VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Oslobođenje Donbasa bezuslovni prioritet”

    “Oslobođenje Donbasa bezuslovni prioritet”

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da je “oslobođenje Donbasa bezuslovni prioritet u toku ruske specijalne operacije u Ukrajini”.

    Oslobođenje Donjecke i Luganske oblasti, koje je Ruska Federacija priznala kao nezavisne države, je apsolutni prioritet – rekao je Lavrov sinoć u intervjuu francuskom TV kanalu TF1.

    Dodao je da stanovnici ostalih teritorija Ukrajine na kojima se vode borbe “treba da odlučuju o svojoj budućnosti”, prenose RIA Novosti.Oni moraju sami da odluče u kom okruženju će nastaviti da postoje – u okruženju koje je stvorio predsjednik Zelenski, gdje postoji zabrana ruskog obrazovanja, medija, kulture, upotrebe ruskog jezika u svakodnevnom životu, ili u nekom drugom, gdje će sami moći da vaspitavaju djecu onako kako žele, a ne Zelenski i njegov tim – rekao je Lavrov.

  • “Dok je Ešdaun divljao po BiH, pojedini PDP-ovci sticali imovinu po Britaniji”

    “Dok je Ešdaun divljao po BiH, pojedini PDP-ovci sticali imovinu po Britaniji”

    Kad je Pedi Ešdaun divljao po BiH pojedinci iz PDP-a su sticali imovinu po Velikoj Britaniji i tamo zapošljavali članove svojih porodica, kako su ustvrdile i njihove pojedine partijske kolege, izjavila je Srni potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović.

    Upitana da prokomentariše izjavu Branislava Borenovića da su predstavnici sadašnje vlasti gradili svoje političke pozicije praveći spiskove nepodobnih Srba, dok su Srbi pod Pedijem Ešdaunom proganjani, Cvijanovićeva je odgovorila da ljudi jesu smjenjivani, a njihove porodice su prolazile kroz veoma traumatično vrijeme, ali to Borenovića očito nije doticalo u njegovom političkom radu.

    “Što se tiče spiskova, tu bi se već moglo pričati malo više sa SDS-om, ko je sebe spasavao, a druge prodavao. Džaba se Borenović ovako razbacuje navodnim informacijama. Što se tiče tadašnje vlasti SDS-a i PDP-a, nikada se ničemu nisu usprotivili što su tražili stranci. Kod njih je uvijek bila ‘debela hladovina’, pa tako i u vezi sa spiskovima za ljude koji su smjenjivani. Nije ga bilo briga ni što su unesrećenim porodicama tih lica obećali pomoć od 50.000 KM, pa ih prevarili”, naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da je tako i danas, te da sve čime se rukovode PDP i SDS jeste mržnja prema Miloradu Dodiku, a šurovali bi i sa crnim đavolom samo da ga pobijede.

    “Branislav Borenović je stalno nešto ljut, ali ovaj njegov bijes potiče od činjenice da je naglas rečeno da je on predsjednik partije koji ne smije u trku za pojedinačne pozicije”, istakla je Cvijanovićeva.

    To što je PDP profitirao na SDS-u, rekla je Cvijanovićeva, to Borenovića ne brine, što je normalno jer to konačno i nije njegov problem.

  • Počelo testiranje eksperimentalne vakcine koja ubija ćelije raka

    Počelo testiranje eksperimentalne vakcine koja ubija ćelije raka

    Eksperimentalni virus koji ubija ćelije raka u okviru kliničkog ispitivanja prvi put je primenjen na čovjeku, sa nadom da će se konačno otkriti nov način uspješne borbe protiv malignih tumora.

    Potencijalni lijek, nazvan CF33-hNIS (ili Vaksinija), je u stvari ono što se zove onkolitički virus, genetski modifikovani virus dizajniran da selektivno inficira i ubija ćelije raka, a poštedi zdrave.

    U slučaju CF33-hNIS, modifikovani virus boginja djeluje tako što ulazi u ćelije i umnožava se. Na kraju, zaražena ćelija puca, oslobađajući hiljade novih virusnih čestica koje djeluju kao antigeni, stimulišući imuni sistem da napadne obližnje ćelije raka.

    Prethodna istraživanja na životinjama pokazala su da lijek može da iskoristi imuni sistem na ovaj način da lovi i uništi ćelije raka, ali do sada nije rađeno testiranje na ljudima.

