VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ustavni sud ukinuo dio odluka Narodne skupštine Srpske

    Ustavni sud ukinuo dio odluka Narodne skupštine Srpske

    Ustavni sud BiH danas je u Sarajevu utvrdio da pojedine odredbe akata Narodne skupštine Republike Srpske koje je osporilo 15 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH, zbog čega ih je ukinuo.

    Odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske, Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredbi Deklaracije i Zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa BiH na Srpsku u oblasti pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja, saopštila je ova pravosudna institucija.

    Ustavni sud odlučivao je i o zahtjevu predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragana Čovića za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavnog osnova za proglašenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH od 22. aprila ove godine štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda.

    Odlučujući o Čovićevom zahtjevu, Ustavni sud utvrdio je da izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH u navedenom zakonskom prijedlogu ispunjava uslove proceduralne ispravnosti iz Ustava BiH, ali da nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda.

    Na današnjoj plenarnoj sjednici Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Opštinskog suda u Zavidovićima za ocjenu ustavnosti pojedinih članova Zakona o prekršajima, utvrdio da dio člana 75 koji glasi “kada je rješenje o prekršaju uručeno putem pošte, smatraće se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana od dana kada je rješenje predato na poštu” nije u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zato što za posljedicu može imati gubitak prava na pristup sudu.

    Odlučujući o zahtjevu Opštinskog suda u Zenici za ocjenu ustavnosti člana 44 Zakona o visokom obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona, Ustavni sud BiH utvrdio je da osporeni član nije u skladu sa Ustavom BiH i Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH iz razloga što je došlo do narušavanja autonomije univerziteta.

    Razmatrana je i apelacija 4378/21 u kojoj je Ustavni sud odlučio da nije došlo do povrede apelantkinjinog prava na nepristrasnost suda kao segmenta prava na pravično suđenje u situaciji kada navodi o pristrasnosti predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS) odnosno članova VSTS-a nisu osnovani.

    Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici biće dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internet stranici Ustavnog suda BiH, saopšteno je iz Suda.

  • Selaković: Otvorena politička i medijska kampanja protiv Vučića u Hrvatskoj

    Selaković: Otvorena politička i medijska kampanja protiv Vučića u Hrvatskoj

    Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković saopštio je da je u Hrvatskoj u toku “otvorena i brutalna politička i medijska kampanja protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića”.
    Nikola Selaković (foto: TANЈUG / Dragan Kujundžić) –
    Nikola Selaković (foto: TANЈUG / Dragan Kujundžić)
    Navodi da je Vučić zauzeo jedinu moguću poziciju kada je riječ o zločinima počinjenim nad pripadnicima srpskog naroda.

    • To je prije svega univerzalna pozicija sa koje branimo humanost, odnosno evropske i hrišćanske vrijednosti, pa tek onda i srpska pozicija – istakao je Selaković.

    Srpsko tužilaštvo za ratne zločine podiglo je prvu optužnicu za zločine počinjene tokom hrvatske akcije “Oluja”.

    Podignuta je protiv četiri oficira hrvatske vojske zbog sumnje da su naredili akciju u kojoj su stradali civili u izbjegličkoj koloni.

    Najviše njih poginulo je na Petrovačkoj cesti 7. avgusta 1995. godine.

    • U odnosu prema nedvosmislenom zločinu kakav je bio napad hrvatske avijacije na srpske civile na Petrovačkoj cesti ne bi smjelo da bude srpske ili hrvatske vizure ili bilo kakve političke ostrašćenosti i kalkulisanja, a učinioci moraju da, u ime onoga što bi trebalo da budu i srpske i hrvatske vrijednosti, budu procesuirani i kažnjeni ako njihova krivica bude dokazana – naveo je Selaković.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković istakao je danas da je na marginama samita u Davosu imao kratak susret i sa Vučićem kome je, kako kaže, prenio nezadovoljstvo zbog podizanja optužnice protiv hrvatskih pilota.

    Prethodno je hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je da će, kako kaže, Srbiju optužnica koštati i naveo da zbog “neinteligentnog ponašanja” srpskog rukovodstva naša zemlja, tvrdi, nikada neće uspjeti da uđe u Evropsku uniju.

