VRBAS Media

Autor: INFO

  • Biden: Kineski predsjednik mi je rekao da će autokratije upravljati svijetom, prevario se

    Biden: Kineski predsjednik mi je rekao da će autokratije upravljati svijetom, prevario se

    Predsjednik Joe Biden otkrio je da ga je kineski predsjednik Xi Jinping nakon što je izabran u Bijelu kuću upozorio da su demokratije u padu i da će jednog dana “autokratije upravljati svijetom”.

    “Živimo kroz globalnu borbu između autokratija i demokratija”, rekao je Biden tokom svog uvodnog obraćanja studentima završne godine Američke Pomorske akademije.

    “Sreo sam se sa Xi Jinpingom više puta nego bilo koji drugi svjetski lider. Kada me nazvao da mi čestita izbornu pobjedu, rekao mi je ono što je rekao mnogo puta ranije”, rekao je Biden.

    “Rekao je da se demokratije ne mogu održati u 21. vijeku, autokratije će upravljati svijetom. Zašto? Stvari se mijenjaju tako brzo. Demokratije zahtijevaju konsenzus, potrebno je vrijeme, a vi nemate vremena”, dodao je.

    Biden je u petak ponovio da vjeruje da će demokratije pobijediti autokratije poput Kine i Rusije. Iskoristio je rat u Ukrajini da potkrijepi svoju argumentaciju, rekavši da, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin želio da “fincizira” cijelu Evropu i prisili nacije da budu neutralne, Putinovi postupci su zapravo “Natoizirali” kontinent.

    “Xi je u krivu. Svaki od vas, dok budete izlazili u svijet, neće biti samo ponosni pripadnik Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, već ćete biti predstavnici i branioci naše demokratije”, Biden je rekao maturantima 2022. okupljenim u Annapolisu u Merilendu.

    “Zvuči otrcano, ali bukvalno naše demokratije”, nastavio je.

    “Zato se zaklinjete, ne meni kao vašem glavnokomandujućem ili bilo kom političkom lideru, već Ustavu. Naš narod vam polaže veliko povjerenje i veliku vjeru”, dodao je.

    Posljednjih mjeseci mnoge zemlje su krenule u sankcionisanje Rusije i snabdijevanje Ukrajine vojnom i humanitarnom pomoći u nastojanju da podrže Kijev dok brani svoj suverenitet. Rusija je imala malo saveznika u borbi, iako je njena najmoćnija bila Kina .

    Navodeći doprinose raznih nacija da pomognu Ukrajini, kao i sankcioniranju Rusiji, tokom tromjesečne invazije, Biden je rekao: “Vidimo da se svijet ne poklapa u smislu geografije, istok i zapad, Pacifik i Atlantik već u smislu vrijednosti.”

    “Amerika vodi ne samo primjerom svoje moći već i snagom svog primjera. Razmislite zašto je većina nacija pristala da nas podrži”, rekao je Biden.

    “Najmoćnije oruđe kojim ćete raspolagati je naša mreža globalnih saveza bez premca i snaga našeg partnerstva”, rekao je okupljenima.

  • Trump: Umjesto finansiranja Ukrajine, Amerika treba osigurati sigurne škole kod kuće

    Trump: Umjesto finansiranja Ukrajine, Amerika treba osigurati sigurne škole kod kuće

    Bivši američki predsjednik Donald Trump je izjavio kako Sjedinjene Američke Države umjesto finansiranja Ukrajine trebaju kako prioritet imati finansiranje sigurnosti škola.

    Donald Trump je ovo rekao na sastanku “National Rifle Association” najveće američke organizacije koja okuplja lobiste i ljubitelje vatrenog oružja. Sastanak je održan u Houstonu, samo tri dana nakon pucnjave u osnovnoj školi u kojoj je ubijeno 19 učenika i dvije učiteljice.

