego što su oni završili fontanu u parku ‘Mladen Stojanović'”, rekao je Amidžić.

    Na konstataciju urednice Milijane Kos, da prethodna administracija neke mostove i nije završila, Amidžić je odgovorio:

    “Naravno. Grad je živ organizam i ne možete sve da stignete. Ali hoću da ponovim – mi uradimo 15 kružnih raskrsnica, vi uradite jednu, mi uradimo tri mosta, vi ne uradite nijedan, mi uradimo dvije sportske dvorane, vi ne uradite nijednu. Prilikom čega je 330 i nešto, više i ne znam koliko miliona, konvertibilnih maraka budžeta je utrošeno. Gdje su ti novci?”, upitao je odbornik SNSD-a.

    Kaže, ubijeđen je da će rezultati oktobarskih opštih izbora pokazati nezadovoljstvo naroda aktuelnom gradskom administracijom.

    “Naš narod ne može da oprosti kada osjeti da je izigran. Vi osjetite da ljudi govore da su izigrani. Sa druge strane, ljudi ne vole kada udarate na nešto što je njihov komoditet i sigurnost”, istakao je gost Alternativne televizije.

    Komentarišući to da se njegovo ime nije našlo ni na jednoj listi na narednim opštim izborima, Amidžić kaže da to nije nikakva novina jer se odlučio da bude odbornik u Skupštini Grada Banjaluka.

    “Prije svega ja želim da me doživljavaju po onom mom osnovnom zanimanju a to je da sam profesor na Univerzitetu u Banjaluci, odnosno Ekonomskom fakultetu. To što ja nisam na listi nije novina. Ja sam se odlučio da budem odbornik u gradu Banjaluka i, ako mogu da podsjetim, 2018. godine kada su takođe bili opšti izbori ja nisam bio na listi jer sam tada bio zamjenik gradonačelnika i bio sam tome apsolutno posvećen”, rekao je Amidžić.

    “Ne razumijem zašto bi uvijek isti ljudi bili na lisatama. Zar nije normalno da unutar jedne političke partije imate mogućnost da se pojavljuju neki novi. Što bi meni bilo mjesto rezervisano?”, rekao je Amidžić.

    Naglasio je da strah da neće osvojiti dovoljan broj glasova nije uopšte razlog zašto nije na listi.

    “Na kraju krajeva, čovjek treba da se provjeri i ako ne ostvari rezultat, onda treba da vidi da taj posao nije za njega”, rekao je.

    Rekao je da bi bila ludost kada ne bi prihvatili neki dobar prijedlog iz opozicije.

    Na pitanje da kaže konkretan primjer odgovorio je:

    “Besplatni udžbenici od 5. do 9. razreda su prijedlog koji smo mi prihvatili. Da mi nismo to podržali, besplatnih udžbenika ne bi bilo”, rekao je Amidžić.

    Međutim, kada je u pitanju gradska administracija, tvrdi on, to nije slučaj.

    “Ono što nije dobro da kada nas dijelite na takav način, da se dogovorimo na početku budžetske godine – uzmite 4 miliona i definišite podršku građanima kojima želite da date. A imamo li mi pravo na 4 miliona, i ovi preko puta kažu ‘da’. I mi kažemo, mi ćemo sva četiri miliona dati penzionerima, a vi dajte za šta god želite. Jednoglasno usvojite budžet i sad nećete da isplatite tu podršku penzionerima zato što je to bio prijedlog SNSD-a. Je li to normalno?”, upitao je Amidžić.

  • Koliko će Njemcima gas da potraje?

    Koliko će Njemcima gas da potraje?

    Kako se bliži sezona grejanja, tako se pitanja množe: Ako Njemačka više ne može da računa na ruski gas, šta još može da učini?

    Da li će biti dovoljno zaliha za zimu? Koliko sve to može da košta? I šta će biti posle?

    Čini se da su skeptici koji su predviđali potpuni prekid snabdevanja gasom putem Severnog toka 1 bili u pravu. Izjave iz Kremlja sve jasnije pokazuju da zvanična Moskva isporuke svog gasa povezuje s ukidanjem sankcija.