    Centar za borbu protiv raka i istraživački centar „Grad nade“ (“Citi of Hope”) u Los Anđelesu i biotehnološka kompanija „Imugena“ sa sedištem u Australiji – sada najavljuju da je prvo kliničko ispitivanje na ljudima u toku.

    – Naše prethodno istraživanje pokazalo je da onkolitički virusi mogu stimulisati imuni sistem da reaguje i ubija ćelije raka, kao i da stimuliše imuni sistem da bolje reaguje na druge imunoterapije – kaže onkolog i glavni istraživač, Daneng Li.

    – Vjerujemo da CF33-hNIS ima potencijal da poboljša ishod bolesti kod naših pacijenata – dodaje Li.

    Otključavanje tog potencijala će prvo zavisiti od toga da li je CF33-hNIS bezbjedan za ljude, pri čemu će se prva faza ispitivanja fokusirati na bezbjednost i podnošljivost lijeka.

    Očekuje se da će kliničko istraživanje obuhvatiti ukupno 100 učesnika, od kojih će svaki biti odrasli pacijent sa metastatskim ili uznapredovalim tumorima koji su prethodno prošli najmanje dvije terapije standardnog liječenja.

    Kada budu uključeni u ispitivanje, ove osobe će dobiti niske doze eksperimentalnog tretmana putem direktne injekcije ili intravenozno.

    Ukoliko prvi rezultati budu pozitivni i ustanovi se da je CF33-hNIS bezbjedan za ljude i dobro se podnosi, dodatni testovi će istražiti kako se lek uparuje sa pembrolizumabom, postojećim tretmanom koji se već koristi u imunoterapiji raka.

    Verzija virusa koja se sada klinički testira proizvodi humani natrijum-jodidni simporter (hNIS), protein koji omogućava istraživačima da snime i prate replikaciju virusa, kao i da omogućava dodatni uticaj na ćelije raka dodavanjem radioaktivnog joda.

    Međutim, prije nego što se utvrdi efikasnost, istraživači će prvo tražiti da vide koliko dobro pacijenti podnose lijek, bilježeći učestalost i ozbiljnost bilo kakvih neželjenih posledica, a takođe provjeravaju i koliko dobro učesnici podnose povećavanje doza.

    Sekundarne posledice – uključujući procjenu o tome koliko efikasno CF33-hNIS smanjuje tumor – biće analizirane kasnije, ali s obzirom da se očekuje da će ispitivanje trajati dvije godine na više kliničkih lokacija, vjerovatno će proći neko vreme prije nego što saznamo kompletne rezultate.

    Ipak, neophodno je obuzdati očekivanja, jer obećavajući rezultati u pretkliničkim eksperimentima ne garantuju nužno slične uspješne rezultate u narednim istraživanjima na ljudima.

    Ako se pokaže da je lijek bezbjedan i da se dobro podnosi, medicina bi možda bila na pragu otkrivanja novog moćnog sredstva za borbu protiv tumora, napominje Suzan Varner, onkolog koja je rukovodila timom koji je proučavao efekte CF33 na tumore kod miševa.

    – Naš onkolitički virus trenira imuni sistem tako što cilja određenu ćeliju raka. Što znači da ako slična ćelija raka ikada pokuša da ponovo izraste, imuni sistem će biti spreman i čekati da je isključi – ističe Varnerova.

    Još niko sa sigurnošću ne zna da li će CF33-hNIS učiniti ista čuda kod ljudi, ali ako uspe, biće to tek druga onkolitička virusna terapija odobrena u Sjedinjenim Državama, osim modifikovane verzije virusa herpes simpleks, koji se koristi u imunoterapiji melanoma.

  • Šangaj: Radnici zarobljeni u fabrici

    U kineskoj metropoli fabrike opet smiju da rade – pod uslovom da ih radnici nikad ne napuštaju.

    Tako radnici već nedeljama jedu i spavaju i u pogonima Folksvagena, Simensa i drugih velikih firmi.

    Tanki karton i preko vreća za spavanje – radnik sa kojim pričamo postavio je svoj krevet između dve proizvodne trake. Ne želi da mu objave ime. Treba mu novac i neće da rizikuje otkaz.

    Čovek radi za Quanta Computer Inc. u Šangaju, tajvansku firmu koja opskrbljuje američki Epl.

    Otkako je u kineskoj metropoli izbila korona, ovaj čovek ne može da napusti krug fabrike. On i još dve hiljade kolega ne izlaze već mesec dana.