    “Potrošili smo trilione u Iraku i Afganistanu i nismo dobilo bilo šta zbog toga. Prije nego izgradimo naciju u ostatku svijeta, trebamo obezbjediti sigurne škole za našu vlastitu djecu u našoj državi”, rekao je Trump.

    Trump je i odbio prijedloge o tome da se uvede strožija kontrola na posjedovanje oružja u SAD-u, kazavši da pristojni Amerikanci trebaju imati mogućnost da imaju vatreno oružje kako bi se zaštitili od zla.

    Umjesto toga preporučio je da sve škole imaju jedan ulaz gdje će se nalaziti detektor metala i barem jedan naoružani policajac u svakom kampusu.

    Godišnja konferencija NRA, koji broji pet miliona članova odvija se samo 450 kilometara od grada Uvalde u kojem se desio najgori napad na školu u SAD-u u posljednjem desetljeću.

  • Arnautović zbog Šešelja šokirao kolege u CIK-u

    Arnautović zbog Šešelja šokirao kolege u CIK-u

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH nakratko je prekinula sjednicu jer je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, mimo ranije prakse i bez znanja ostalih članova CIK-a, pokušao da ova institucija ne ovjeri učešće na izborima Srpske radikalne stranke – dr Vojislav Šešelj, a u jednom trenutku postavilo se i pitanje da li će zbog Arnautovićevog načina rada CIK biti sposoban da sprovede predstojeće izbore.

    Ono što je najviše zasmetalo, prije svih, Vanji Bjelici Prutini i Vladi Rogiću, članovima Centralne izborne komisije BiH, jeste to što je Arnautović iznio niz političkih stavova pokušavajući da ospori ime Srpske radikalne stranke – dr Vojislav Šešelj. Obrazlažući svoj prijedlog, pored toga što je Šešelja nazvao ratnim zločincem, Arnautović je u nekoliko navrata politiku ove stranke optužio za “propagiranje velikosrpske zločinačke ideologije”, stvaranje “velike Srbije u čijem sastavu bi bila i Bosna i Hercegovina”.

    “Upravo realizacija takve ideologije i politike u praksi za vrijeme agresije na suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine rezultirala je brojnim masovnim i pojedinačnim zločinima počinjenim pretežno nad Bošnjacima, uključujući i počinjeni zločin genocida”, rekao je, između ostalog, Arnautović.

    Nakon što je Arnautović završio svoje izlaganje, reagovala je Bjelica Prutina, naglašavajući da to što predsjednik CIK-a radi u najmanju ruku nije korektno te da je “blago rečeno šokirana”.

    “Bilo bi korektno da ste pitanje iznijeli na kolegijumu. Nemam ništa protiv Vašeg mišljenja, ali kao član CIK-a treba da znamo o čemu će se raspravljati na sjednici, a ne kad se upale kamere”, rekla je Bjelica Prutina.

    Slično je reagovao i Rogić, a njega je djelimično podržao i Željko Bakalar, član CIK-a, koji je rekao da bez obzira na svoje lično mišljenje, neće podržati Arnautovićev prijedlog jer CIK treba da se bavi isključivo onim što mu zakon pripisuje.

    “Ako ćemo ovako dalje raditi, neće nam pomoći sve pare ovog svijeta da sprovedemo izbore”, rekao je Rogić.

    I pored brojnih negodovanja, Arnautović je insistirao da se o njegovom prijedlogu glasa, pokušavajući “podvaliti” da se o ovjeri političkih partija glasa zbirno za sve, a posebno za njegov prijedlog. Na kraju ni samim članovima CIK-a nije bilo jasno o čemu glasaju, a nakon što su čak četiri člana tražila pauzu, Arnautović je prekinuo sjednicu, koja je nastavljena nekoliko trenutaka kasnije. Na kraju je CIK ovjerio prijave 59 političkih stranaka i osam nezavisnih kandidata koji u potpunosti ispunjavaju zakonom propisane uslove za učešće na opštim izborima.

