Autor: INFO

  • Trivićeva kaže da neće da učestvuje na režimskim televizijama

    Trivićeva kaže da neće da učestvuje na režimskim televizijama

    Kandidat PDP-a za predsjednika Republike Srpske Jelena Trivić potvrdila je da se neće odazvati na večerašnje tv sučeljavanje na RTRS-u sa kandidatima SNSD-a i DNS-a Miloradom Dodikom i Radoslavom Jovičićem.
    “Obavještavam javnost da ni ja ni gospodin Šarović nemamo namjeru učestvovati u bilo kakvim TV duelima koje organizuje RTRS, niti druge režimske televizije. Isti stav ima i Nebojša Vukanović. RTRS je davno prestao biti javni servis građana, a to će ponovo postati nakon izbora 2. oktobra, navela je Trivićeva.

    Što se tiče TV duela, stavila je do znanja da je spremna samo da se odazove na poziv TV BN.

    “Dodik dobro zna da sam ja trenutno u prednosti za oko 10 odsto u odnosu na njega. Zato je bolje da odmah sada prihvati poziv BN televizije, nego da me u posljednjoj sedmici kampanje moli da mu dam šansu u TV duelu”, istakla je ona.

    Navela je i da će, ako nađe vremena, možda pogledati TV duel između Milorada Dodika i Radislava Jovičića.

    “Vjerujem da će biti komično gledati njih dvojicu kako odgovaraju na pitanja koja su im unaprijed pripremili Srđan Mazalica i Sanja Vulić”, zaključila je Trivićeva.

    Iz SNSD-a su ocijenili da je Jelena Trivić odustajanjem od TV duela pokazala kakav je njen odnos prema državnim stubovima Srpske.

    “Pokazala je i da nema hrabrosti da se suoči sa svojim protivkandidatom iz SNSD-a Miloradom Dodikom, jer nema objašnjenja za ključna pitanja u Srpskoj, izjavio je večeras portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

  • Dodik: Obezbijediti mir i razvoj – Jovičić: Zauzeti neutralan stav

    Dodik: Obezbijediti mir i razvoj – Jovičić: Zauzeti neutralan stav

    Na RTRS-u večeras je održano sučeljavanje kandidata za predsjednika Republike Srpske na koje su se odazvali kandidati SNSD-a i DNS-a Milorad Dodik i Radislav Jovičić, dok je učešće u ovoj emisiji odbila kandidat PDP-a Jelena Trivić.
    Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik poručio je večeras da će mu ključni politički cilj biti obezbjeđenje mira, razvoja i napretka Srpske.
    “Politički ciljevi u ovom nestabilnom okruženju jesu da se nastavi sa osiguranjem statusa kojim će biti obezbijeđeni mir i razvoj. To je bila naša politika i u prethodnom vremenu”, rekao je Dodik večeras u TV debati predsjedničkih kandidata na RTRS-u.

    On je istakao da je veoma važno da Republika ima ustavni kapacitet da bira predsjednika koji će je predstavljati što čini neposredno na izborima.

    “Željka Cvijanović vidljiv je predsjednik Republike Srpske i radila je u skladu sa Ustavom i bila kohezioni faktor ukupnih procesa. Ona jeste veliki znalac međunarodnih procesa i odnosa što je veoma značajno”, dodao je Dodik.

    Prema njegovom mišljenju, Srpska se nalazi u nepovoljnom okruženju i zato treba odmjeriti sve ciljeve.

    “Oni moraju korespondirati sa globalnim problemima, a to su energija i hrana. Vjerujem da ću biti izabran i ovim pitanjima ću se posvetiti. I do sada smo uspjeli obezbijediti da u Srpskoj građani ne osjete probleme energetske krize ili nešto drugo”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će i ove zime građani biti sigurni.

    “Kada je riječ o nivou BiH nastavićemo štititi interese Srpske, koja može da se ponosi izbornim procesom bez obzira što je napaduju različiti faktori. Neću da komentarišem konkurenciju, a možda da je Kristijan Šmit došao u večerašnju debatu i neko drugi bi isto uradio”, rekao je Dodik.