    Nakon što je lokdaun najpre zatvorio sve fabrike, firme od vlasti dobijaju odobrenja za nastavak rada – ali pod uslovom da radnik koji kroči u krug fabrike više ne sme da je napusti. Radnici su u takozvanom “mehuru”, računa se da tako virus ne može da uđe.

    Veliki psihički pritisak

    Šangaj je ekonomski centar Kine, sa bruto domaćim proizvodom otprilike deset puta većim od cele Srbije. Kad Šangaj stoji, to oseća ceo svet.

    “Većina od 4.000 firmi koje opet smeju da rade imaju ključnu ulogu ili su neizostavni isporučioci u branšama auto-industrije, gradnje mašina, hemijskoj ili farmaceutskoj industriji”, kaže Betina Šen-Behancin, potpredsednica Evropske trgovinske komore u Kini.

    Dodaje da većina firmi sada radi na trećini ili polovini kapaciteta.

    Otprilike trećina kompanija u kojima su radnici sada zatočeni jesu strane kompanije. “Prema našim informacijama, trenutno nije moguće ni smenjivanje radnika”, kaže Šen-Behancin, koja je i sama već dva i po meseca pod lokdaunom u stanu u Šangaju.

    “Ko uđe u fabriku, tu je. Ljudi smeju da izađu samo u slučaju bolesti. Možete zamisliti koliki je to psihički pritisak”, kaže ona.

    Proizvodne hale su pretvorene u spavaonice. Ponegde su nastali kampovi sa šatorima. Preduzeća improvizuju kupatila, dovoze sapun i pastu za zube. “Bila je takoreći trka ko može da najbrže nabavi najviše vreća za spavanje i posteljine”, prenosi Peter Vilemsen, predsednik kineskog ogranka Rajnmetala, nemačkog proizvođača oružja i automobilskih delova.

    “Ne moraju da dođu”

    U Kini ova firma pravi automobilske delove širom zemlje. U fabrici u Šangaju trenutno svega tridesetak radnika radi u “mehuru”. U drugim provincijama je prilikom lokdauna i po 700 radnika znalo da bude zatočeno u fabričkom krugu.

    “Pitamo ljude da li ćele da dođu ili ne. Ne moraju da dođu”, kaže Vilemsen. “Neki kažu da ne mogu jer kod kuće moraju da se staraju o porodici. To je u redu, i ne vodi otkazu.”

    Doduše, pitanje je od čega onda radnici da žive. Jer, osnovne plate proste radne snage u Kini često su veoma niske. Tek prekovremeni sati i dodaci čine posao isplativim.

    Vilemsen tvrdi da je privrženost firmi ono što većinu dovodi u fabriku. “Dolaze i kažu: Važno mi je da radim kako bismo ostali profitabilni i imali bolju budućnost.”

    Radnike zatvorene u fabrikama drže i Folksvagen, Henkel, Simens, Boš i drugi nemački mega-koncerni. Svi su odbili da odgovore na upite nemačkog javnog servisa ARD o ovoj temi.

    U firmi sa početka priče, Quanta Computer Inc, radnici su podigli malu bunu. Nakon pet sedmica u fabrici, mnogi mladi radnici su hteli da odu. Bilo je nereda i sukoba. Naposletku su neki smeli kući. Oni koji su ostali, dobili su trostruko višu platu.

    Ni u ovoj tajvanskoj firmi nisu želeli da odgovaraju na pitanja novinara.

  • “Zelenski je kriv za rat u Ukrajini”

    “Zelenski je kriv za rat u Ukrajini”

    Stav ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog o članstvu u NATO i odbijanju regulisanja sukoba u Donbasu doveo je do početka rata.

    To je u razgovoru za “Ekonomist” izjavio bivši japanski premijer Šinzo Abe.”Ratna dejstva su verovatno mogla biti izbegnuta da je ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog bilo moguće navesti da obeća da njegova zemlja neće ući u NATO ili da omogući visok stepen autonomije dvema enklavama na istoku”, ocenio je Abe.

    Političar je istakao da je na Zelenskog mogao da utiče američki predsednik Džozef Bajden.

    “Ali, bi, Zelenski, naravno, to odbio”, zaključio je Abe.

    Ranije je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio da Ukrajina treba sama da odluči da li će postati kandidat za stupanje u Alijansu ili će se pridržavati neutralnog statusa, a tu odluku još nije donela.