    Kada je riječ o Srpskoj radikalnoj stranci – dr Vojislav Šešelj, četiri člana CIK-a bila su da se ova stranka ovjeri za učešće na izborima jer registracija imena stranke nije u njihovoj nadležnosti, već nadležnosti sudova, dok su Aranutović i Ahmet Šantić glasali protiv ovjere te stranke, a s obzirom na ishod glasanja, o ovjeri te stranke biće riječi na narednoj sjednici CIK-a.

    Osim toga CIK nije ovjerio učešće na izborima za 32 političke stranke i one će biti obaviještene o nedostacima prijave i imaće rok od dva dana od dana prijema obavještenja, tačnije do ponedjeljka, 30. maja, da otklone nedostatke.

    Novac za izbore biće obezbijeđen
    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, i Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, rekli su da će biti obezbijeđen novac za predstojeće opšte izbore u BiH te da se sve aktivnosti za sprovođenje izbora mogu odvijati.

    “Ponudio sam da Republika Srpska i FBiH plate svoj dio. Ne znam u čemu je problem. Mogu biti date i pozajmice i kada BiH bude imala usvojen budžet, vratiće 12 miliona KM potrebnih za finansiranje izbora”, rekao je Dodik, ponavljajući da BiH nije normalna zemlja i da se ne smije imati iluzija da će rješavanjem navedenog pitanja svi problemi biti otklonjeni.

  • Detalji masakra u Teksasu: Policija ušla u učionicu nakon 40 minuta

    Glavni službenik za bezbjednost u Teksasu rekao je da je policija donijela pogrešnu odluku u vezi masakra u Osnovnoj školi Robb.

    “Kad bih mislio da će to pomoći, izvinio bih se”, rekao je Steven McCraw tokom konferencije za novinare.

    Rekao je da policajci nisu ušli u školu jer nisu vjerovali da se pucnjava još uvijek odvija.

    Na snimcima nastalima tokom napada vidi se kako roditelji djece pokušavaju sami ući u školu kako bi spasili djecu, ali im to onemogućavaju policajci. Roditelji mole policajce da krenu u akciju i upucaju napadača ili da ih barem puste da to učine oni sami. Jedna majka tvrdi da su joj stavili lisice, a protiv jednog roditelja su navodno upotrijebili suzavac, prenosi Index.

    Policiji je trebalo 40 minuta da uđe u školu
    McCraw je potvrdio kako je policiji trebalo 40 minuta da uđe u školu i učionicu u kojoj se dogodila pucnjava. Učenici su iznutra više puta zvali policiju, neki su zvali i s mobitela već stradalih kolega i učiteljica.

    Policajci nisu ušli u učionicu do 12.50, rekao je McCraw, kad su snage bezbjednosti iskoristile ključ od domara da otvore zaključana vrata i ubiju Ramosa.

    Potvrđeno je kako se ispred škole okupilo čak 19 policajaca, ali nisu ušli unutra. Nakon što je napadač ubijen, policija je kod njega pronašla čak 1.657 komada streljiva. Podsjetimo, napadač je tokom pucnjave ubio 19 učenika i dvije nastavnice, a ranio još najmanje 17 osoba.

    Vlasti kažu da nije imao kriminalnu prošlost, senator se ne slaže
    Republikanski senator iz Teksasa Tony Gonzales izjavio je danas da je masovni ubica Salvador Ramos uhapšen prije četiri godine nakon što je “rekao ljudima da planira pucati u školi kada navrši 18 godina”.

    “Ubica je uhapšen prije nekoliko godina, prije četiri godine, jer je imao ovaj plan i rekao – kad budem apsolvent 2022. godine, pucaću u školu”, rekao je Gonzales za Fox News.

    Važno je istaknuti da su vlasti ranije rekle da Ramos nije imao kriminalnu prošlost.

    Majka ubice iz Teksasa: Molim vas da oprostite mom sinu, imao je svoje razloge
    Majka Salvadora Ramosa, tinejdžera koji je u Osnovnoj školi Robb u Teksasu ubio 19 učenika i dvije učiteljice, molila je za oprost svom sinu. Adriana Martínez Reyes, čiji je sin u vremenskom periodu od nekoliko dana kupio dvije puške i ogromnu količine municije te počionio ovaj masakr, dala je izjavu za medije.