    On je napomenuo da je sa Radislavom Jovičićem (kandidatom DNS-a za predsjednika Republike Srpske), koji je bio ministar unutrašnjih poslova, konstruktivno sarađivao.

    Govoreći o situaciji u BiH, Dodik je naveo da je politika SNSD-a bila da se zaustavi prenos nadležnosti.

    “To smo uradili i niko više ne postavlja pitanja prenosa nadležnosti na šta sam ponosan. Očuvanjem nadležnosti Srpske očuvali smo njen ustavni karakter”, kategoričan je Dodik.

    On je napomenuo da EU i SAD ne poštuju ustavno-pravnu poziciju BiH i žele da vladaju putem pravila koja nameću.

    “NATO savez nije opcija za Republiku Srpsku i naše politike nisu rat sa ovim savezom. Činjenica jeste da NATO nije prisutan u BiH”, podsjetio je Dodik.

    On je naveo da nikada nije oklijevao da kaže strancima šta misli o svemu.

    “Interesi stranaca su antisrpski. Dajući strancima legitimitet podržavamo ih u borbi protiv samih nas. Činjenica je da međunaroda zajednica hoće dijalog o unutrašnjem uređenju BiH što odudara od Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zato za nas nije prihvatljiva BiH koja će biti mimo Ustava”, ponovio je Dodik.

    On je podsjetio da nema političkih snaga u Sarajevu koji će prihvatiti stabilnu Srpsku.

    “Kada pričamo o Otvorenom Balkanu muslimani kažu da je to neki srpski koncept. Jedini izlaz jeste slovo Dejtona i Ustava. Moramo strance odbaciti i međusobno razgovarati. Moja politika jeste ustavna BiH i drugu nećemo pogotovo na putu ka EU da uradimo nešto što je protiv naših interesa. Naš otpor međunarodnoj zajednici biće dominantna politika i dalje”, kaže Dodik.

    On je ocijenio da se svijet promijenio i nestabilan je.

    “Ono što smo znali ranije ne postoji i svijet se kreće ka multipolarnosti. Kina, Rusija i mnogi drugi faktori jačaju i pokazuju moć na globalnom nivou. EU je bila odlična ponuda, ali je danas u sistemskoj i strukturnoj krizi i nije primamljiva kao prije i ono što može da garantuje buduće vrijeme za nas”, smatra Dodik.

    On je ocijenio da se sada vidi da je bilo ispravno što je Srpska odbacila neke priče na putu ka EU.

    “To je vidljivo iz toga što nismo prepustili Policiju Republike Srpske. Najveći kolateral u sukobu Ukrajine i Rusije na globalnom nivou jeste EU”, smatra Dodik.

    On je rekao da treba dobro da se razmisli kakva je EU i da li će uspjeti da riješi problem energenata, hrane šta nudi i da li će ostati kao zajednica u postojećem obliku.

    “Srećan sam zbog dobrih odnosa sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, predsjednikom Kine Si Đinpingom, ali i sa mnogim ljudima iz Evrope”, rekao je Dodik.

    JOVIČIĆ: SRPSKA TREBA DA TRAŽI PRIJATELJE U OKRUŽENJU I SVIJETU

    Kandidat DNS-a za predsjednika Republike Srpske Radislav Jovičić izjavio je večeras da je Srpska u specifičnoj političkoj situaciji i da treba da traži prijatelje u okruženju i svijetu, te naglasio da kao mala zemlja ne bi trebala da se uvlači u bio kakve odnose između malih i velikih.

    “Mi moramo da zauzmemo neutralan stav. Moramo da shvatimo da smo okruženi članicana NATO-a i EU te da moramo da pratimo politiku Srbije, a znamo da je ona u programu Partnerstva za mir”, rekao je Jovičić.

    On ističe da se u okviru BiH treba razgovarati i dolaziti do rješenja te da ne treba dozvoliti da to nameću predstavnici međunarodne zajednice.

