VRBAS Media

Autor: INFO

  • Banjalučki aerodrom pristiže tuzlanski

    Banjalučki aerodrom pristiže tuzlanski

    Sa 44.637 putnika, koliko ih je u julu evidentirano na banjalučkom aerodromu, Mahovljani pristižu konkurenciju u Tuzli, odakle je, u istom mjesecu, poletjelo ili sletjelo 50.027 osoba.

    Prema podacima nadležnih, taj jaz je i u prvom polugodištu bio dosta manji nego u ranijim godinama. Recimo, 2019. godine na tuzlanskom aerodromu zabilježeno je 593.050 putnika, a na banjalučkom 149.996.

    Godinu kasnije blokade izazvane virusom korona smanjile su promet na svim aerodromima u BiH, pa tako i na ova dva, te je zabilježeno 228.899 putnika na tuzlanskom, a 43.904 na banjalučkom.

    Prošle godine došlo je do postepene stabilizacije i u Tuzli je bilo 306.047, a u Banjaluci 139.886, dok se ove, 2022. godine, razlika dodatno smanjila.

    Očekivano, najveći promet bilježi sarajevski aerodrom, gdje je prošle godine bilo 767.134, a najmanji u Mostaru, gdje su u 2021. godine bila svega 1.942 putnika.

    Banjalučanin Srđan Danilović bio je pozitivno iznenađen kada je nedavno s banjalučkog aerodroma ispraćao sestru, koja je letjela za Bazel.

    “Toliko ljudi u Mahovljanima nisam vidio. Prostorija, gdje se nalaze šalteri, bila je doslovno puna. U aerodromskoj zgradi i oko nje, po slobodnoj procjeni, bilo je nekoliko stotina ljudi. Ispred šaltera, te lokacije gdje se rade granične provjere, formirali su se dugi redovi. Za sto u aerodromskom kafiću smo kum, sestra i ja čekali 20 minuta, ako ne i pola sata”, ističe Danilović.

    Dodaje da je ovakva slika s banjalučkog aerodroma svakako optimistična i nada se da će putnika biti i ubuduće, te da će Banjaluka biti povezana sa što više evropskih gradova. Međutim…

    “Mislim da je već sada vrijeme da se radi na ulaganju u ovaj aerodrom, odnosno da se kapaciteti proširuju. Ako se razmišlja o dodatnom povećanju broja letova i putnika, to će biti neminovnost”, rekao je Danilović za “Nezavisne novine”.

    U Turističkoj organizaciji Banjaluka zadovoljni su razvojem situacije koja se odnosi na povećan broj putnika na banjalučkom aerodromu.

    “Mi smo decenijama bili oslonjeni na regionalno tržište, gdje spadaju Srbija, Hrvatska i Slovenija, a koje i sad čini više od 60 odsto turističkih dolazaka. Očekujemo da će letovi koji su uspostavljeni s banjalučkog aerodroma uticati na porast broja gostiju i iz drugih zemalja, prije svega zapadnoevropskih”, kaže Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluka.

    On dodaje da na njihov info-centar stalno dolaze gosti koji upravo koriste banjalučki aerodrom kako bi stigli u Banjaluku.

    “Nadamo se da će broj destinacija s kojima smo povezani preko banjalučkog aerodroma iz godine u godinu biti sve veći”, ističe Šukalo za “Nezavisne novine”.

    Uz napomenu da je 2021. godine zbog pandemije saobraćaj normalizovan tek od juna, iz “Aerodroma Republike Srpske” ističu da su u prvih sedam mjeseci te godine imali 40.727 prevezenih putnika.

    “U prvih sedam mjeseci 2022. godine imali smo 171.235 prevezenih putnika”, navode iz “Aerodroma Republike Srpske”.

    Iz Banjaluke je trenutno moguće letjeti za Brisel, Geteborg, Memingen, Beč, Milano Bergamo, Stokholm Arlanda, Nirnberg, Dortmund, Bazel Mulhaus, Malmo, Stokholm Skavsta, Hamburg, Tivat, Beograd, Hurgadu i Antaliju.

  • Svaki šesti radnik u Srpskoj zloupotrijebio bolovanje

    Svaki šesti radnik u Srpskoj zloupotrijebio bolovanje

    U 24 slučaja od provjerenih 135 zahtjeva utvrđeno je da bolovanja radnika nisu bila u skladu s pravilnikom koji reguliše ovu oblast, potvrđeno je za “Nezavisne novine” u Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO) RS.

    Kako su naveli iz ovog fonda, u ovoj godini im se 70 poslodavaca obratilo sa zahtjevom za provjeru opravdanosti bolovanja, a utvrđene nepravilnosti odnose se, između ostalog, na to da je radnik na bolovanju bio duže nego što predviđa pravilnik ili osiguranici nisu na vrijeme upućeni na prvostepenu komisiju za ocjenu bolovanja.