    “Nemam riječi. Ne znam šta je mislio. Imao je svoje razloge zašto je učinio to što je učinio. Molim vas, ne osuđujte ga. Ja samo molim da mi oproste nedužna djeca koja su stradala”, rekla je njegova majka.

  • CIK se raspada, članovi posvađani

    CIK se raspada, članovi posvađani

    Sjednica Centralne izborne komisije BiH prekinuta je na kratko zbog “svađe” članova Centralne izborne komisije.

    Naime, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, mimo znanja ostalih članova CIK, na sjednici je predložio da se za učešće na izborima ne ovjeri Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj pod tim imenom.

    “Predložio bih CIK-u da ovu stranku obavijesti da korigira naziv u svom imenu tako što će u izborne svrhe neovisno od toga kako je sud riješio ovaj dio naziva dr Vojislav Šešelj izostaviti”, rekao je Arnautović.

    Objašnjavajući ovaj prijedlog, Arnautović je iznio niz političkih stavova, pozivajući se na izmjene Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH.

    On je naveo da je dr Vojislav Šešelj “presuđeni ratni zločinac”, navodeći da se ta stranka zalaže za veliku Srbiju, da ta stranka baštini borbu za ujedinjenje svih srpskih zemalja, a to znači “borba za propagiranje velikosprske idelogije”.

    Nakon ovih Arnautovićevih riječi reagovali su Vanja Bjelica Prutina i Vlado Rogić, članovi Centralne izborne komisije BiH, koji su nakon kraće prepirke zatražili pauzu.

    “Bilo bi korektno da ste pitanje iznijeli na kolegijumu. Nemam ništa protiv vašeg mišljenja, ali kao član CIK treba da znamo o ćemu će se raspravljati na sjednici, a ne kad se upale kamere”, rekla je Prutina.

    I Vlado Rogić rekao je da se radi o krupnom pitanju i da Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj ima odbornike te da je način na koji Arnautović vodi sjednicu iznenađujući.

    “Nije vam to korektno. Ovo su politička pitanja i ne slažem se s uvođenjem političkih pitanja za ovaj sto. Vidite da nije dobar način da uopšte krenemo u izborni proces. Ako ćemo ovako dalje raditi, neće nam pomoći sve pare ovog svijeta da provedemo izbore”, rekao je Rogić.

    Uprkos protivljenju većine članova, Arnautović je insistirao da se o njegovom prijedlogu glasa, međutim ni samim članovima CIK nije bilo jasno kako i na koji način, a nakon svega uslijedila je pauza.

    Nakon pauze, članovi CIK-a izjašnjavali su se pojedinačno o registraciji svake političke stranke, a u slučaju Srpske radikalne stranke dr Vojislav Šešelj, četiri člana CIK-a bila su za registraciju ove stranke, a Arnautović i Ahmet Šantić bili su protiv, tako da će zbog ovog slučaja morati biti održana nova sjednica CIK-a.

  • Kristijan Šmit za Borenovića 90 odsto visoki predstavnik

    Kristijan Šmit za Borenovića 90 odsto visoki predstavnik

    Zašto je i u kojem svojstvu Kristijan Šmit boravio u Banjaluci, po mišljenju PDP, najbolje je objasnio njihov lider. Branislav Borenović kaže da je Šmit, gotovo pa visoki predstavnik. Jasnija su tako i opravdanja gradonačelnika Banjaluke koji je isto to, indirektno, juče priznao.

    “Kristijan Šmit je realnost, on je 90 odsto visoki predstavnik prihvaćen od strane svih članica za implementaciju mira. I od onih članica koje su stalne članice Savjeta za bezbjednost Ujedinjenih nacija, on je realnost, čovjek koji može da bude dio rješenja”, kaže Borenović.