    “Moramo naći partnere u Federaciji BiH, a onda tu saradnju širiti na Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Sloveniju i da se na taj način razvijamo”, naglasio je Jovičić.

    Jovičić je istakao da Republika Srpska mora da bude partner međunarodnoj zajednici, ali da joj ne treba tutor.

    “U BiH moraju postojati snage koje će se dogovarati u interesu građana”, kaže Jovičić.

    Jovičić je rekao da Republika Srpska treba da se drži Dejtonskog sporazuma, te dodao da zna da je teško raditi i boriti se u Sarajevu za Srpsku, ali da se bitka za nadležnosti Republike stalno mora voditi.

    On je rekao da će ako bude izabran, biti predsjednik svih građana Republike Srpske.

    “Neću dijeliti građane na to da li su glasali za mene ili ne”, rekao je Јovičić.

    Smatra da je u posljednje četiri godine uloga predsjednika Srpske nije bila dovoljno vidljiva.

    “Odnosi međunarodne zajednice prema državnoj zajednici BiH, posebno prema Republici Srpskoj, nisu nimalo svijetli”, kaže Јovičić.

  • Sjeverna Koreja nastavlja nuklearnu politiku

    Severna Koreja je usvojila zakon kojim zvanično utvrđuje nastavak politike nuklearnog naoružavanja.

    Severnokorejski lider Kim Džong Un poručio je da je taj proces “nepovratan” i zabranio je bilo kakve pregovore o denuklearizaciji, prenosi Rojters.

    Ova odluka dolazi u trenutku kada se procenjuje da je Severna Koreja sprema da nastavi nuklearna testiranja, po prvi put od 2017, nakon istorijskih samita sa tadašnjim predsednikom SAD Donaldom Trampom i drugim svetskim liderima 2018. , koji nisu uspeli da ubede Kima da odustane od razvoja nuklearnog naoružanja, navodi britanska agencija.

    Vrhovna narodna skupština u Pjongjangu usvojila je ovaj zakon u četvrtak, izvestila je državna novinska agencija KCNA.

    On precizira kada se nuklearno oružje može koristiti, uključujući tu i zaštitu strateških sredstava zemlje i situaciju ako ona bude napadnuta.

    Zakonom se takođe zabranjuje bilo kakvo deljenje nuklearnog oružja ili tehnologije sa drugim zemljama, izvestila je KCNA.

    „Najveći značaj donošenja zakona o politici nuklearnog oružja je da se povlači nepovratna linija kako ne bi bilo pogađanja oko našeg nuklearnog naoružanja“, poručio je Kim u govoru u Vrhovnoj narodnoj skupštini.

    On je upozorio SAD i njihove saveznike u Aziji da će Severna Koreja koristiti svoje nuklearno oružje kada bude ugrožena.

    “Cilj Sjedinjenih Država nije samo da eliminišu našu nuklearnu moć, već da nas na kraju primoraju da se predamo ili oslabimo svoje pravo na samoodbranu, kroz odustajanje od naših nuklearnih bombi, kako bi one mogle da sruše našu vladu u bilo kom trenutku “, rekao je Kim u govoru koji je objavila KCNA, prenosi AP.

    On je još naglasio da nikakve sankcije ne mogu da primoraju Pjongjang da odustane od razvoja nukleranog oružja.

    „Neka nas sankcionišu na 100 dana, 1.000 dana, 10 godina ili 100 godina.Nikada se nećemo odreći svojih prava na samoodbranu koja čuvaju egzistenciju naše zemlje i bezbednost našeg naroda, samo da bismo privremeno ublažili poteškoće sa kojima se sada suočavamo“, rekao je severnokorejski vođa, prenosi američka agencija.

    Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena ponudila je da razgovara sa Pjongjangom bilo kada i na bilo kom mestu, a predsednik Južne Koreje Jun Suk Jol saopštio je da će njegova zemlja pružiti ogromnu ekonomsku pomoć Severnoj Koreji, ako pokaže konkretne korake u odustajanju od svog nuklearnog arsenala, navodi Rojters.

