Mađarska je danas donela odluku prema kojoj će gorivo po sniženim cenama točiti samo automobili s mađarskim registarskim oznakama.
Najviše će to osetiti mještani koji žive u pograničnom području koji su po jeftinije gorivo odlazili preko granice.
Na nekim benzinskim pumpama je strogo zabranjeno točenje goriva za vozila stranih registarskih oznaka.
Američki predsjednik Džo Bajden optužio je Vladimira Putina da pokušava da “zbriše ukrajinsku kulturu i identitet sa lica zemlje”, prenosi Vašington post.
Bajden je takođe kritikovao napade na ukrajinske bolnice, škole i druge civilne zgrade.
Šef Bijele kuće je u govoru pred maturantima Mornaričke akademije SAD u petak, 27. maja, ocenio i snagu globalne saradnje u suprotstavljanju ruskoj agresiji, dodajući da je Putin “celu Evropu gurnuo u NATO, pa tako i Švedsku i Finsku”. U međuvremenu, portparol Pentagona Džon Kirbi rekao je da Putin nije spreman za pregovore i da ne treba da računa na njih u bliskoj budućnosti.
Mađarska vlada smatra da je napad Rusije na neku od država članica NATO “malo verovatan” i ne vidi nikakvu pretnju iz Moskve, izjavio je Gergeli Guljaš, šef kabineta mađarskog premijera.
“Ne verujemo da Rusija trenutno predstavlja pretnju bilo kojoj državi članici NATO”, rekao je šef kabineta mađarskog premijera, prenosi Tas.
Na pitanje o mogućoj mobilizaciji trupa nakon proglašenja vanrednog stanja u zemlji, Guljaš je istakao da je vlada već naredila da se pooštri odbrana granica zemlje i da ne vidi razlog za dodatne mere.
Mađarski premijer Viktor Orban je zbog sukoba u Ukrajini u utorak proglasio vanredno stanje u zemlji koje je stupilo na snagu 25. maja, navodi Tas.
Ukrajinska vojska je falsifikovala informacije o svojim pripadnicima koji su poginuli u borbama, označavajući ih kao dezertere ili kao nestale u akciji, tvrdi zarobljeni ukrajinski vojnik u video snimku koji je danas objavilo rusko Ministarstvo odbrane.
“Situacija je bila teška i nismo mogli da sklonimo tela vojnika poginulih u borbi. Do sredine marta dobio sam naređenje od komandanta brigade da iskopam rov širok dva metra i dugačak 50 metara”, izjavio je ukrajinski ratni zarobljenik Nikita Lazarenko, objašnjavajući da je u tom rovu sahranjeno oko 50 njegovih saboraca, prenosi TAS S.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko demantovao je da je izjavio da će Ukrajinci biti oslobođeni od Rusije “kao što su Albanci oslobođeni od Srbije”.
„Prijatelji, pojedini strtani internet mediji, uključujući ruske, počeli su da šire moj navodni ‘citat’ i vezi sa Srbijom i Albanijom. Ja to nisam rekao. I pre nego što prenesu takvu vrstu informacije i bilo šta citiraju, novinari bi trebalo da zatraže audio ili video dokaz takve ekskluzive“, poručio je Kličko na svojoj zvaničnoj Fejsbuk stranici.
PR menadžerka Vitalija Klička Katja Zinovjeva prethodno je za N1 kratko navela da će se uskoro oglasiti o, kako je napisala – pod znacima navoda – „izjavi“ Klička koju je objavio švajcarski portal.
Švajcarski portal na albanskom jeziku „Le Canton27ch“ prethodno je objavio kako je Kličko u razgovoru sa njihovim novinarom, tokom Svetskog ekonoskog foruma u Davosu, navodno izrazio zadovoljstvo što je prvi put sreo jednog albanskog novinara, navodeći da je to dobra prilika da prenese poruku njemu i albanskom narodu.
“Čuli smo i čitali da ste i vi Albanci, kao i mi Ukrajinci, ljudi mira, slobodoljubivi, ali i borci. Danas se borimo protiv ruskog režima koji pokušava da okupira Ukrajinu, kao vi koji ste nekada bili okupirani od Srbije”, preneo je taj portal navodnu izjavu gradonačelnika Kijeva.
Iako je uz tekst objavljena fotografija novinara portala koji se rukuje sa Kličkom ispred jedne od zgrada u Davosu, snimak sporne izjave nije objavljen.
Navodna izjava je izazvala oštre reakcije u Srbiji, a povodom nje se oglasila i Ambasada Ukrajine u Beogradu navodeći da Kličko nema nikakve veze, niti ovlašćenja da iznosi stav Ukrajine koji se tiče spoljne politike.
Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu u iznosu 1.073.600.000 KM danas je iz Ministarstva finansija i trezora upućen u proceduru usvajanja Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara.