    Od juče ne prestaju osude zbog sastanka Šmita i Stanivukovića koji su malo sastančili, a malo turistički šetali po gradu. Za mnoge nema dileme da je gradonačelnik Banjaluke prekršio zaključke Narodne skupštine u kojima stoji da Šmit nije legalno izabran. To, uporno negiraju u PDP-u.

    “Gospodin Stanivuković je sam rekao u kojem se svojstvu sastao sa gospodinom Šmitom. Ono što mi govorimo iz PDP-a od samog početka jeste da Šmit nije imenovan u skladu sa pravilima Savjeta bezbjednosti i svim procedurama. Međutim, da je on realnost u Bosni i Hercegovini i da se treba razgovarati, jeste”, kaže Anja Petrović, portparol PDP-a.

    U SDS-u nemaju komentara niti se javljaju na pozive. U DNS-u nikome ništa nije jasno.

    “Nije mi jasno u kom svojstvu je gospodin Šmit došao niti mi je jasno u kom svojstvu ga je primio gradonačelnik Banjaluke. Interesuje me da li to sada gospodin Šmit u nedostatku legitimiteta odlučio da sarađuje sa lokalnim zajednicama izbjegavajući državne institucije Republike Srpske”, rekao je Nenad Nešić, lider DNS-a.

    Jasno je zato rukovodstvu Srpske ko su, kako kažu, izdajnici. PDP, kaže srpski član Predsjedništva BiH, 90 odsto izdaju, a 100 odsto prodaju Srpsku.

    “Narod treba da upamti da ima onih koji su spremni da mimo interesa najviših organa, a to je Narodne skupštine Republike Srpske a i Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma drugačije se ponašaju. Ne komentarišem toliko Stanivukovića koliko ove njihove rukovodioce koji su smatrali i koji već duže vremena najavljuju tako nešto”, izjavio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Kristijan Šmit juče je obišao spomenik 12 beba, koji je svrstao u znamenitosti Banjaluke. To je pokrenulo lavinu osuda u Republici Srpskoj.

  • Dodik Trasovoj: Velika Britanija želi da diskredituje srpski narod

    Dodik Trasovoj: Velika Britanija želi da diskredituje srpski narod

    Velika Britanija želi da diskredituje srpski narod i radi na destabilizaciji BiH – ovo je, između ostalog, Milorad Dodik rekao šefici britanske diplomatije na jučerašnjem sastanku u Predsjedništvu BiH. To potvrđuje i stenogram sa tog susreta na kome je srpski član Predsjedništva rekao Elizabet Tras i da su mjere koje preduzima Velika Britanija u vezi BiH mimo Dejtonskog sporazuma koga je Pedi Ešdaun ”srušio” nasiljem uz podršku tadašnje britanske Vlade. I danas isto ponašanje Britanaca.

    “Danas je upitno da li postoji Dejtosnki sporazum ili ne. Nasilje koje je tada učinjeno pokušava se i sada održati kroz razne priče i podvale. Vi ste rekli da dolazite ovdje da ostanete. Ne znam na osnovu čega vi ovdje možete ostati dugoročno, koliko znam ovo Predsjedništvo nije donijelo nikada odluku da napravi taj aranžman, jedino ako vi unilateralno mislite da možete ovdje da djelujete onako kako vi mislite”, izjavio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Očigleno misli da može jer je Trasova odlučno branila Kristijana Šmita iako vrlo dobro zna da on nije dobio zeleno svjetlo od Savjeta bezbjednosti UN-a. Ipak, britanska drskost dolazi do izražaja i u gostima.

    “On je imenovan potpuno legitimno, pogrešno je pokušavati potkopati legitimitet visokog predstavnika Kristijana Šmita”, kaže Elizabet Tras, ministar spoljnih poslova Velike Britanije.

    Velika Britanija podržava lice koje nije imenovano za visokog predstavnika rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN -a, poručio je Dodik Trasovoj. Kroz njega, kaže, želite da namećete svoje stavove.