  • CEFTA: Izvoz iz BiH stigao uvoz

    CEFTA: Izvoz iz BiH stigao uvoz

    Pokrivenost uvoza izvozom Bosne i Hercegovine sa zemljama CEFTA u prvih sedam mjeseci iznosila je skoro 100 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Naime, kako su iz Agencije istakli za “Nezavisne novine”, u periodu januar – juli 2022. godine izvoz iz Bosne i Hercegovine u zemlje CEFTA iznosio je milijardu i 942 miliona KM, što je za 60,7 odsto više nego u istom periodu 2021. godine.

    “U istom periodu uvoz je iznosio milijardu i 953 miliona KM, što je za 33,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 99,4 odsto”, kazali su iz Agencije. U sedam mjeseci ove godine u Crnu Goru izvezeni su proizvodi u vrijednosti 329 miliona KM, dok je iz ove zemlje uvezena roba za oko 49 miliona KM.

    U Sjevernu Makedoniju u ovom periodu plasirano je oko 95 miliona KM, dok su iz ove zemlje stigli proizvodi vrijedni 108 miliona KM.

    U Srbiju je izvezena roba vrijedna 1.424.281.000 KM, dok je iz Srbije došla u vrijednosti 1.737.623.000 KM.

    “U ostale zemlje CEFTA i područja u periodu januar – juli plasirani su proizvodi u iznosu od 93.238.000 KM, dok ih je uvezeno za 57.521.000 KM”, stoji u podacima BHAS-a. U periodu januar – juli prošle godine izvoz iz BiH u zemlje CEFTA iznosio je milijardu i 202 miliona KM, dok je uvoz iznosio milijardu i 450 miliona KM, te je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 82,9 odsto.

    Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, istakao je da BiH u prilog idu dva sektora, energetika i ugalj, te ako se definiše pravi odnos unutar BiH što se tiče potreba za drvnim sortimentima, i u toj sferi može da se ostvari značajniji izvoz.

    “Pokrivenost izvoza uvozom je posljedica izvoza pojedine robe koja je u ovom momentu tražena u zemljama CEFTA. Rezultati koje imamo kada je u pitanju robna razmjena bili bi još bolji ukoliko bi se našlo političkog sluha da se shvati važnost inicijative “Otvoreni Balkan”, kako bi se BiH pridružila ovoj inicijativi. Ova kriza je ukazala na to da treba da razvijamo regionalne inicijative, da radimo na razmjeni roba i usluga, radne snage i kapitala sa onima koji su nama slični po finansijskoj moći, kulturološkim tradicijama i infrastrukturnom jednakošću”, kazao je Ljuboja.

    Ekonomista Slaviša Raković, rekao je za “Nezavisne” da ovaj podatak govori da je vjerovatno došlo do daljeg produbljavanja tržišta između Bosne i Hercegovine i zemalja regiona.

    “Privrednici što više rade zajedno u dobrim uslovima koje CEFTA nudi, omogućavaju rast trgovine u svakom pogledu. Vjerujem da je i apsolutni nivo trgovine porastao i ovo ne samo da je dobro za BiH, već za cijeli region koji obuhvata CEFTA”, naglasio je Raković.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da su neki od razloga za ovakav skor ograničenja izvoza određenih proizvoda koje je uvodila u ovom periodu Srbija kao najveći izvoznik u CEFTA i država iz koje mi najviše uvozimo.

    “Samim time naš uvoz bi morao biti manji. Tu su i rast cijena, a i tražnja za određenim proizvodima koje mi izvozimo, ali teško je reći koliko od ovoga je privremeno, a koliko je znak da se ukupni odnosi u CEFTA mijenjaju i da ćemo održati ili unaprijediti ovaj nivo pokrivenosti”, zaključio je Gavran.

  • Austrija protiv ograničenja cijene ruskog gasa

    Austrija protiv ograničenja cijene ruskog gasa

    Austrija ne može trenutno glasati za prijedlog Evropske komisije o uvođenju ograničenja cijene ruskog gasa, najavilo je Ministarstvo energetike Austrije povodom sastanka ministara energetike EU.