    Naime, od marta ove godine u primjeni je novi Pravilnik o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koji je donesen kako bi se unaprijedila ova oblast, uključujući i kontrolu bolovanja.

    Pored unapređenja kontrole bolovanja, pravilnikom se nastojalo da se pojednostavi procedura propisivanja bolovanja, posebno za najosjetljivije kategorije društva.

    “Jedna od novina ovog pravilnika je ta što je uz raniju mogućnost da poslodavac zatraži provjeru opravdanosti bolovanja, omogućeno i da poslodavac koji sumnja u opravdanost bolovanja Fondu može da podnese zahtjev i za vanrednu ocjenu bolovanja osiguranog lica, odnosno radnika. Na osnovu tog zahtjeva prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti za rad”, navode iz Fonda.

    Kako ističu, od početka primjene novog pravilnika, tačnije od 1. marta, ukupno se 27 poslodavaca obratilo Fondu za vanrednu ocjenu bolovanja i to za 38 radnika.

    “Od tog broja, za 27 radnika je sprovedena vanredna ocjena bolovanja, dok je za ostale proces ocjene i pozivanja radnika na vanrednu ocjenu u toku i od tog broja čak za njih 16 je utvrđeno da su sposobni za rad i oni su vraćeni na posao. Za 11 radnika je potvrđena ranije data ocjena, odnosno njihovo bolovanje je nastavljeno”, navode iz Fonda.

    Kako su objasnili, vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su bolovanje koristili nekada ranije i sada već rade, budući da su imali i takvih zahtjeva za vanredne ocjene od strane pojedinih poslodavaca. Takođe, poslodavci su uz zahtjev dužni navesti razloge ili dostaviti dokaz zbog čega sumnjaju da je bolovanje radnika neopravdano.

    Navode da je u prvih šest mjeseci ove godine u prosjeku mjesečno bilo 21.400 slučajeva bolovanja, dok je prošle godine mjesečni prosjek bio oko 21.500 slučajeva.

    “Fond nadoknađuje platu za bolovanja koja su duža od 30 dana, a trošak za šest mjeseci ove godine je iznosio 6,5 miliona KM i manji je u odnosu na trošak za isti period prošle godine za 1,1 milion KM ili 14% odsto”, navode iz Fonda.

    Kako je za “Nezavisne novine” rekao predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić, primjenom novog pravilnika više se kontrolišu doktori nego radnici.

    “Primjenom novog pravilnika podiže se ozbiljnost odobravanja bolovanja. Naravno da problema ima i da će ih biti, ali ovo je pokazatelj da se ide u pravom smjeru”, rekao je Trivić.

  • Danas sastanak lidera Brdo-Brijuni procesa

    Predsjednici Zoran Milanović i Borut Pahor, supredsjedatelji Procesa Brdo-Brijuni, inicijative koju su pokrenuli Slovenija i Hrvatska, u ponedjeljak u Brdu kod Kranja domaćini su predsjednicima zemalja zapadnog Balkana na skupu čiji je cilj razmotriti kako ubrzati njihov put prema članstvu u Europskoj uniji.

    Na skupu su najavljeni albanski predsjednik Bajram Begaj, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Ovogodišnji susret bit će prilika za razgovor o trenutnoj situaciji u regiji i za novi poziv članicama i institucijama Europske unije da ubrzaju proces proširenja, stoji u najavi događaja.

    Srbija i Crna Gora već pregovaraju s EU-om, Albanija i Sjeverna Makedonija otvorile su pregovore u srpnju nakon godina zastoja, a Kosovo i BiH još čekaju status kandidata.

    Sastanci na vrhu Procesa Brdo-Brijuni održavaju se od 2013. na inicijativu Hrvatske i Slovenije. Inicijativa inače ima običaj ugostiti dužnosnike zemalja i izvan područja jugoistoka Europe, no ove godine nije najavljen nijedan.

    Njemačka kancelarka Angela Merkel imala je tu ulogu u Dubrovniku 2014., francuski predsjednik Francois Hollande na prvom skupu u Brdu 2013., prošle godine je u istom dvorcu bio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a 2015. je na skupu u Zagrebu bio tadašnji američki potpredsjednik, a danas predsjednik Joe Biden.

  • “EU gubitnik u ukrajinskom sukobu”

    “EU gubitnik u ukrajinskom sukobu”

    Predsjednik Narodne skupštine Mađarske Laslo Kover rekao je da bi se Evropska unija mogla smatrati gubitnikom u ukrajinskom sukobu, jer blok djeluje protiv sopstvenih ekonomskih interesa.