    “Dakle, lice koje nije imenovano u Savjet bebjednosti ovdje se lažno predstavlja kao visoki predstavnik. Vi ga podržavate, vjerovatno u namjeri da nas ovdje disciplinujete jer smatrate da smo niže vrijedni pa možete političkom batinom da namećete stavove putem tako neovlaštenog lica”, kaže Milorad Dodik.

    Jasan je i Dodikov stav da Republika Srpska ne razmišlja o secesiji a upravo su Britanci jedni od najglasnijih koji tvrde suprotno, koliko god puta da im se ponovi da takvi planovi ne postoje. Poruka britanskoj ministarki bila je i da, šta god u Londonu mislili, BiH ostaje nefunkcionalna i propala zemlja.

  • Havisto: Prije ili kasnije Finska i Švedska ce biti članice NATO

    Havisto: Prije ili kasnije Finska i Švedska ce biti članice NATO

    Finski ministar spoljnih poslova Peka Havisto izrazio je optimizam da će prije ili kasnije Finska i Švedska biti članice NATO i rekao da će se razgovori sa turskom vladom nastaviti jer Ankara prijeti da će blokirati pridruživanje dve države alijansi.

    U intervjuu za CNN Havisto je rekao da očekuje da će se tema o članstvu Finske u NATO i prevazilaženju trenutnog protivljenja Turske pojaviti u njegovim razgovorima sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom tokom njihovog susreta kasnije danas, dodajući da je prilično uvjeren da su i druge zemlje NATO razgovarale sa Turskom.

    Delegacije Finske i Švedske, koje su prošle nedelje zvanično podnijele zahtjev za članstvo u NATO, otputovale su u Tursku ranije ove nedelje na razgovore o pristupanju NATO.

    Sve članice NATO moraju odobriti pristupanje novih članica.

    Havisto, koji nije prisustvovao razgovorima, nazvao je to dobrim sastankom i rekao da je trajao pet sati.

    On je kazao da postoje evropski i finski zakoni i politike koje usmeravaju akcije Finske u vezi sa glavnim zahtjevima Turske – proglašenjem Radničke partije Kurdistana (PKK) terorističkom organizacijom, ukidanjem kontrole izvoza oružja, izručenjem kurdskih militanata koje Turska smatra teroristima.

    Međutim, Ibrahim Kalin, portparol predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana rekao je poslije posjete delegacije da proces ne može da napreduje ukoliko se bezbjednosni problemi Turske ne riješe konkretnim potezima.

    Havisto je rekao da je postojao dogovor da se ti razgovori nastave, ali da sledeća runda još nije dogovorena.

    “Iz naše perspektive vremenski okvir je od suštinskog značaja, jer se radujemo samitu NATO u Madridu. Nadamo se da će tokom samita NATO nove članice biti barem pozdravljene i potvrđena ”Politika otvorenih vrata” NATO, ali naravno, pravo je svake države članice da utiče na proces”, rekao je on.

  • Srpska garant za 783 miliona KM kredita

    Srpska garant za 783 miliona KM kredita

    Ukupna vrijednost kredita za koje je Vlada Srpske dala garancije zaključno sa krajem prošle godine dostigla je cifru od 783,16 miliona KM, što je za 129,14 miliona maraka, odnosno 19,75 odsto više u odnosu na godinu ranije.

    Ove brojke navedene su u informaciji o dugu sa stanjem na kraju 2021. godine. Dokument o dugu za prošlu godinu naći će se i pred poslanicima republičkog parlamenta na sjednici koja je zakazana za 31. maj.

    Samo u prošloj godini izdato je 13 garancija Republike Srpske ukupne vrijednosti od 528,35 miliona KM. Od toga iznosa na dug javnih preduzeća otpada 487,56 miliona maraka, a fondove socijalne sigurnosti 35 miliona KM. Na zaduženje javnog sektora odnosi se preostalih 4,94 miliona, a jedinice lokalne samouprave 0,85 miliona maraka kreditnog zaduženja čija otplata je potkrijepljena garancijom Republike Srpske.