    Nešto gasa još uvek stiže u Nemačku preko ukrajinskog gasovoda – donedavno je to bila količina od oko 40 gigavat-sati dnevno, dok je poslednji put preko Severnog toga 1 bilo isporučeno oko 350 gigavat-sati. Poređenja radi, oko 2.800 gigavat-sati dnevno dolazi iz Norveške, Belgije i Holandije. Rezervoari gasa u Nemačkoj su protekle nedelje napunjeni s 1.350 gigavat-sati.

    Najvažnije pitanje koje se sada postavlja glasi: da li će bez gasa iz Rusije biti dovoljno tog energenta da se preživi sledeća zima, bez potrebe za proglašavanjem nestašice, što bi moglo da donese restrikcije za privatna domaćinstva?

    Spremni za zimu – uz visoku cenu

    Ukratko: šanse su dobre – iako je cena visoka. Nemačka skladišta trenutno su popunjena sa 86,1 odsto, što je znatno iznad proseka u poslednjih šest godina. Nivo skladištenja predviđen uredbom Ministarstva privrede od 1. oktobra, već je dosegnut. To je bilo moguće jer Nemačka plaća visoke cene prilikom kupovine, a beleži i uštede, i to ne samo u privredi, već i u drugim oblastima, objasnio je Klaus Miler, šef nemačke Agencije za mreže koja je zadužena za energetiku.

    Ipak, eksperti ocenjuju da je bez isporuka iz Rusije, teško ispuniti cilj da se do 1. novembra skladišta popune na 95 odsto. Ukoliko bi se rezervoari popunili na 90 odsto, što znači oko 220 teravat-sati, i uz pretpostavku da je mesečna potrošnja gasa kao protekle zime, ta količina uskladištenog gasa bila bi dovoljna za skoro dva meseca – bez ikakvog uvoza. U ovom trenutku se, inače, dnevno uvozi tri teravat-sata gasa.

    Plutajući terminali za tečni prirodni gas (LNG) koji su trenutno u izgradnji mogli bi da obezbede dodatni uvoz. Miler očekuje da će ove zime čak tri terminala biti u funkciji. “A sledeće godine bi šest do sedam terminala u Nemačkoj omogućilo značajan uvoz“, rekao je Miler, ali istovremeno i naglasio da je LNG-gas “skup“.

    Velika neizvesnost

    Čini se, dakle, da je snabdevanje gasom za ovu zimu obezbeđeno – uz dodatne velike izdatke. Ipak, još uvek vlada velika neizvesnosti za zimu 2023/24. Pritom su odlučujuća tri faktora, od kojih se na neke ne može uticati.

    Velika nepoznanica je kakvo će vreme biti od novembra, kada počinje sezona grejanja, jer to ima veliki uticaj na potrošnju gasa. Prema podacima Nemačke meteorološke službe, prosečna temperatura prošle zime bila je znatno viša nego prethodne godine, što se odrazilo i na potrošnju gasa. Statistika Agencije mreže pokazuje da su Nemci u januaru potrošili oko deset odsto manje gasa nego prethodne godine – verovatno i zato što su se trudili da uštede očekujući rast cena.

    Nemačka vlada, međutim, želi mnogo više: u poređenju s prethodnim godinama, 20 odsto potrošnje gasa sada bi trebalo da uštede i privatna domaćinstva. Prema rečima šefa Agencije Milera, trenutno se raspravlja o privremenom smanjenju troškova grejanja, odnosno o uredbi koja bi to regulisala za stanodavce. Dobavljači bi takođe mogli da podstaknu štednju gasa bonusima i premijama.

    Potraga za partnerima – i solidarnost

    Ako dakle Rusija trajno ispada iz igre kao isporučilac gasa, onda drugi partneri dobijaju na značaju. Čini se da su Norveška, koja je sada najveći snabdevač Njemačke gasom, kao i Holandija, dosegle granice svojih mogućnosti. Nemačka i Evropska unija uporno rade na pronalaženju novih isporučilaca i zato Katar, Alžir i SAD koji imaju svoje LNG-terminale postaju posebno važni.