  • Gasprom: Povećanje količina gasa za EU preko Ukrajine

    Gasprom: Povećanje količina gasa za EU preko Ukrajine

    Ukrajina je odbila zahtjev da se snabdijevanje gasom obavlja preko drugog velikog kraka Sohranovka, saopštio je Gasprom.
    Ruska kompanija Gasprom saopštila je da današnje isporuke gasa za Evropu preko Ukrajine krakom gasovoda Sudža iznose 44,1 milion kubnih metara (mcm).
    To je za 0,14 mcm više u poređenju sa 43,96 mcm koliko je isporučeno juče, saopštili su iz Gasproma, prenosi Rojters.

  • Više od 50 odsto obradivih površina u BiH se ne obrađuje

    Više od 50 odsto obradivih površina u BiH se ne obrađuje

    Problem snabdijevanja hranom prisutan je na globalnom nivou, a u narednom periodu bi se mogao dodatno usložniti, rečeno je uoči redovne sesije Kruga 99 održane u online formatu u nedjelju, javlja agencija Anadolija (AA).
    Na konferenciji za medije prije sesije na temu ”Čeka li nas kriza u snabdijevanju i proizvodnji hrane? govorio je profesor emeritus dr. Hamid Čustović s Poljoprivrednog fakulteta Sarajevo.

    Čustović je kazao kako je riječ o veoma važnom pitanju čak i na svjetskom nivou jer je problem snabdijevanja hranom već započeo mnogo ranije, naročito za vrijeme pandemije COVID-19, a onda se zbog transporta i ostalih okolnosti veoma komplikovao da bi se, na sve to, nadovezala kriza, odnosno rat u Ukrajini.

    ”Taj problem se jako usložnjava. On se još nije u tolikoj mjeri usložnio koliko će se usložniti. Treba naglasiti da se tek problemi sa stanovišta snabdijevanja na globalnom nivou očekuju u sljedećih devet do deset sedmica. To je period kad bi trebalo, da kažemo, požnjeti i pripremiti za sljedeću sjetvu. Taj problem nije završen i on će se nastaviti ubuduće“, rekao je Čustović.

    Osvrnuo se i na stanje u Bosni i Hercegovini te kazao kako je poremećaj nastao sa stanovišta obezbjeđenja žitarica, u mnogome hljebnog žita ili pšenice, a s druge strane nedostatka suncokreta što se odražava na stanje i proizvodnju ulja.

    Dodao je kako postoje i problemi uvoza mineralnih đubriva kojih na evropskom i globalnom tržištu nedostaj.

    Istakao je kako su to problemi koji su se odrazili i na tržište BiH što je vidljivo i iz cijena, a problem se komplikuje iz dana u dan.

    ”Inače, to pitanje problema snabdijevanja hrane na globalnom nivou je identificirano od strane Ujedinjenih nacija na svim nivoima kroz sve aktivnosti i konvencije kojima se bave UN. Taj problem snabdjevenosti dovoljnom količinom hrane i obezbjeđenja sigurnosti hrane se postavlja kao pitanje svih pitanja, što ne zaobilazi ni našu zemlju“, rekao je Čustović.

    Smatra kako bismo i mi trebali voditi računa da li stanovništvo snabdijevamo dovoljnim količinama hrane, kojim kvalitetom i po kojim cijenama.

    Smatra kako je ovo što se dogodilo zlokobna posljedica rata, ali i nekih drugih okolnosti koje se nadovezuju na cijeli lanac u proizvodnji hrane.

    “Nije sasvim sigurno koliko trenutno rat između Rusije i Ukrajine doprinosi ovom stanju, ali u svakom slučaju na ovaj problem se nadovezuje pitanje klimatskih promjena, prije svega suše koja zahvata pojedina područja i to u katastrofalnim razmjerama. Drugo, ekonomske posljedice pandemije su jako doprinijele ovom problemu. Transport roba i poskupljenje tih usluga takođe dovodi do povećanja cijena, skok cijena energije i tome slično”, rekao je Čustović.

    Podijelio je podatak UN-ove organizacije za hranu (FAO) da su od februara do marta cijene hrane povećane za 12 odsto, što je najveće povećanje cijena hrane poslije Drugog svjetskog rata za tako kratak vremenski period.

    Dodao je i kako su i druga područja u svijetu zahvaćena ratom, te naveo primjere Avganistana, Somaliji, Keniji…, što je takođe veliki problem te da sredstva treba rasporediti i za druga područja u svijetu.

    ”Ono što je pitanje jeste kako se trebamo ponašati na globalnom i lokalnom nivou i učiniti da se ostvare neki zacrtani ciljevi do 2030. godine“, rekao je Čustović.