    • Kada hrvatska politička i kulturno-intelektualna elita negira ili relativizuje zločine koje su manje ili veće grupe pojedinaca počinile u ratovima, postavlja se pitanje kako je moguće naredne generacije građana Hrvatske osposobiti da nove odnose sa Srbijom i njenim građanima grade neopterećeni balastom zločina za koje ne snose nikakvu odgovornost – naveo je Selaković.

    Šef srpske diplomatije je naveo i da Srbija i njen predsjednik ne dijele vrijednosti sa takvom hrvatskom elitom.

    • Insistiraćemo u nastavku procesa evropskih integracija na tome da nam bude jasno objašnjeno da li negacija zločina jeste evropska vrijednost, a ako jeste, jasno ćemo saopštiti da to nije i nikada neće biti naša vrijednost – zaključio je Selaković.
  • Šolc dolazi u posjetu regionu, zaobilazi BiH?

    Šolc dolazi u posjetu regionu, zaobilazi BiH?

    Olaf Šolc, njemački kancelar, u drugoj sedmici juna dolazi na zapadni Balkan, a po svemu sudeći, centar njegove posjete će biti u Beogradu.

    Upravo je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, prvi najavio Šolcov dolazak u Srbiju, nakon što je on boravio kod njega u posjeti u Berlinu.

    Još nema zvaničnih informacija u vezi sa svim zemljama koje će posjetiti, ali, kako smo saznali, zasad nije u planu njegov dolazak u BiH.

    Neki od zvaničnika se pitaju šta bi bio cilj posjete BiH u trenutku kada zemlja pokazuje potpunu disfunkcionalnost, u kojoj ne postoji čak ni osnovna spremnost da se održe redovni demokratski opšti izbori.

    Osim toga, kako saznajemo, u SPD-u, vodećoj njemačkoj političkoj frakciji koja čini vladajuću koaliciji u Njemačkoj i iz čijih redova dolazi kancelar Šolc, i dalje postoje ozbiljna neslaganja o daljim koracima koalicije u vezi sa BiH, posebno kad je u pitanju odnos prema Izbornom zakonu.

    Naime, jedna frakcija želi da se kroz Izborni zakon BiH kreira koncept građanske države, međutim ovo ne predstavlja zvaničnu politiku Njemačke, dok je druga za umjereni pristup.

    Vučić je juče nakon sesije o zapadnom Balkanu u Davosu, koja je bila zatvorena za javnost, rekao da je sagovornicima predstavio drugačije viđenje situacije u BiH. Iako nije govorio o detaljima, može se pretpostaviti da je bilo riječi o politici Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, koju Zapad kritikuje i smatra da treba da bude prekinuta.

    Kako nam je rekao jedan od naših sagovornika, ono što se od Šolcove posjete zapadnom Balkanu očekuje neće se ticati direktno BiH.

    U prvom redu, saznajemo, nastaviće se razgovori sa Vučićem da Srbija uvede sankcije Rusiji, jer joj se u izgled stavlja produbljavanje odnosa sa EU, a Šolc takođe želi da pred važan samit Evropskog savjeta za mjesec dana pošalje signal da će biti odblokiran evropski put Sjeverne Makedonije i Albanije, koji je zaglavljen već dvije godine i zbog čega je proces proširenja u dubokoj krizi.

    O tome je juče govorio i Aleksandar Šalenberg, austrijski ministar spoljnih poslova, koji je rekao da jun mora da bude mjesec zelenog svjetla za ove dvije zemlje.

    “Moramo da pojačamo angažman na zapadnom Balkanu i da pređemo na posao. Kada govorimo o Ukrajini, u isto vrijeme moramo da govorimo i o zapadnom Balkanu. Moramo da vežemo region za sebe, inače će to uraditi drugi. Ne može se isključiti da Valdimir Putin takođe pokušava da destabilizuje zapadni Balkan”, rekao je on za “Die Welt”, a kako prenosi Deutsche Welle.