    S obzirom na duboku povezanost tržišta gasa u Evropi, solidarnost među zemljama EU takođe igra važnu ulogu. Ali pojedine države najavljuju da će, kada se situacija pogorša, uvesti mere izolacije kako bi dale prioritet brizi o sopstvenom stanovništvu. To bi moglo da se spreči bilateralnim sporazumima o solidarnosti, koji i predviđa Uredba EU pod nazivom “Sigurnost snabdevanja“ (Security of Supply).

    Do sada je, međutim, sklopljeno samo nekoliko takvih sporazuma – Njemačka ih je potpisala sa Danskom i Austrijom, a ove nedelje je s Francuskom potpisan memorandum o načelnom razumjevanju. Pariz je obećao Njemačkoj isporuku gasa, ako to bude neophodno potrebno. Gasni priključci u tu svrhu bili bi instalirani u sledećih nekoliko sedmica.

    Na tržištu gasa se, dakle, mnogo toga događa, ali situacija sa snabdevanjem ostaje neizvesna. Ono što je sigurno jeste da će gasna kriza u Njemačkoj potrajati i iduće godine – i da će Nemačka morati duboko da zavuče ruku u džep kako bi je rešila.

  • Poljska se sprema za rat sa Rusima

    Poljska se sprema za rat sa Rusima

    Ministarstvo odbrane Poljske reformiše oružane snage u okviru pripreme za verovatni sukob sa Rusijom.

    To je izjavio zamenik ministra odbrane Marcin Ocepa, a prenelo poljsko izdanje dziennik.pl.

    “Postoji ozbiljan rizik od rata sa Rusijom u periodu od narednih tri do deset godina. Moramo iskoristiti to vreme za maksimalnu reformu naoružanja poljske vojske”, rekao je on. Prema njegovim rečima, vojni resor Poljske “sprovodi najambiciozniji program naoružanja u istoriji”. Planirana je kupovina tenkova, samohodnih haubica, višecevnih bacača raketa i dronova.

    Takođe, Varšava se sprema da poveća brojnost vojske do 300 hiljada vojnika u toku decenije.

    Istovremeno, zamenik ministra je istakao da bez obzirna na “rekordno naduvani budžet” za odbranu za sledeću godinu, državnih sredstava za ispunjenje svih planova svejedeno neće biti dovoljno.

    Ranije su poljske vlasti saopštile da planiraju da brojno stanje vojnika povećaju na 400 hiljada. U poslednje vreme aktivno kupuju borbene i transportne avione, tenkove, jurišne bespilotne letelice, protivtenkovsko i protivraketno naoružanje.

    Prema rečima ruskog ambasadora u Varšavi Sergeja Andrejeva, Rusija ne namerava da napadne Poljsku i nema nikakvih razloga da ugrožava njenu bezbednost.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je isticao da poljske vlasti zauzimaju prema Rusiji “besni stav na ivici ludila”.

  • Stara fontana u banjalučkom parku u novom ruhu

    Stara fontana u banjalučkom parku u novom ruhu

    Mnogobrojni građani okupili su se večeras u parku “Mladen Stojanović” kako bi prisustvovali veličanstvenom otvaranju nove fontane.

    Kako je kazao gradonačelnik Draško Stanivuković, ova fontana je mnogo više od kamena.

    “Ova fontana je uspomena na Banjaluku koju su rođeni Banjalučani iskreno i strasno voljeli, a koja je u nekom čudnom vremenu srušena, iaki nas niko nije pitao šta o tome mislimo”, rekao je Stanivuković.

    Tokom ove svečane manifestacije građani su se mogli prisjetiti i stare fontane koja je bila u parku “Petar Kočić”, s obzirom na to da su večeras bile izložene fotografije građana iz tog perioda.

  • Predstavljena nova iPhone serija

    Predstavljena nova iPhone serija

    Kompanija Apple danas je na Far Out događaju predstavila novi iPhone 14 koji dolazi u četiri verzije, Apple Watch, slušalice, ali i novi operativni sistem za svoje pametne telefone iOS 16 koji nakon beta verzije oficijelno izlazi kroz nekoliko dana.

    Appleov događaj danas je bio u centru svjetske javnosti, uglavnom zbog predstavljanja najnovije iPhone serije pametnih telefona. Na “Far Out” događaju predstavljene su četiri verzije iPhonea i to: standardni iPhone 14, iPhone 14 Plus, iPhone 14 Pro te iPhone 14 Pro Max.