    Iz Ministarstva je saopšteno da se radi prije svega o pitanju sankcija, a ne energetsko političkom pitanju.

    • Koliko god bolno bilo mi smo i dalje ovisni od ruskog gasa – naglašava Beč.

    Ministarstvo je prve prijedloge Evropske komisije ocijenilo kao korake u ispravnom pravcu.

    Ministarka energetike Leonore Gevesler će na sastanku sa kolegama iz članica EU zatražiti da se cijena smanji pametnim mjerama za smanjenje potrošnje struje.

  • Stiže vakcina koja će promeniti svijet

    Stiže vakcina koja će promeniti svijet

    Naučnici sa Univerziteta Oksford razvili su vakcinu protiv malarije koja bi, kako očekuju, trebalo da uđe u upotrebu naredne godine pošto su testovi pokazali da pruža do 80 odsto zaštite od smrtnosne bolesti.

    Vakcina ima potencijal da promeni svijet, prenosi Bi-Bi-Si.

    Prema oceni naučnika, ključno je što je u pitanju jeftina vakcina i već postoji dogovor o proizvodnji više od 100 miliona doza godišnje.

    Humanitarna organizacija “Ne više malarija” (Malaria No More) navela je da nedavno postignuti napredak znači da bi “za naših života” deca mogla da prestanu da umiru od malarije.

    Bilo je potrebno više od jednog veka za razvoj efikasnih vakcina, pošto je parazit izazivač malarije, koji se širi ubodom komarca, izuzetno složen i neuhvatljiv.

    To je meta koja se stalno kreće i menja oblik u telu, zbog čega je teško napraviti zaštitu.

    Svetska zdravstvena organizacija je prošle godine donela istorijsku odluku i odobrila da se prva vakcina koju je razvila britanska kompanija GSK koristi u Africi.

    Tim sa Oksforda tvrdi da je njihov pristup efikasniji i da se nova vakcina može lakše proizvoditi u daleko većim količinama.

  • “Evropa se sprema za jednu od najgorih zima u istoriji”

    “Evropa se sprema za jednu od najgorih zima u istoriji”

    EU bi mogla da se suoči sa recesijom usljed rekordno visokih cijena gasa, pošto će naredna zima biti jedna od najgorih u istoriji, izjavio je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni.

    “To niko ne može isključiti. Trenutna inflacija gurnuće našu ekonomiju u metež, a sljedeća zima mogla bi biti jedna od najgorih u istoriji. Suočeni smo sa nesigurnošću bez presedana, ali su brojke za ekonomiju EU u cjelini i dalje pozitivne i situacija na tržištu rada je dobra”, rekao je Đentiloni u intervjuu za njemački magazin “Špigl”.

    On nije odbacio mogućnost da će neke zemlje EU morati da smanje potrošnju gasa.

    “To zavisi od odluka predsjednika Rusije Vladimira Putina i toga kako se mi ponašamo. Već je neophodno da se štedi energija, mada vidimo dobar napredak u popunjavanju skladišta gasa i štedi se energija”, istakao je Đentiloni.

    Đentiloni je dodao da je situacija “vrlo različita” u zemljama EU, prenio je TASS.

    Vlade zemalja EU već preduzimaju “neposredne mjere”. Do kraja avgusta, za borbu protiv energetske krize izdvojen je novac gotovo jednak procentu jedan odsto od BDP-a EU, a do kraja godine bi moglo doći do porasta finansiranja na dva odsto od BDP-a.

  • Zbog opasnosti od ruske agresije Bajden odobrio vojnu pomoć i za Bosnu i Hercegovinu

    Zbog opasnosti od ruske agresije Bajden odobrio vojnu pomoć i za Bosnu i Hercegovinu

    Američki državni sekretar Entoni Blinken doputovao je u četvrtak u neplaniranu posjetu Kijevu pošto je Bajdenova administracija najavila veliku novu vojnu pomoć vrijednu više od dvije milijarde dolara Ukrajini i drugim evropskim državama među kojima je i Bosna i Hercegovina.