    Tokom priprema za svoje zapadnobalkansko putovanje, Šolc je u Bundestagu rekao da je prijem, kako je rekao, šest zemalja zapadnog Balkana u EU u interesu Njemačke i EU.

    “Našu vlastitu bezbjednost je nemoguće zamisliti bez stabilnog i evropskog zapadnog Balkana”, rekao je tada Šolc.

    Druga tema na koju bi ovih dana trebalo obratiti pažnju jeste sudbina “Otvorenog Balkana”, odnosno mogućnost da se i Crna Gora, na nagovor Amerikanaca, koji su bliski novoj vladi u Crnoj Gori Dritana Abazovića, priključi toj inicijativi.

    S obzirom na to da je Šolc najavio da će se lično zauzeti za obnovu Berlinskog procesa, izvjesno je očekivati žustru diplomatsku aktivnost EU i SAD u našem regionu.

  • “Ne vodimo ni prorusku, ni prozapadnu, već svoju politiku”

    “Ne vodimo ni prorusku, ni prozapadnu, već svoju politiku”

    Aleksandar Vučić govorio je za Dnevnik 2 na Javnom servisu gde je otkrio detalje razgovora na Svetskom ekonomskom forumu.

    Nije bilo predstavnika BiH. Uvek je bolje kada govorite istinu i ne bacate stvari pod tepih. Već desetinama godina znamo da imamo potpuno različite stavove u odnosu na Albance iz Prištine i tu nema velikih promena – rekao je Vučić.

    Komentarišući to da li diplomatija može da pomogne budućnosti regiona, ako imamo u vidu kako se svaki takav sastanak završi, a to su oprečni stavovi Beograda i Prištine, Vučić kaže da je dobro da se vide naše razlike.

    Kada imate toliko razlika, u međuvremenu u dijalogu niste uradili ništa, onda je logično da se tako završava. Uvek je bolje kada govorite istinu i kada ne bacamo stvari pod tepih i dobro je da ljudi vide sve naše razlike. Uvek je to iskrenije, sigurnije i sigurno nas neće navesti na stranputicu da ćemo stvari i probleme lakše da rešavamo – poručuje Vučić.

    • Da li je dobro? Naravno da nije dobro, ali to znamo već desetinama godina. Mi imamo potpuno različite stavove u odnosu na Albance iz Prištine i tu nema velikih promena u prethodnim godinama – dodaje predsednik.

    “Morate da uzmete posebnost Srbije, samo je Srbija napadnuta od strane NATO zemalja”

    Kaže da je na tom skupu bilo i svetskih i regionalnih lidera, kao i da je govorio o onome što jeste politika – Evropskoj uniji i dodao da je na skupu bio i specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

    • Pričali smo o padu popularnosti EU u Srbiji i koja je naša, a koja njihova krivica. Možda smo mi krivi što ne govorimo šta ste nam sve pomogli i šta radimo zajedno, ja stvarno mislim da Srbija mora da bude na evropskom putu, to zaista mislim. Jer, znate, lako je uključiti samo emocije i politiku može mi se da budem protiv svega – zemlja mora da živi, zemlja mora da preživi, zemlja mora da ide napred i za to nam je potrebna Evropska unija – kaže Vučić.

    Naveo je da je pored toga govorio i o problemima sa kojima se suočavamo.

    • To je da svaki dan poruke koje čujemo su priznajete nezavisno Kosovo ili uvedite sankcije. LJudi, polako, imamo mi i svoju zemlju i svoje državne organe, imamo svoje odluke i drugačiju situaciju. Vi sada pričate o teritorijalnom integritetu Ukrajine, niste tako pričali pre 23 godine. Danas pričate o podršci rezolucijama UN, kada smo mi u pitanju tada zaboravite Rezoluciju UN 1244. Morate da uzmete posebnost Srbije, jer zaista posebnost postoji, jer samo je Srbija bombardovana i napadnuta od strane NATO zemalja, mnoge od njih su i članice EU, dakle morate da imate tu vrstu posebnosti u glavi kada sa nama o tome razgovarate – naglašava Vučić.