Nakon što je juče Savjet ministara usvojio Okvirni budžet za period 2022-2024. godina stvoreni su uslovi za usvajanje Nacrta zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Vjekoslav Bevanda istakao je da je ovo ministarstvo u najbržem mogućem roku u datim okolnostima završilo rad na Okvirnom budžetu i i ovogodišnjem budžetu.
– Globalni okvir Fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2022-2024. godina usvojen je 30. marta, te je uslijedio rad na dva obimna dokumenta na kojima počiva finansiranje institucija BiH i povrat javnog duga. Ministarstvo finansija i trezora BiH je u roku dva mjeseca završilo ovaj zahtjevan posao, te očekujemo da se dalje bez poteškoća nastavi dalja procedura usvajanja budžeta – rekao je Bevanda.
Na osnovu Ustava i zakona Ministarstvo finansija i trezora je tehnički izvršilac u procesu donošenja budžeta.
Nakon što Savjet ministara usvoji Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu on se upućuje ustavnom predlagaču – Predsjedništvu BiH, koje utvrđuje prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, poslije čega ga upućuje na usvajanje Predstavničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Globalni fiskalni okvir u BiH zadao je okvire za budžet institucija BiH za 2022. godinu u iznosu 1.073.600.000 KM, od čega je od indirektnih poreza 865.500.000 KM, a ostatak su vlastiti prihodi, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara.
Banjalučka policija podnijela je Okružnom javnom tužilaštvu izvještaj protiv Almira Hodžića iz Čelinca i Osmana Kozlića iz Banje Luke zbog sumnje da su počinili krivična djela zloupotreba položaja odgovornog lica, te Muhedina Spahića iz Zenice zbog sumnje da je počinio krivično djelo zaključenje štetnog ugovora.
Kozlić je ranije bio banjalučki muftija. Nakon te funkcije .Osman ef. Kozlić imenovan je za muftiju Islamske zajednice Bošnjaka u Evropi sa sjedištem u Njemačkoj
Osumnjičeni su da su navedena krivična djela počinili u toku 2016. godine obavljajući poslove predstavnika i odgovornih lica u Islamskoj vjerskoj organizaciji u Banjoj Luci.
– Medžlisu IZ Banja Luka pričinili su materijalnu štetu u iznosu od oko 1.500.000 КM – saopćeno je iz policije.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman je da omogući izvoz iz Ukrajine preko morskih luka, saopštio je danas poslije podne austrijski kancelar Karl Nehamer.
Nehamer je, nakon telefonskog razgovora sa Putinom, na pres konferenciji u Beču, rekao da najprije moraju da se uspostave bezbjednosni uslovi u ukrajinskim lukama.
Kazao je da je važno da se omogući izvoz preko luka, jer je transport žitarica težak drumskim putem.
Nehamer je naglasio da će se tek vidjeti da li se radi samo o praznim riječima, ili iskrenoj spremnosti, koja će se vidjeti tek ako se izvoz preko luka zaista omogući.
Takođe, naveo je da je Putin spreman na pregovore sa Ukrajinom o razmjeni zarobljenika.
Isto tako, prenio je, Putin je obećao da će omogućiti pristup predstavnicima Međunarodnog Crvenog krsta ratnim zarobljenicima, ali i da je tražio da to učini i Ukrajina.
Nehamer je kazao da je Austrija zemlja koja vodi politiku aktivne neutralnosti, koja s tim u vezi, razgovara sa svim stranama, ali istovremeno zna i da imenuje agresora.
“Mi smo na strani Ukrajine, a Ruska Federacija je jasno odgovorna za ovaj rat. Međutim važno je da se kroz razgovor pruži doprinos obustavi oružanih sukoba”, objasnio je austrijski kancelar.
On je ukazao da je današnji telefonski razgovor bio nastavak razgovora od prije mesec i po, kada je boravio u Moskvi.
Nehamer je istakao da je u razgovoru Putina jasno konfrontirao sa “ludilom rata” i kazao da je razgovor bio intenzivan i ozbiljan, a trajao je 45 minuta.
Prenio je da je Putinu poručio da se više ne može govoriti o ratu sa lokalnim posljedicama, već o izazivanju dramatične krize koja može da destabilizuje svjetski mir.
Podsjetio je da rat u Ukrajini ugrožava snabdijevanje namirnicama u Africi, Pakistanu i drugim dijelovima svijeta, kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu.
Dodao je, međutim, da Putin ima svoj narativ i da govori da je Evropa sama kriza što je sankcijama izazvala tešku situaciju na energetskom tržištu.