    Na sastancima s visokim ukrajinskim zvaničnicima, Blinken je rekao da je Bajdenova administracija obavijestila Kongres o svojoj namjeri da osigura dvije milijarde dolara dugoročnog stranog vojnog finansiranja Ukrajini i 18 drugih zemalja, uključujući članice NATO i regionalne bezbjednosne partnere, koji su u opasnosti od ruske agresije.

    U očekivanju odobrenja Kongresa, oko milijardu dolara od toga će otići Ukrajini, a ostatak će biti podijeljen između Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Gruzije, Grčke, Kosova, Letonije, Litvanije, Moldavije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Poljske, Rumunije, Slovačke i Slovenije, saopštio je Stejt Department.

    To će pomoći nabrojanim zemljama da “odvrate i odbrane se od novih prijetnji njihovom suverenitetu i teritorijalnom integritetu” jačanjem njihove vojne integracije sa NATO i suprotstavljanjem “ruskom utjecaju i agresiji”, navodi se u Ministarstvu.

    Strano vojno finansiranje ili FMF, omogućava primaocima da kupe odbrambenu opremu američke proizvodnje, često u zavisnosti od njihovih specifičnih potreba, prenosi Klix.

  • Čarls je novi britanski kralj

    Čarls je novi britanski kralj

    Čarls, sin kraljice Elizabete II koja je preminula u 97. godini, novi je britanski kralj.

    On automatski postaje kralj kao najstariji sin Elizabete II i nije potrebno krunisanje.

    Poslednji kralj bio je Džordž VI, otac Elizabete II. U prošlosti, kraljica je izrazila želju da Čarls preuzme Komonvelt.”Moja je iskrena želja da Komonvelt nastavi da nudi stabilnost i kontinuitet za buduće generacije i da jednog dana princ od Velsa nastavi važan posao koji je moj otac započeo 1949. godine”, rekla je Elizabeta Druga pre četiri godine. Podsetimo, Čarls (73) čekao je decenijama da postane kralj i princ je sa najdužim stažom u britanskoj istoriji. On je najstariji od četvoro dece rođene od kraljice i njenog pokojnog supruga, princa Filipa. Kada je njegova majka preuzela presto sa 25 godina, postao je britanski naslednik sa 3 godine. Čarlsove titule uključuju one princa od Velsa, vojvode od Kornvola, vojvode od Rotseja i grofa od Kerika.

  • Otkrivena bolest od koje jebolovala kraljica Elizabeta Druga

    Otkrivena bolest od koje jebolovala kraljica Elizabeta Druga

    Svet se zabrinuo za kraljicu Elizabetu posle loših vesti sa britanskog dvora. Iako je do juče izgledala dobro, koliko je to moguće u njenim godinama, danas je pod strogim nadzorom lekara, a u letnjoj rezidenciji u Balmoralu okupila se cela porodica. Čak su Hari i Megan produžili boravak u Britaniji i otputovali u Škotsku kako bi je videli.

    Neki portali navode da bi uzrok kraljičinog sve ozbiljnijeg zdravstvenog stanja mogao da bude i kancer. Priče su počele da kruže još pre nekoliko meseci, kada se deo javnosti zapitao zbog čega je njena ruka, prilikom susreta sa nekoliko uvaženih ličnosti u Vindzoru, bila ljubičasta.

    Da li je u pitanju starost ili nešto drugo? U razgovoru za jedan australijski sajt doktor Gabrijel Mirkin rekao je da su to zapravo modrice koje mogu biti simptom leukemije.

    “Kod starijih ljudi poput nje, modrice ne ukazuju samo da nešto nije u redu sa procesom zgrušavanja krvi, već često nastaju kao posledica raka krvi ili malignih bolesti. Leukemija bi mogla da bude uzrok”, rekao je dr Mirkin.

    Lečenje ovakvih oboljenja uključuje hemoterapiju i zračenje, što bi moglo da objasni zbog čega se Elizabeta poslednjih meseci povukla ne samo iz javnosti već i iz svoje zvanične rezidencije, Bakingemske palate.