    Kaže da je to govorio svuda i to vrlo otvoreno, kao i da misli da je to nešto što ljudi od njega i očekuju.

    “

    Otvoreni Balkan ima zagarantovan uspeh, ali nećemo nikoga da molimo”

    Tokom dana je imao i susret sa crnogorskim premijerom Dritanom Abazovićem kojeg je pozvao da se priključi inicijativi “Otvoreni Balkan”. Na pitanje da li misli da je jedan od uspeha te inicijative i to što albanski parlament nije ocenjivao rezoluciju o Srebrenici, tj. da li je dobra ekonomska saradnja za rezultat imala i dobre političke odnose, Vučić kaže da bi odgovorom na to pitanje Edija Ramu doveo u tešku poziciju.

    • Mi imamo dobre odnose kao zemlje i kao narodi sve više razumevanja, ja stvarno neću da dovedem ni Ramu niti bilo koga tešku poziciju da bih sebe hvalio u domaćoj javnosti. Nema smisla. Mi imamo poverenje jedni kod drugih – dodao je Vučić.

    Istakao je i da je Rama bio apsolutno fer u Briselu i to na nivou podrške koju smo imali od Mađarske, kao i da ni od koga takvu podršku nismo imali.

    Za šta treba hrabrosti, petlje, poštovanja prema našoj zemlji i on je to pokazao, kao što mi pokazujemo prema Albaniji tu vrstu poštovanja i nastavićemo da pokazujemo – navodi Vučić.

    Ukazao je da sa Severnom Makedonijom imamo izvanredne odnose.

    • Srbija je ubedljivo najpopularnija zemlja u Severnoj Makedoniji, a ko bi drugi bio? LJudi treba da znaju da su Makedoncima Srbi najbliži i obrnuto tako da nemamo nikakvih problema – kaže predsednik.

    Inicijativa “Otvoreni Balkan”
    Naglasio je da će nastaviti da razvijaju inicijativu “Otvoreni Balkan”, ali da neće nikoga da mole.

    • Niko nama ne treba za uspeh te priče, jer ta priča ima zagarantovan uspeh. Dobrodošli ste svi uvek, a da li da nekog molimo ili ne? Pa zašto bismo to radili? LJudi će videti mnogo dobrobiti od ‘Otvorenog Balkana’ ja verujem već i tokom ovog leta, tokom zime svakako. Sve to ide sporo, teško, pod velikim međunarodnim pritiscima, jer neki nemaju upravljački volan pa im se ne sviđa ta ideja, neki drugi su protiv zato što u tome vide velikosrpsku ideju, neki treći su protiv zbog ne znam čega, a to je jedna sjajna ideja koja nas sve povezuje i koja nas zajednički vodi u budućnost u kojoj mi donosimo odluke o svojoj sudbini – nismo primorani, nismo naterani ni od koga drugog, mi brinemo o sebi, svojoj deci i svojoj budućnosti – objašnjava Vučić.

    “Za sada ne postoji mogućnost da uvedemo sankcije Rusiji”
    Glavna tema skupa u Davosu ipak je bila Ukrajina, a na pitanje da li je primetio u susretima sa svetskim liderima da mu zameraju dobre odnose Srbije i Rusije, Vučić kaže da mu svi zameraju.

    Govoreći o tome šta su tražili od njega, Vučić kaže da znaju da to ne ide tako lako.

    • Oni govore šta je njihova ideja i šta oni očekuju, a šta će da traže, to je… Kako da dođu i kažu ‘ajde uvedi sankcije ili lepo izađi napolje. Kako da to traže? Ne ide to baš tako. To je moglo dok Srbija nije bila država – kaže Vučić.

    Na pitanje postoji li mogućnost da Srbija uvede sankcije Rusiji, Vučić kaže da za sada ne postoji takva mogućnost.

    Šta će biti u budućnosti, ja ne znam šta život donosi i kako će sve da izgleda. Ja nisam od onih koji se zaklinje pa ne ispuni nešto, ja više volim da se ne zaklinjem, a da uradim nešto. Uvek je taj pristup bio mnogo bolji i uvek sam tom pristupu mnogo više verovao nego onima koji se kunu u sve na svetu, treći dan znam da će da urade drugačije – navodi Vučić.