    • Po osnovu svih zaduženja za koja su izdate garancije u 2021. godini povučeno je 222,55 miliona KM. Od toga iznosa javna preduzeća su povukla 179,26 miliona, fondovi socijalne sigurnosti 35 miliona, javni sektor 7,44 miliona, a gradovi i opštine 0,85 miliona maraka kreditnog zaduženja za koje je Vlada dala garancije – navedeno je u informaciji.

    Tako je, između ostalog, Vlada Srpske u prošloj godini garantovala otplatu kredita Fonda zdravstvenog osiguranja RS u iznosu od 35 miliona KM, ali i dala saglasnost Olimpijskom centru “Jahorina” za kredit težak 55,60 miliona KM. Takođe, Republika Srpska je u 2021. godini i garant za zaduženje “Gradske toplane” iz Doboja u iznosu od 1,50 miliona KM, ali i bolnici iz Gradiške za kredit od 4,94 miliona KM.

    Ekonomisti ističu da bi Vlada RS davanjem garancije na kredite fondovima, javnim preduzećima, opštinama i gradovima trebalo da utiče na razvoj privrednog ambijenta.

    • Ako se radi o povoljnim novčanim sredstvima i projektima koje će u budućnosti doprinijeti bruto nacionalnom proizvodu onda je to opravdano. Problem bi bio kada bi Vlada garantovala otplatu kredita za nešto što nam neće pomoći da prevaziđemo postojeću situaciju i što neće voditi ka novim investicionim ciklusima i pomoći privreda – kazao je Ljuboja.

    Podvukao je da razvojna komponenta prilikom davanja garancija treba biti u prvom planu .

    • Sve pa i one najrazvijenije zemlje ubrzano se zadužuju. A mi kao siromašna zemlja nemamo drugu mogućnost nego da posegnemo za kreditima kao i svi ostali. Infrastrukturni radovi, koji su pokretači jedne ekonomije, moraju se odvijati. Tu je glavna uloga vlada. Pandemija virusa korona u posljednje dvije godine ali i trenutni sukob u Ukrajini doveo je do ozbiljnih ekonomskih i socijalnih problema. Države bi trebalo da svojim aktivnostima pomognu da se ti problemi prevaziđu – podvukao je Ljuboja.

    Zakon

    Izmjenama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama RS definisano je da Narodna skupština RS odlučuje o ukupnom iznosu garancija u toku fiskalne godine, a Vlada donosi odluku o tome kome će i za šta one biti izdate. Ta pravila stupila su na snagu 1. januara 2018. godine.

  • Finska ne podržava: “Nema izuzetka za Ukrajinu”

    Finska ne podržava: “Nema izuzetka za Ukrajinu”

    Helsinki ne pozdravlja ustupke na putu Ukrajine ka Evropskoj uniji, rekla je danas finska premijerka Sana Marin u intervjuu za portal Ile.

    “Ne mislim da treba da pravimo izuzetke za Ukrajinu, neophodno je da se ispoštuju kriterijumi”, rekla je Marin.

    Dodala je da ne vidi ništa loše u statusu kandidata za Ukrajinu, uz napomenu da takav status ne znači da će ta zemlja “sutra postati članica EU”, prenosi RIA Novosti.

    “Naravno da će članstvo zahtevati mnogo rada”, poručila je Marin.

    Ranije je premijer Holandije Mark Rute rekao da su male šanse da Ukrajina uskoro dobije status kandidata za članstvo u EU.

    Slično mišljenje ima i ministar-delegat u francuskom Ministarstvu spoljnih poslova za evropske poslove Kleman Bon, koji je upozorio da proces pridruživanja Ukrajine EU može trajati 15-20 godina.

    Portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolajenko rekao je ranije da Ukrajina očekuje da u junu dobije status kandidata za pridruživanje Evropskoj uniji.