    Podsjetio je da je jedan od ciljeva da neće biti gladi 2030. godine, što će, prema prognozama stručnjaka, biti teško ostvariti, s obzirom da postoje i predviđanja da će taj problem biti veoma izražen, a 2030. godine biti najmanje 10 odsto gladnih ljudi.

    “Taj problem će se prema nekim procjenama produžiti i do 2050. godine, kada se očekuje preko 9,3 milijardi ljudi, pri čemu bismo, ako bismo htjeli da postignemo određeni cilj, trebali proizvesti hrane za 50 odsto više nego što je trenutno proizvodimo na globalnom nivou, a na lokalnim nivoima to još uvijek su parametri koje treba izračunati“, rekao je Čustović.

    Osvrćući se na situaciju u BiH, iznio je podatak da se više od 50 odsto obradivih površina ne obrađuje, a podsjetio je i na probleme napuštanja ruralnih područja, usljed i posljedica rata, ali i ograničenja kad je u pitanju proizvodnja hrane, uključujući pretvaranje poljoprivrednih površina u građevinska zemljišta.

    Dodao je kako Bosna i Hercegovina uopšte ima malo kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, ali što ne znači da postojeća zemljišta ne mogu biti unaprijeđena i dovesti u situaciju u kojoj će obezbjeđivati dovolje količine hrane.

    Kazao je kako na prostoru cijele Bosne i Hercegovine prve tri bonitetne kategorije zauzimaju površinu od svega 14,2 odsto.

    Smatra da je efikasna upotreba i zaštita poljoprivrednog zemljišta jedan od najvažnijih zadataka svih nivoa vlasti.

    Osvrnuo se i na uvoz te kazao kako BiH mnogo hrane uvozi.

    ”Izvoz naše hrane je veoma simboličan, može se reći i pokriva svega 28 odsto onih količina koje se uvoze. To iznosi oko 850 miliona KM, dok uvozimo preko tri milijarde hrane i to različitih proizvoda (vode, različitih bezalkoholnih i alkoholnih pića, žitarica, stočne hrane, mesa…). Mi u mesnoj industriji pokrivamo svega oko 30-ak odsto naših potreba. Ta proizvodnja postaje veoma problematična jer su cijene veoma porasle u posljednjih nekoliko godina“, rekao je Čustović.

    Ipak, kaže kako nije sve crno i postoje načini da se ovo stanje popravi.

    ”U svijetu postoje ljudi zainteresirani za unapređenje i podršku ruralnom razvoju, uopšte podrška razvoju poljoprivrede sa svih aspekata, a nedostatak hrane na globalnom nivou je veoma prisutan tako da sa stanovišta izvoza, ako bismo pratili sve kriterijume, kvalitete i ostale propise tu ne bi bio nikakav problem da se izveze. Pitanje je samo da li su vlasti na nivou naše države zainteresovane| za rješavanje ovih pitanja“, rekao je Čustović.

  • “BiH potrebna pomoć na putu u EU, a ne obuka za ratove”

    “BiH potrebna pomoć na putu u EU, a ne obuka za ratove”

    Oružane snage BiH ne treba obučavati kako bi se odbranile od Rusije i zemlju ne treba uvlačiti u taj scenario i ne mogu da vjerujem da je to iko od zvanične vlasti tražio, izjavio je predsjednik SDS Mirko Šarović, povodom izjave ministra spoljnih poslova Velike Britanije Liz Trus da njena zemlja pruža podršku Bosni i Hercegovini i Češkoj tako što obučava njihove oružane snage kako bi se odbranile od ruskog uticaja.
    Šarović kaže da je ćutanje ljudi iz vlasti na ovakve izjave znak odobravanja.

    “Niko od vladajućih nije reagovao? Zašto? Kao i obično prave se mrtvi kada god nemaju odgovor i ne znaju šta da rade. Ali svi znamo da je ćutanje znak odobravanja i da dok oni uporno ćute stvari se i dalje slažu, uz saglasnosti i potpise predstavnika naše vlasti u međunarodnim krugovima“, kazao je Šarović, saopšteno je iz SDS-a.

    Šarović je prozvao predstavnike Republike Srpske.

    “O tome treba da se izjasne i predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama, a koliko vidim ćute na izjavu britanskog ministra spoljnih poslova. Ukoliko žele da BiH ide naprijed i da je bezbjedna i sigurna treba da joj pomognu da što prije postane članica EU i to jeste prioritet BiH, a ne nikakve obuke za neke ratove“, dodao je Šarović.