    “Verujem da ćemo dobiti fer cenu gasa”
    Naglasio je da mi gledamo i borimo se za svoje interese.

    • Ko zna i kakve pretnje mogu da budu i šta sve može da bude, ali kao što vidite prošlo je 90 dana – Srbija vodi istu politku, jedina u celoj Evropi. Jedna mala zemlja, brojčano malog, ali veoma ponositog naroda vodi svoju politiku – ne prorusku, ne prozapadnu, vodi svoju politiku. Nalazi se na evropskom putu, nikoga nije uvredila, ničim nije doprinela sukobu i vodi samostalnu i nezavisnu politku. Ponosan sam na svoju zemlju i na rukovodstvo koje je omogućilo da naša zemlja takvu politiku vodi – kaže Vučić.

    Kada je reč o predstojećem razgovorima sa Ruskom Federacijom o gasu, možda i sa predsednikom Vladimirom Putinom, kao i koja je cena gasa prihvatljiva za našu privredu, Vučić kaže da ne može da insistira na tome.

    • Naša cena gasa posle 31. maja bi bila na tržištu preko 1.000, sa transportom i posrednicima 1.300 dolara po hiljadu kubnih metara, 1.200 ili 1.300 dolara, to su ogromne cene. Verujem da ćemo dobiti fer cenu, uvek smo od naših ruskih partnera imali fer cenu, uvek smo imali sigurnost u snabdevanju. Za nas ono što je bilo delimično problem su količine, verujem da ćemo količine ovoga puta rešiti i ja se uzdam u to, nemam nikakvih sumnji da će rezultat mogućeg razgovora biti dobar – poručuje Vučić.

    Ističe da je naša situacija svakako teška, kao i da moramo da uložimo mnogo novca kako bismo zakupili i napunili kapacitete u Mađarskoj.

    • Sada verovatno moramo da kupimo i ovaj skuplji gas i da budemo sigurni za zimu i da uvek imamo dovoljno gasa da povučemo, ali ostaje da napravimo zajedno sa našim mađarskim prijateljima upravo sve to – navodi Vučić.

    Naveo je da ga je ministar finansija Siniša Mali obavestio o razgovorima sa mađarskim ministrom spoljnih poslova i trgovine Peterom Sijartom, kao i da su oni stvarno spremni i da smo konkretizovali naše razgovore.

    • Hoću da ih potvrdim kada se vratim u Beograd i hoću da imam i to kao element u razgovoru sa predsednikom Putinom. Verujem da ćemo razgovarati i o situaciji u Ukrajini, o našim bilateralnim odnosima i mnogim projektima koje imamo zajednički. Mnogo tema imamo koje treba da razmotrimo sa ruskim predsednikom i verujem da ćemo imati korektan i dobar razgovor – zaključio je Vučić u intervjuu za RTS.
  • “Ne treba ovome prva pomoć, nego posljednja”

    “Ne treba ovome prva pomoć, nego posljednja”

    Premijerka Srbije Ana Brnabić odgovorila je na najnovije prijetnje hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

    Ujednom od svojih logoreičnih nastupa koji samo Hrvatskoj mogu da štete, Milanović je izjavio istorijsku nebulozu: “Hrvatska Srbiji ovo neće oprostiti”. Šta? Što tražimo pravdu za ubijenu djecu na Petrovačkoj cesti? Šta je sljedeće? Neće nam oprostiti Jasenovac (i tako je “mit”)?” Treba, kaže Milanović, da pazimo šta radimo, da ne budemo ‘bezobrazni i drski’ jer ćemo, za članstvo u EU, morati da tražimo milost od Hrvatske, kao što Šveđani sada traže milost od Turske?! Što bi moj Mate iz Stare Baške rekao: ‘ne treba ovome prva pomoć, nego posljednja pomoć’, napisala je premijerka na svom Tviter profilu.