    Standardna verzija iPhona 14 dolazi sa 6.1 inčnim displejom, novim iOS 16 operativnim sistemom, minimalnim izmjenama na dizajnu te XDR OLED ekranom. Uređaj pokreće A15 Chipset, a poboljšanje se zbog iOS 16 funkcija ogleda i u većoj bateriji koja traje cijeli dan sa samo jednim punjenjem.

    Kada govorimo o kamerama, primarna kamera je veličine 12 megapiksela i dolazi s poboljšanim funkcijama fotografisanja u noćnim uvjetima te poboljšanom video stabilizacijom s novim Action modom. Prednja kamera od 12 megapiksela po prvi put dolazi s opcijom autofokusa. Sve fotografije prolaze kroz softversku obradu zahvaljujući Photonic enginu koji nudi poboljšane fotografije nastale u slabijim uslovima osvjetljenja.

    Kada govorimo o komunikaciji, iPhone 14 po prvi put dolazi s Crash detection opcijom koja omogućava hitne pozive u slučaju saobraćajne nesreće i to zahvaljujući poboljšanom žiroskopu i akcelometru, ali i s opcijom satelitske poruke tokom hitnog slučaja koja će za početak biti dostupna u SAD-u i Kanadi.

    iPhone 14 Plus dolazi s većim displejom od 6,7 inča i boljom baterijom kako bi se osiguralo cjelodnevno korištenje uređaja s jednim punjenjem. Oba uređaja dolaze u pet boja.

    Početna cijena iPhone 14 standardne verzije je 799 dolara, a iPhone 14 Plus 899 dolara.

    Pro verzija iPhone 14 serije dolazi s brojnim poboljšanjima, a prva koju će korisnici primijetiti je ta da više nema tradicionalnog Notcha. Na prednjoj strani je tabletica s jedinstvenim Apple nazivom “Dynamic Island” u kojoj je smještena prednja kamera, senzor se nalazi ispod ekrana, a s prikazom nekih notifikacija i aktivnosti “otok” se povećava ili smanjuje.

    Pro verzija dolazi sa 6.1 inčnim displejom, a Pro Max sa 6.7 inčnim displejom, a oba uređaja imaju bolje osvjetljenje ekrana, manje ivice okolo displeja, a s iOS-om 16 dolaze s Always-on display opcijom. Veći kapacitet baterije za cjelodnevno korištenje uvjetovan je većim displejom, ali i novim mogućnostima iOS-a te novim A16 bionic chipsetom koji za ove uređaje osigurava nesmetan i stabilan rad.

    Kamere su jedan od najjačih aduta novog iPhone 14 Pro i Pro Max mobilnog uređaja. Nazad su smještene tri kamere, primarna od 48 megapiksela sa 65 posto većim senzorom, telefoto kamera od 12 megapiksela te ultraširoka kamera također od 12 megapiksela.

    Photonic engine osigurao je bolji kvalitet fotografija z noćnim uvjetima, kako je to slučaj i u standardne iPhone 14 i iPhone 14 Plus verzije sa ProRAW mogućnošću snimaka za totalnu kontrolu osvjetljenja, kontrasta i drugih opcija.

    Kao i standardna i Plus verzija, i Pro te Pro Max dolaze s 5G i eSIM tehnologijom, Crash detection opcijom te mogućnošću satelitskih poruka u hitnim slučajevima.

    Početna cijena iPhone 14 Pro uređaja iznosiće 999 dolara, a početna cijena Pro Max uređaja se kreće od 1.099 dolara. Cijena iPhone SE mobilnog telefona iznosiće 429 dolara.

  • Putin zaprijetio: “Sad nećete dobiti ništa”

    Putin zaprijetio: “Sad nećete dobiti ništa”

    Nakon što je Evropska unija predložila danas ograničenje cijene ruskog plina, ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je potpunim prekidom opskrbe energijom ako poduzme takav korak.

    Putin je, prema svemu sudeći, očekivao ovaj potez EU i rekao je da će Rusija uzvratiti udarac.