    “EU je danas pod spoljnim pritiskom, nesposobna da diplomatski uspostavi mir. Ona djeluje suprotno svojim fundamentalnim ekonomskim interesima i može se smatrati gubitnikom bez obzira na to koja od strana direktno uključenih u vojne operacije proglasi pobjedu”, rekao je Kover, prenosi mađarska novinska agencija MTI.

    Prema Koverovim riječima, Brisel u datim okolnostima “služi neevropskim interesnim grupama” što osuđuje EU i njene zemlje članice na “vojnu ranjivost, političku zavisnost, ekonomsku i energetsku neodrživost i društvenu dezintegraciju”.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je 24. februara specijalnu vojnu operaciju nakon zahtjeva za pomoć lidera republika Donbasa. Kao odgovor, Zapad je počeo da uvodi sve oštrije sankcije Rusiji. Štaviše, zapadne zemlje počele su da dopremaju oružje i vojnu opremu u Kijev.

    Prema nekim procjenama, do sada je upućena vojna pomoć Kijevu u vrijednosti od nekoliko desetina milijardi dolara, navodi TASS.

  • Kadirov kritikovao rukovodstvo ruske vojske

    Kadirov kritikovao rukovodstvo ruske vojske

    Ramzan Kadirov, lider Čečenije kojeg je imenovao Kremlj, kritikovao je rukovodstvo ruske vojske.

    I to nakon što se činilo da je zatečeno borbom Ukrajine protiv ruske invazije na severoistoku.

    U znak da bi se Kremlj mogao suočiti sa ozbiljnim posljedicama zbog gubitka teritorije za koju su Rusi više puta izjavljivali da planiraju da ih zadrže “zauvijek”, Kadirov je takođe sugerisao da Vladimir Putin možda nije svestan stvarnog stanja stvari.

    “Napravili su greške i mislim da će donijeti neophodne zaključke”, rekao je Kadirov u audio poruci objavljenoj na njegovom Telegram kanalu u nedjelju, prenosi “B92”.

    “Ako danas ili sutra ne dođe do promjena u strategiji, biću prinuđen da razgovaram sa rukovodstvom Ministarstva odbrane i rukovodstvom zemlje da im objasnim pravu situaciju na terenu. To je veoma interesantna situacija. Rekao bih da je zapanjujuće”, rekao je Kadirov.

    Od invazije u februaru, Kremlj se fokusirao na utišavanje liberalnih glasova koji su kritični prema ratu, ali kako se stvari na bojnom polju pogoršavaju, Putin se suočava sa glavoboljom šta da radi sa bivšim pristalicama koje žele da Rusija angažuje više snaga u ratu.

    Mnoge jedinice iz Čečenije učestvovale su u ruskim ratnim naporima, i dok je Kadirov naizgled hiperlojalan Moskvi, on je jedna od rijetkih ruskih političkih ličnosti čije poruke Kremlj ne kontroliše u potpunosti.

    Sve oči će biti uprte u to kako Putin reaguje na povlačenje. On je ranije prećutao tvrdnje da je napravio strašnu pogrešnu procjenu u februaru kada je mislio da bi ruska vojska mogla da pregazi Ukrajinu za nekoliko dana.

    U nedavnom nastupu rekao je da Rusija “ništa nije izgubila” tokom rata, ali da bi najveći gubici posljednjih dana mogli biti teže objasniti ruskom stanovništvu.

    U subotu, dok su se širile katastrofalne vijesti sa fronta, Putin je bio zauzet otvaranjem ogromnog točka za posmatranje u moskovskom parku u okviru proslave Dana Moskve.

    Vojni blogeri su ga oštro kritikovali što je nastavio sa proslavom.

  • “Samo tehnički momenat. Mi smo već deo Rusije”

    “Samo tehnički momenat. Mi smo već deo Rusije”

    Zaporoška oblast je tehnički spremna da organizuje referendum o pripajanju Rusiji, izjavio je šef regionalne vojno-civilne administracije Jevgenij Balicki.

    “Naš zadatak je da obezbedimo da se referendum održi fer i objektivno. Svi tehnički aspekti su rešeni, glasački listići su odštampani, biračka mesta opremljena, formirane komisije”, napisao je on na svom Telegram kanalu, preneo je TAS S.

    “Svi stanovnici Zaporoške oblasti razumeju da je referendum samo tehnički momenat kroz koji moramo da prođemo, pošto smo mi već deo Rusije”, istakao je on, dodajući da Rusija obnavlja infrastrukturu regiona, gradi puteve i oživljava postrojenja, isplaćuje socijalna davanja i penzije.

    Balicki je ranije rekao da je u Zaporoškoj oblasti podržana ideja o organizovanju referenduma 4. novembra.