    Podsjetimo, Zoran Milanović je danas tokom jednog obraćanja novinarima bio upitan da prokomentariše svoju jučerašnju izjavu – da “Srbija dobro pazi što radi”, kao i optužnicu iz Srbije protiv hrvatskih pilota za ubistvo civila na Petrovačkoj cesti.

  • Ko su nezavisni kandidati u trci za predsjednika i potpredsjednike Srpske

    Ko su nezavisni kandidati u trci za predsjednika i potpredsjednike Srpske

    U trku za predsjednika i potpredsjednike Srpske, osim političkih partija, prijavilo se i 16 nezavisnih kandidata, među kojima su i bivši načelnik opštine Srebrenica, Ćamil Duraković, i bivši banjalučki odbornik, Ivan Begić.

    Prema podacima Centralne izborne komisije, prijavu za učešće na opštim izborima u BiH, zakazanim za 2. oktobar, predali su 91 politička stranka i 17 nezavisnih kandidata, od kojih se 16 prijavilo za učešće u trci za predsjednika i potpredsjednika Srpske, a samo jedan za člana Predsjedništva BiH.

    Ono što je zanimljivo jeste da je, pored 16 nezavisnih kandidata, još čak 48 stranaka podnijelo prijavu da uđe u trku za predsjednika ili potpredsjednike Srpske. Koje će stranke na kraju, zaista, i imati svog kandidata za predsjednika ili potpredsjednike Srpske, ostaje da se vidi. Za sada je sigurno da u trku za predsjednika Srpske ulaze Jelena Trivić iz PDP, Radislav Jovičić iz DNS i Zoran Kalinić iz pokreta Naša priča Republika Srpska.

    I dok iza pojedinih kandidata stoji jaka stranačka mašinerija, drugi u trku ulaze sami. Koliko uopšte imaju šanse nezavisni kandidati u odnosu na one koje kandiduju političke partije, koje iza sebe imaju veliku bazu članova, glasača i novca?

    Politička analitičarka Tanja Topić kaže za Srpskainfo da su šanse nezavisnih kandidata nikakve.

    Ona ističe da u društvima koja su polarizovana, kao što je naše, morate imati blokove, odnosno udruživanje više političkih partija koje će stati iza zajedničkih kandidata.

    – To je jedini način za opredjeljivanje glasača. Kod nas je glasanje za ili protiv. Iz tog razloga je, bar na inokosnim pozicijama, vrlo jasno da morate udružiti snage. Bez jake stranačke infrastrukture i novčanih sredstava nemate gotovo nikakve šanse da učestvujete ravnopravno u kampanji – ističe Topićeva.

    Dodaje da je iz ranijih izbora vidljivo da se neki nezavisni kandidati prijavljuju ne da bi pobijedili već po „narudžbi“ određenih političkih igrača. To rade, kako kaže Topićeva, kako bi uzeli dio glasova iz protivničkog tabora.

    – Oni u principu igraju za te koji su ih i angažovali. Obično im to kandidovanje donosi određene kratkoročne benefite – ističe Topićeva.

    Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević, koji se zove i preziva isto kao i jedan od nezavisnih kandidata koji će ove godine ući u trku za predsjednika Srpske, kroz smijeh kaže da nije riječ o njemu, ali da zna nekoliko osoba s tim imenom i prezimenom.

    Na pitanje koliko nezavisni kandidati imaju šanse na izborima Milivojević ističe da oni koji idu u trku za predsjednika Srpske imaju jako male, dok oni koji će se boriti za funkciju potpredsjednika iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda imaju dobre šanse.

    – Kada je riječ o predsjedniku Srpske, nezavisni kandidati teško mogu imati šansu. Mogu, eventualno, ako je riječ o ljudima koji su prepoznatljivi i poznati javnosti. Dakle, da imaju izgrađen javni imidž, ne nužno politički, ali moraju na neki način imati jasno zaokružen politički stav, inače su autsajderi na takvim izborima – ocjenjuje Milivojević za Srpskainfo.

    Ono što je bitno, dodaje on, iza tih kandidata moraju da stanu neke važne i snažne organizacije, ili uticajni pojedinci, a ne nužno političke partije.