    “Nećemo isporučivati ​​ništa ako je to u suprotnosti s našim interesima”, rekao je Putin na gospodarskom forumu u Vladivostoku.

    “Nećemo isporučivati ​​plin, naftu, ugljen, lož ulje – nećemo isporučivati ​​ništa”, rekao je Putin. Također je doveo u pitanje dogovor o izvozu žitarica iz Ukrajine postignut uz posredovanje Ujedinjenih naroda.

    Evropa obično uvozi oko 40 posto plina i 30 posto nafte iz Rusije.

    Eurelectric, tijelo koje predstavlja evropsku elektroenergetsku industriju, također je kritizirao planove o gornjoj granici EU od 200 eura po megavat satu na cijenu električne energije iz generatora koji ne rade na plin.

    “Osnovni uzrok problema je nestašica opskrbe plinom i naša ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima. Vlade bi trebale nastojati riješiti ovo, a ne pribjegavati distorzivnim, ad hoc intervencijama na tržištu električne energije”, rekao je Kristian Ruby, glavni tajnik Eurelectrica.

    Međutim, evropske dionice komunalnih poduzeća ojačale su na berzama, a analitičari smatraju da je visina gornje granice bolja od očekivanog ishoda za industriju.

  • Dodali smo plavu boju na svaki trg u Republici Srpkoj” – održana velika javna tribina i predstavljanje kandidata Ujedinjene Srpske u Derventi.

    Dodali smo plavu boju na svaki trg u Republici Srpkoj” – održana velika javna tribina i predstavljanje kandidata Ujedinjene Srpske u Derventi.

    Danas je u prepunom Centru za kulturu u Derventi održana javna tribina i predstavljanje kandidata Ujedinjene Srpske. Tribini su prisustvovali predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, Miodrag Tešendič nosilac liste za Narodnu Skupštinu Republike Srpske ispred Izborne jedinice 4, Milan Novitović, nosliac liste za Parlament BiH ispred Izborne jedinice 2, kao i kandidati, mnogobrojni građani Dervente i simpatizeri Ujedinjene Srpske.

    ,,Ujedinjena Srpska u Derventi spremno dočekuje predstojeće izbore i ponosno mogu reći da očekujemo dobar rezultat i jednog poslanika u NSRS iz Izborne jedinice 4.” Izjavio je tom prilikom Miodrag Tešendić.

    Milan Novitović nosliac liste za Parlament BiH ispred Izborne jedinice 2 izjavio je da Ujedinjena Srpska ima časne i poštene ljude koji imaju znanje da poboljšaju živorni standard građana. ,,Republika Srpska se brani u Sarajevu a naši predstavnici, zajedno sa ostalim predstavnicima Republike Srpske u Parlamentu BiH znaće da zaštite interese srpskog naroda i Republike Srpske. “
    zaključuje Novitović.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, rekao je da zadovoljan dosadašnjim tokom kampanje Ujedinjene Srpske i da je, kako on kaže, ,,unešena plava boja na svaki trg u Republici Srpskoj”. ,,Rezultati kampanje govore da ćemo prevazići očekivanja koja smo sami sebi postavili. Strategija Ujedinjene Srpske fokusira se i na manje gradove, jer mali gradovi su čuvari Srpske. Treba napomenuti da je dvadeset i jedna osoba sa liste Ujedinjene Srpske rođena u Srbiji, i mnogi su tamo završili škole, a svoju budućnost vide ovde u Rpublici Srpskoj. Mi smo se, kad se tako pogleda, ujedinili sa maticom Srbijom,” izjavio je Stevandić i dodao da je Derventa bila opština koja je u jednom trenutku imala najveći zamah privrednog razvoja, koji je iz nekog razloga zastao, te je cilj Ujedinjene Srpske da Derventa ponovo bude najbolja opština u BiH, da ima najviše zaposlenih i
    najveći izvoz.

  • Srpska otvorena za sve investitore čije namjere odgovaraju njenim dugoročnim prioritetima

    Srpska otvorena za sve investitore čije namjere odgovaraju njenim dugoročnim prioritetima

    Investiciono-razvojna banka Republike Srpske zajedno sa Vladom Republike Srpske i u partnerstu sa Prointerom ITSS, uspješno je organizovala Drugu investicionu konferenciju “Invest Srpska 2022” koja je pod sloganom “Investirajte u Srpsku” održana u periodu od 5. do 7. septembra 2022, u Prijedoru.