    Sergej Juhin, ekspert Krimskog republičkog instituta za politička i sociološka istraživanja (RIPSI), ranije je izneo rezultate ankete koji pokazuju da nivo proruskog raspoloženja pokazuje stabilan porast u Zaporožju i Hersonskoj oblasti.

    Prema njegovim rečima, 83 odsto anketiranih u regionu Zaporožja spremno je da učestvuje u glasanju, a 86 odsto od njih podržava pripajanje regiona Rusiji.

  • Ukrajinci oslobodili strateški grad, istok zemlje bez napajanja strujom

    Ukrajinci oslobodili strateški grad, istok zemlje bez napajanja strujom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da je ključni grad Izjum na istoku Ukrajine oslobođen od ruskih agresora.

    Zelenski je potvrdio da su u nedjelju ukrajinske trupe ponovo zauzele strateški grad Izjum u istočnom dijelu zemlje u sklopu velike protuofanzive.

    U obraćanju naciji povodom 200 dana od početka ruske invazije, Zelenski je zahvalio ukrajinskim snagama koje su oslobodile stotine gradova i sela, a nedavno Balakliju, Izjum i Kupijansk.

    Inače, ukrajinske vlasti u istočnom dijelu zemlje optužile su Ruse za bombardovanje strateške infrastrukture, što je dovelo do nestanka struje u velikim dijelovima zemlje.

    Guverner oblasti Harkov na sjeveroistoku Ukrajine rekao je da su ruski udari na “kritičnu infrastrukturu” prekinuli opskrbu strujom i vodom.

    Njegov kolega u centralno-istočnom regionu Dnjepropetrovsk rekao je da su ruske snage pogodile energetsku infrastrukturu u znak odmazde za njihov poraz na bojnom polju. Zvanični istočnih dijelova Ukrajine pozvali su građane da isključe sve uređaje iz napajanja.

  • Novi oružani sukob?

    Novi oružani sukob?

    Grčki premijer Kirjakos Micotakis izjavio je da ne može da zamisli da bi tenzije sa susednom NATO saveznicom Turskom ikada mogle da eskaliraju u oružani sukob.

    Na pitanje Asošiejted presa postavljeno na konferenciji za novinare u Solunu, da li bi nedavna eskalacija retorike iz Turske, koju predvodi predsednik Redžep Tajip Erdogan, mogla da bude uvod u oružani sukob, Micotakis je odgovorio odrično.

    “Ne verujem da će se to ikada dogoditi. A ako bi se, ne daj bože, dogodilo, Turska bi dobila apsolutno poražavajući odgovor. I mislim da oni to vrlo dobro znaju. Turska je upoznata sa spremnošću grčkih (oružanih) snaga”, rekao je on.

    Erdogan je optužio Grčku da je okupirala navodno demilitarizovana ostrva u Egejskom moru i zapretio da će Turska preduzeti akciju.

    Micotakis je dodao da je, uprkos Erdoganovim neprihvatljivim komentarima, i dalje otvoren za dijalog i sastanak sa njim.

  • “Spremni smo i za najgori scenario”

    “Spremni smo i za najgori scenario”

    Grčki premijer Kirjakos Micotakis rekao je da je Grčka preduzela mere za obezbeđivanje energenata tokom zime u slučaju da Rusija zaustavi isporuke gasa.

    “Spremni smo za najgori mogući scenario, a to je da Rusija zaustavi isporuke prirodnog gasa”, rekao je Micotakis na konferenciji za medije u Solunu.

    On je rekao da je Grčka obezbedila dovoljne količine tovara tečnog prirodnog gasa, da je nekoliko elektrana spremno da se prebaci sa gasa na mazut, kao i da su povećani kapaciteti na ugalj, preneo je Rojters.

  • Hospitalizovan Ratko Mladić

    Hospitalizovan Ratko Mladić

    Bivši glavni komandanti Vojske Republike Srpske hospitalizovan je i “lošeg zdravlja”, rekao je za AFP njegov sin Darko Mladić.

    U kratkom telefonskom razgovoru za AFP u Beogradu, Darko Mladić je potvrdio tu informaciju lokalnim medijima.

    On im je rekao da je bivši general nedjelju dana hospitalizovan zbog krhkog zdravstvenog stanja. Najprije je bio u civilnoj bolnici u Hagu, a od četvrtka je u zatvorskoj zdravstvenoj ustanovi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MTPI) sa sjedištem u Hagu.

    “Njegovo zdravlje je loše. Ovde u Srbiji je spreman tim lekara koji bi mogli da ga vide, ali još ne znamo da li će im biti dozvoljeno. Tražićemo dozvolu od ovih lekara da ga pregledaju”, rekao je Mladić za AFP.

    Službe MTPI su, na pitanje AFP-a da prokomentariše informaciju, odgovorile da “ne mogu da komentarišu zdravstveno stanje pritvorenika jer je to povjerljiva informacija”.