    Milivojević podsjeća da je slična situacija i u regionu. Podsjetio je na ovogodišnje izbore u Srbiji gdje je penzionisani general Zdravko Ponoš ušao u trku za predsjednika kao nezavisni kandidat. Iako je imao podršku određenih stranaka, nije uspio da pobijedi.

    – Prosto, šanse su male. Morate imati ozbiljan politički organizam da bi na neki način mogli da ozbiljno privirite u neku trku. Sve ostalo je besmisleno – zaključuje Milivojević.

    Bivši načelnik Srebrenice, Ćamil Duraković, koji kao nezavisni kandidat ide u trku za potpredsjednika Srpske iz reda bošnjačkog naroda, smatra da je možda vrijeme da se stvari u BiH promijene i da građani napokon počnu da biraju programe i kandidate, a ne stranke.

    On ističe da u trku ulazi kao nezavisni kandidat, bez stranačke podrške, a da li će neke partije na kraju stati iza njega ostaje da se vidi.

    – Niko se javno nije deklarisao o tome. Pozvao sam političke stranke da iskoristimo ovo krizno političko vrijeme za BiH, da se partije stave ispod institucija koje svi zajedno trebamo jačati, kako bi naši građani imali pravnu državu u kojoj žele da ostanu, a ne da iz nje idu – kaže Duraković za Srpskainfo.

    Podsjeća da je i na prošlim izborima, 2018. godine, bio nezavisni kandidat za potpredsjednika Srpske, ali je tada izgubio od Ramiza Salkića iz SDA.

    Duraković ističe da je, bez obzira na poraz, tada napravio jako dobar rezultat, jer je osvojio oko 25 odsto glasova od ukupnog broja koje su dobili Bošnjaci koji su bili u trci za potpredsjednika.

    – To je bio pozitivan signal da postoji prostora za nezavisne kandidate. Tada sam dobio više glasova od svih drugih stranaka koje imaju svoje ogranke u Republici Srpskoj, izuzev SDA. To mi je dalo dovoljno energije da pokušam još bolje mijenjati političku scenu, gdje pojedinci, koji imaju svoje jasne ideje i programe, imaju neku šansu i potencijal – objašnjava Duraković.

    Dodaje da je od tada proširio svoju infrastrukturu, jer je bio politički aktivan, kao nezavisni politički aktivista. Duraković ističe da je možda ovo vrijeme nadstranačkog političkog djelovanja kako bi “svi zajedno uspjeli pomjeriti ovu zemlju naprijed”.

    Duraković kaže da političke stranke imaju različite interese, a to je više jačanje kapaciteta vlastitih stranaka nego što je jačanje institucionalnih kapaciteta entiteta i države.

    – Odnos vladajuće garniture u Banjaluci i političke garniture SDA, iz koje dolazi Salkić, narušili su ljudske i političke odnose, nema dijaloga, ni iskoraka, koji nam je svima neophodan. Mislim da nezavisni kandidati mogu uraditi ono što građani očekuju, a to je najmanje da se svađamo. Građani očekuju da radimo progresivno, da guramo stvari naprijed, odnosno da učinimo ono što bi našim budućim generacijama kreiralo bolji životni ambijent – zaključuje Duraković.

  • Vučić: Misle da imaju pravo da nam određuju šta ćemo da kažemo i da radimo

    Vučić: Misle da imaju pravo da nam određuju šta ćemo da kažemo i da radimo

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je novinarima u Davosu na pitanje o hajci iz Hrvatske koja se vodi protiv njega.

    “Slušao sam ja iživljavanja raznih koji se hvale da su veoma desno orijentisani u Hrvatskoj da ne pominjem, to je strašan naziv, jer od takvih su mi članovi porodice stradali koji pričaju o nekim mecima, ne znam čemu… Molio bih ih da mi to pokažu, pošto pričaju takve gluposti da je to nadrealno.”

    “To pokazuje koliko mnogi ljudi u Evropi, Hrvatska je članica Evropske unije, misle da imaju pravo zbog vašeg geografskog puta da vam određuju šta vi smete da kažete, šta ne smete da kažete”, rekao je Vučić, prenose Novosti.