    Na jednom mjestu, konferencija je okupila veliki broj relevantnih učesnika iz poslovne i akademske zajednice, javnog sektora, finansijskih i ostalih partnerskih institucija IRBRS iz regiona i šire.

    Konferencija se bavila aktuelnim globalnim dešavanjima i njihovim uticajima na domaća društveno-ekonomska kretanja i investicionu atraktivnost Republike Srpske u međunarodnim okvirima.

    S obzirom na ciljeve i očekivanja od Druge investicione konferencije, u nastavku se daju najznačajniji zaključci i poruke konferencije, kako bi se doprinijelo daljem pozicionisanju Republike Srpske na listi poželjnih investicionih destinacija:

    Ključne komparativne prednosti Republike Srpske u privlačenju stranih investicija su dobar geostrateški položaj, blizina evropskog tržišta i dostupni prirodni resursi koji, uz racionalno korišćenje mogu biti okosnica daljeg privrednog rasta i razvoja Srpske.

    I do sada je, Vlada Republike Srpske kontinuirano radila na unapređenju domaćeg investicionog ambijenta, prije svega putem stimulativne poreske i politike davanja podsticaja u privredi.

    Veliki investicioni ciklus od oko četiri milijarde KM koji je pokrenula Vlada Republike Srpske u oblastima putne infrastrukture i energetike predstavlja značajni impuls realizaciji i privatnih investicija, kako domaćeg tako i stranog kapitala.

    Ovo iz razloga jer se radi o pozitivnoj poruci potencijalnim investitorima u pogledu stabilnosti našeg političkog, poslovnog i, u konačnici investicionog ambijenta. Međutim, dodatno je prepoznata potreba za:

    • pristupanjem inicijativi “Otvoreni Balkan”, što podrazumijeva preduzimanje značajnih aktivnosti i napora na usklađivanju naših procedura sa zahtjevima koji proizilaze iz ove inicijative. Procjena je da za ova usklađivanja potreban period od oko 12 mjeseci;

    • uključivanje u rad platforme “Invest otvoreni Balkan”, čije je uspostavljanje najavljeno u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”. Platforma je namijenjena promociji investicionih potencijala i privlačenju stranih investitora u zemlje članice inicijative;

    • većom efikasnošću u sprovođenju administrativnih procedura, na svim nivoima;

    • nastavkom i dodatnim inteziviranjem započetih aktivnosti na digitalizaciji javne uprave što, samo po sebi doprinosi poboljšanju poslovne efikasnosti i ukupne atraktivnosti Republike Srpske za nova ulaganja;

    • dodatnim jačanjem kvlatiteta i konkurentnosti domaće radne snage, kroz unapređenje obrazovnog sistema, njegovo usklađivanje sa potrebama i preferecijama privrede te primjenu tzv. dualnog obrazovanja.

    Razvojne banke imaju značajnu ulogu kada je u pitanju investiciona promocija. Uloga razvojnih finansijskih institucija ogleda se u pružanju promotivne, logističke i finansijske podrške kod realizacije novih ulaganja, konceptualno i strateški usaglašenih sa nacionalnim razvojnim prioritetima.

    Za uspjeh u tim procesima, saradnja sa komercijalnim bankama ima veliki značaj. Prema zaključcima konferencije, ključni pravci jačanja uloge i odgovornosti razvojnih banaka u području investicione promocije prepoznati su u sljedećem:

    • angažovanje na identifikovanju investicionih mogućnosti i pripremi konkretnih projekata, na nacionalnom, lokalnom i individualnom – poslovnom nivou, kao i pružanje podrška u pronalaženju potencijalnih investitora koji bi bili spremni učestvovati u njihovoj realizaciji (uspostavljanje baze dostupnih projekata za finansiranje).