  • Marš jevrejskih nacionalista izazvao Palestince: “Bili su upozoreni”

    Marš jevrejskih nacionalista izazvao Palestince: “Bili su upozoreni”

    Novi incident u Jerusalimu od jutros.

    Poslanik izraelskog Kneseta iz redova krajnje desnice uz brojne pristalice ultranacionaliste, ušao je rano jutros u najosjetljiviji dio Jerusalima što je navelo gomilu Palestinaca da počnu da bacaju kamenje i ispaljuju vatromet prema policiji.

    Nemiri su izbili uoči ultranacionalističkog izraelskog marša koji je planiran za danas kroz srce muslimanske četvrti Starog grada Jerusalima, prenosi AP.

    Zbog marša ultranacionalista širom grada je raspoređeno oko 3.000 izraelskih policajaca.

    Izraelci tvrde da je marš organizovan da bi se proslavilo izraelsko zauzimanje istočnog Jerusalima u bliskoistočnom ratu 1967. godine, uključujući i Stari grad tj. staro gradsko jezgro Jerusalima.

    Izrael tvrdi da je cijeli Jerusalim glavni grad jevrejske države, ali Palestinci, koji smatraju istočni Jerusalim za prestonicu buduće palestinske države, doživljavaju ovaj marš kao provokaciju.

    Palestinske frakcije upozorile su ranije da bi parada kroz muslimansku četvrt grada mogla ponovo da zapali višedecenijski sukob sa Izraelcima. Tenzije u gradu rastu već nedjeljama.

    Prošle godine, ovakve demonstracije Jevreja su izazvale rat u pojasu Gaze između Izraela i palestinskog Hamasa.

    Uprkos pozivima pojedinih koalicionih partnera da se preispita održavanje marša, izraelski premijer Naftali Benet odbio je da podrži bilo kakve izmjene trase.

    “Parada će biti održana kao i obično prema planiranoj trasi, kao i decenijama”, saopštila je u petak Benetova kancelarija i istakla da će redovno razmatrati situaciju.

    Sukobi Palestinaca i izraelske policije u kompleksu Al Aksa dogodili su se i u aprilu, tokom svetog mjeseca Ramazana, a muslimani su ljuti zbog sve većeg broja jevrejskih posjetilaca.

    Al Aksa je treće najsvetije mjesto u islamu, a jevreji ga poštuju kao Hramsku goru – ostatak dva drevna hrama njihove vjere.

  • “Naravno da bi Turkovićevoj odgovaralo da na izborima pobijede Šarović ili Borenović, a ne Dodik”

    “Naravno da bi Turkovićevoj odgovaralo da na izborima pobijede Šarović ili Borenović, a ne Dodik”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je jedino tačno da politika kojoj pripada Bisera Turković, koja je ministar za spoljne poslove SDA jer ne predstavlja BiH, odavno radi na odstranjivanju većinske volje Srba, pa i Hrvata iz institucija koje bi trebalo da budu zajedničke.

    “Proces unitarizacije i bošnjačke dominacije je njen cilj, a ne Ustav koji je precizirao šta kome pripada”, istakla je Cvijanovićeva.

    Upitana da prokomentariše izjavu Turkovićeve da je “secesija u BiH već počela, i ako (predsjednik SNSD-a Milorad) Dodik pobijedi aktiviraće planove”, Cvijanovićeva je rekla Srni da bi njoj, naravno, više odgovaralo da na predstojećim izborima pobijedi Mirko Šarović, Mladen Ivanić ili možda Branislav Borenović, ako bi se slučajno kao predsjednik partije na primjer usudio ići u neku pojedinačnu kandidaturu.

    “Naravno da bi joj odgovaralo da ne pobijedi Milorad Dodik, ali i pored njenog lobiranja po svijetu i moljakanja da mu spriječe kandidaturu i slične stvari, korištenja resursa zajedničkih institucija za blaćenje Republike Srpske, naše kandidate biraju građani Republike Srpske”, rekla je Cvijanovićeva i dodala:

    “Mi, recimo, nemamo nikakve ambicije da u Fedraciji BiH (FBiH) govorimo koga i gdje treba izabrati, ali kako stvari stoje Turkovićeva bi trebala da spasava SDA u odnosu na njihovu opoziciju umjesto što pokušava da ‘ureduje’ izvan FBiH”, naglasila je Cvijanovićeva.