“On pravda rat, ali to što govori ne odgovara situaciji i događajima. Rekao je da nije ispoštovan proces iz Minska, da je zapad zloupotrijebio povjerenje Rusije. Ja sam mu odgovorio da su to pitanja o kojima je trebalo pregovarati i da to sve ne može opravdati rat”, rekao je Nehamer.
Nehamer je istakao da UN imaju važnu ulogu u postizanju mira u Ukrajini, a da Austrija, kao neutralna zemlja želi da podrži svjetsku organizaciju.
Na pitanje novinara da li je bilo riječi o gasu, Nehamer je prenio da je ponovo Putin, sam od sebe, rekao da će sve obaveze u vezi isporuke biti ispoštovane.
“Međutim, rekao sam mu da ćemo Gaspromovo skladište gasa u Hajdahu preuzeti, ukoliko ga ruska kompanija ne bude koristila, i da ćemo ga staviti drugima na raspolaganje”, upozorio je Nehamer.
On je rekao da pred telefonski razgovor sa Putinom nije bilo usaglašavanja sa partnerima iz EU, jer svi zastupaju isti stav, ali je najavio da će o ishodu informisati evropske partnere.
Razgovoru sa Putinom prethodili su telefonske konferencije sa predsjednikom i premijerom Ukrajine, predsjednikom Međunarodnog Crvenog krsta, generalnim sekretarom UN i predsjednikom Turske.
Sud BiH objedinio je Darku Elezu kazne koje su mu izrekli ovaj i sud u Istočnom Sarajevu, te mu izrekao jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora.
Sud BiH otpremio je presudu kojom su objedinjene kazne izrečene presudama ovog suda od 10. novembra prošle godine i tadašnjeg Osnovnog suda Srpsko Sarajevo, odnosno Okružnog suda Srpsko Sarajevo od 13. aprila 2004. godine, saopšteno je iz Suda BiH.
Eleza je Sud BiH, na osnovu sporazuma o priznanju krivice, osudio na 15 godina zatvora zbog teških krivičnih djela počinjenih u okviru organizovane kriminalne grupe, poznatog kao predmet “Lutka”.
Optužnica u predmetu “Lutka” teretila ga je za organizovani kriminal u vezi sa više teških krivičnih djela među kojima su teška ubistva, pokušaj ubistva, pljačke transporta novca i druga krivična djela počinjena od 2005. do 2009. godine.
Sud u Istočnom Sarajevu 2004. godine osudio je Eleza na pet godina i osam mjeseci zbog ubistva.
Elez se trenutno nalazi na izdržavanju kazne u zatvoru u Vojkovićima, gdje čeka odluku po ličnom zahtjevu da bude izručen Srbiji kako bi tamo izdržavao kaznu.
Komentarišući Odluku Ustavnog suda BiH da ukine odredbe Deklaracije Narodne skupštine o vraćanju prenesenih nadležnosti i zaključke u vezi Informacije o prenosu nadležnosti, predsjednik SDS Mirko Šarović ocijenio je da Ustavni sud dvostrukim aršinima radi sam protiv sebe i donosi odluke koje nisu u skladu sa Ustavom BiH.
Vlast je i računala da će Ustavni sud BiH poništiti zaključke i da se samo poigrala sa biračima. Tačno je da naši poslanici nisu glasali za Deklaraciju i zaključke jer smo znali da namjera nije iskrena, da se vlast poigrava biračima i da upravo računaju na Ustavni sud BiH. Međutim, uvijek ćemo braniti pravo Narodne skupštine i njene većine, ma ko u njoj bio, da imaju pravo na deklarativan politički stav i kreiranje političkih ciljeva, istakao je Šarović.
Predsjednik SDS mišljenja je da Ustavni sud BiH uopšte nije mogao razmatrati osporene akte i da je apelaciju 15 poslanika Predstavničkog doma morao odbaciti bez ulaženja u meritum.
Ustavni sud BiH po slovu Ustava BiH nadležan je da razmatra usklađenost opštih akata sa Ustavom BiH, a to su ustavi entiteta i zakoni. Podsjetiću vas, kada je Mladen Bosić 2016. godine podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti Odluke o usvajanju Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine i Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, Ustavni sud BiH se proglasio nenadležnim jer ne odlučuje o pojedinačnim pravnim aktima. Svojim dvostrukim aršinima u istoj situaciji, Ustavni sud BiH je potvrdio da je politički a ne pravni sud, i da se bavi lovom na vještice – ističe Šarović.
Predsjednik SDS smatra i da Republika Srpska mora insistirati na donošenju Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi strane sudije bile zamijenjene domaćim jer je to za Srpsku najvažniji prioritet.
– Ono što je bitno, to od BiH traži i Evropska komisija koja nam je jasno rekla – sa stranim sudijama nema evropskog puta. To je kapital koji režim u Republici Srpskoj nažalost ne zna da iskoristi – zaključio je Šarović.