    • uspostavljanje i kontinuirani razvoj inovativnih instrumenata za ublažavanje svih oblika komercijalnih i nekomercijalnih rizika koji prate ulaganja, a mogu doprinijeti i poboljšanju konkurentnosti naših izvoznika, posebno u kontekstu aktuelnih gestrateških poremećaja. Uvođenje ovih instrumenata ostvarivo je kroz saradnju sa specijalizovanim finansijskim institucijama ili putem integrisanja funkcije osiguranja u vlastite poslovne modele razvojnih banaka;

    • jačanje saradnje javnog sa komercijalnim finansijskim sektorom na realizaciji projekata koji podržavaju nove investicije te dalju ekspanziju već postojećih ulaganja domaćih i stranih investitora. Primjena instrumenata osiguranja od rizika ima potencijal da doprinese ublažavanju percepcije političkog rizika od strane investitora. Nepovoljna politička percepcija prevashodno je povezana sa složenom ustavnom i političkom strukturom BiH.

    U proteklom periodu, IRBRS je načinila značajan iskorak kada je u pitanju investiciona promocija Republike Srpske, primjenjujući modalitet direktnog i indirektnog promovisanja. S tim u vezi, ključne preporuke za inteziviranje aktivnosti na ovom polju su:

    • nastavak započetih aktivnosti IRBRS na promovisanju investicionih profila Republike Srpske i njenih lokalnih zajednica, zatim održavanje i kontinurano širenja informacionog sadržaja i obuhvata Baze za investitore;

    • uspostavljanja multisektorskih instrumenata, u saradnji sa drugim relevantnim institucijama Republike Srpske, za pružanje podrške kod prijema novih investitora. Ovo može uključivati administrativnu i logističku podršku kroz cjelokupni proces realizacije njihovih ulaganja;

    • sprovođenje projekata povezivanja domaćeg sa poslovnim sektorom naše dijaspore.

    Ključnu ulogu kod uspostavljanja i realizacije ovih projekata može preuzeti Inesticiono-razvojna banka, zajedno sa mrežom predstavništava Republike Srpske u inostranstvu.

    Republika Srpska raspolaže značajnim prirodnim potencijalima, posebno u područijima energetike i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, rudarstva, drvoprerađivačke industrije i poljoprivrede. Prirodni potencijali otvaraju prostor novim ulaganjima gdje je imperativ na njihovom postavljanju u funkciju dinamičnog privrednog rasta i razvoja Republike Srpske.

    Usvajanjem Zakona o električnoj energiji i Zakona o obnovljivim izvorima energije, u Republici Srpskoj izgrađen je učinkovit i konkurentan formalni okvir za privlačenje ulaganja u oblast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

    Mogućnosti poboljšanju investicione atraktivnosti poljoprivrednog sektora prepoznate su kroz:
    • povećanje sektorske produktivnosti, zahvaljujući sprovođenju stimulativne politike za nova ulaganja u modernizaciju i tehnološko opremanje poljoprivredne proizvodnje, kao i ulaganja na uspostavljanju sistema novodnjavanja što posebno dobija na značaju u okolnostima evidentnih klimatskih promjena i sve ekstremnijih vremenskih uslova;

    • dodatna ulaganja u povećanje domaćih prerađivačkih kapaciteta.
    Јedinice lokalne samouprave mjesta su na kojima investicije dostižu svoj puni potencijal i gdje su u najvećoj mjeri vidljivi njihovi stvarni efekti na poboljšanje standarda i uslova življenja svih naših građana.

    Međusobnom konkurencijom i takmičenjem lokalnih zajednica u privlačenju investicija pozitivno se utiče i na atraktivnost ukupnog investicionog ambijenta Republike Srpske.

    S tim u vezi, preporuke su sljedeće:

    • raditi na uspostavljanju i održavanju povoljnog (lokalnog) poslovnog okruženja, “prijateljski raspoloženog” prema novim ulaganjima domaćih i stranih investitora, kroz dostupne programe (poput programa BFC SEE – program sertifikacije opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi);

    • veći angažman lokalnih administracija na privlačenju, stvaranju pretpostavki i pružanju podrške (administrativne, stručne, logističke) uspješnoj realizaciji investicija i drugih projekata od razvojnog značaja;

    • dodatno raditi na izgradnji i jačanju lokalne poslovne infrastrukture (uspostavljanje i opremanje poslovnih i industrijskih zona, tehnoloških parkova i inovacionih centara, slobodnih zona i sl.), u svim onim slučajevima gdje je prepoznat potencijal koji ova infrastruktura može imati kod privlačenje novih ulaganja.