    “Hrvati misle da imaju pravo da određuju šta ćete da kažete i da radite. Nekadašnje rukovodstvo Srbije je puzilo pred njima, a čim neko nije takav i kaže da poštuje njihove žrtve, ali i traži pravdu za pobijenu srpsku decu u Hrvatskoj, odmah postaje najcrnji neprijatelj. Isto kako će da zabrane Švedskoj i Finskoj ulazak u NATO, e isto tako će da zabrane nama pristup EU. Ali ako je to cena”, kaže Vučić i dodaje:

    “Ako je cena da ne budemo članica EU i ako treba sa tim da se saglasimo da ne treba da odgovaraju ubice naše dece, male Nevenke i malog Žarka, bake i unuka iz porodice Drča… Izvinite, je l’ su to vrednosti za koje treba da se zalažemo?! Takve vrednosti ne možemo da prihvatimo! Oni zaboravljaju da su najteži zločini nad Srbima počinjeni na teritoriji Hrvatske”, kazao je Vučić.

  • Prvi brod iz Mariupolja isplovljava za nekoliko dana

    Prvi brod iz Mariupolja isplovljava za nekoliko dana

    Zvaničnik uprave u Mariupolju koja ima podršku Rusije rekao je danas da će prvi brod iz ove luke isploviti za nekoliko dana, nakon što su ruske snage dovršile zauzimanje grada, javio je TASS.

    Zvaničnik je rekao da će brod prevesti oko 3.000 tona metala u Rostov na Donu, u Rusiji.

    Prethodno je rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da luka u Mariupolju, na obali Azovskog mora, “funkcioniše normalno”.

  • Kon objasnio šta mu je čudno

    Kon objasnio šta mu je čudno

    Epidemiolog Predrag Kon izjavio je danas da su “male epidemije” majmunskih boginja bile zabilježene i sedamdesetih godina prošlog vijeka, ali da se, istorijski posmatrano, ta bolest po prvi put ovako brzo širi među ljudima.
    Kon je za televiziju Pink izjavio da je riječ o “bolesti životinja koja se prenosi na ljude, koja je vezana za majmune i to prvenstveno u Centralnoj i Zapadnoj Africi”.

    “To je bila bolest profesionalaca, ljudi koji su boravili u Africi. Pripada familiji gdje pripada i virus variole”, kazao je Kon i dodao da je “neobično i da traži dodatnu pažnju” to što se otkrivaju i slučajevi oboljevanja osoba koje nisu bile na putovanju, ali su bili u kontaktu sa obolelima.

    Istakao je da se majmunske boginje prenose u bliskom kontaktu “koža na kožu”, ali da mogu da se prenesu i kapljično.

    “U trenutnom preseku (oboljelih) dominiraju muškarci, koji su u bliskom kontaktu i odnosu s muškarcima. Bolest jako liči na velike boginje, sa daleko manjim smrtnim ishodom. U Evropi nikada nije bilo smrtnog ishoda”, rekao je Kon.

    Prema njegovim riječima, po pitanju epidemije korona virusa, Srbija je “trenutno u stabilnoj situaciji”.

  • Lavrov: Podrška u zahtjevima za potpunu dekolonizaciju

    Lavrov: Podrška u zahtjevima za potpunu dekolonizaciju

    Rusija je igrala vodeću ulogu u dekolonizaciji Afrike i podržava Afrikance u njihovom zahtijevanju potpunog oslobađanja kontinenta od kolonijalizma, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je tokom prijema za afričke ambasadore akreditovane u Rusiji povodom Dana Afrike u Moskvi naglasio da je taj praznik simbol nesalomive moći volje afričkih naroda i njihove beskompromisne borbe za slobodu i nezavisnost, javio je TASS.

    “Naša zemlja igrala je vodeću ulogu u procesu dekolonizacije i uvrštavanja rezultata tih procesa u odluke UN. Nažalost, pojedine odluke i dalje sabotiraju bivše kolonijalne sile. Mi podržavamo zahtjeve za kompletiranje oslobađanja Afrike od kolonijalnog zavještanja”, istakao je Lavrov.