    Sredstva za razvoj poslovne infrastrukture dostupna su kroz programe saradnje sa Vladom Republike Srpske, kao i donatorskim i drugim finansijskim organizacijama. Rad na njihovoj realizaciji zahtjeva odgovarajuće lokalne, administrativne kapacitete za pripremu projekata i upravljanje projektnim ciklusom.

    Tokom konferencije, kao ključne prepreke dosadašnjeg procesa ulaganja prepoznate su u nepovoljnoj percepciji političke situacije u Bosni i Hercegovini i pravnoj nesigurnost, odnosno dugotrajnosti sudskih i drugih administrativnih postupaka.

    Prevazilaženje ovih prepreka zahtjeva uspostavljanje širokog konsenzusa na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Radi se o dugotrajnom procesu na čiji se ishod ne može čekati, barem kada je u pitanju rad na investicionoj promociji i pozicionisanju Republike Srpske na globalnoj mapi poželjnih mjesta za ulaganja.

    Globalne geostrateške poremećaje i krizu koju oni neminovno sa sobom nose, Republika Srpska dočekuje stabilna i otvorena za sve investitore čije namjere odgovaraju njenim dugoročnim prioritetima i viziji budućeg društveno-ekonomskog rasta i razvoja.

    Republika Srpska je dobro mjesto za ulaganja.

    Zato, Dobro došli u Republiku Srpsku!

    Zaključke konferencije, Investiciono-razvojna banka Republike Srpske uputiće Vladi Republike Srpske na razmatranje, u cilju zajedničke izrade konkretnih mjera i koordinisanja aktivnosti na investicionoj promociji Republike Srpske.

  • Cvijanović: Usaglašena procedura za besplatan prenatalni test za sve buduće majke

    U Banjaluci je održan sastanak predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović sa ministrom zdravlja i socijalne zaštite Srpske Alenom Šeranićem i direktorom Fonda zdravstvenog osiguranja Dejanom Kusturićem o novim mjerama pronatalitetne politike.

    • Tokom današnjeg sastanka sa ministrom Alenom Šeranićem i direktorom Fonda zdravstvenog osiguranja Dejanom Kusturićem finalizovali smo ovu sjajnu ideju i usaglasalili proceduralne korake za njenu realizaciju – izjavila je predsjednica Srpske Željka Cvijanović.

    Istakla je da je ovo još jedna mjera u nizu pronatalitetnih mjera u Srpskoj.

    Ovom mjerom želimo postići da budući roditelji budu spokojni i da svoje potomstvo dočekuju na miran način -istakla je Cvijanović.

    Cvijanović je predložila je da Vlada Srpske u okviru postojećih programa novih mjera pronatalitetne politike uvrsti i mjeru koja se odnosi na besplatne prenatalne testove za sve trudnice u Republici Srpskoj.

    Navela je da će ova mjera biti realizovana za one koji žele da prođu kroz takvu vrstu testiranja i da će to biti omogućeno u sklopu zdravstvenog sistema Srpska.

    • Ova mjera podrazumijeva rasterećenje budžeta jer neće roditelji sami morati razmišljati na koji način obezbijediti sredstva za besplatne prenatalne testove – rekla je Cvijanović.

    Cvijanović je istakla da je njena inicijativa potekla iz ranijih razgovora sa predstavnicima udruženja koje vode brigu o porodici, pronatalitetnim mjerama i politikama.

    • Kao rezultat tih konsultacija izašla sam sa tim prijedlogom i našila na odobravanje srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića, resornog ministra i direktora Fonda zdravstvenog osiguranja – rekla je Cvijanović.

    Predsjednica Srpske je podsjetila da ovo nije jedina mjera koju je ona predložila u oblasti pronatalitetne politike, navodeći da su u pitanju tri pokušaja besplatne vantjelesne oplodnje, a rezultat toga je više od 1.600 rođenih beba u Srpskoj, i to zahvaljajući podršci Vlade.