Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da kriza iz Ukrajine ni na koji način neće biti prenesena u BiH, ukoliko je ne prenesu oni koji su napravili krizu i u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog vijeka.
Komentarišući izjave ministra spoljnih poslova Velike Britanije Elizabet Tras, koja je tokom posjete BiH govorila o “malignom uticaju Rusije”, te u Ministarstvu odbrane pozivala BiH da podrži Ukrajinu, Tegeltija je rekao da da za njega takvi istupi Trasove nisu nikakvo iznenađenje.
“Moji razgovori s njom, koji su relativno kratko trajali u Londonu, pokazali su da nju ne interesuje dijalog. Interesuje je samo da iznese svoje stavove i da to a priori prihvatite. Apsolutno se ne slažem sa većinom onoga što je rekla o BiH. Smatram apsolutno nepristojnim da pred Oružanim snagama govorite ono što ste govorili”, izjavio je Tegeltija za “Euro-Blic”.
Prema njegovim riječima, neki predstavnici međunarodne zajednice sebi su dali za pravo da mogu doći u drugu zemlju i da mogu govoriti sve što žele.
“Samo se nadam da je dobro čula ono što joj je prenio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Svrstavajući se na jednu stranu, na jednu politiku, ni na koji način neće pomoći BiH, iako se stalno u prvoj ili u drugoj rečenici govori o nekakvoj pomoći i stabilnosti”, naveo je Tegeltija.
On smatra da, s obzirom na odnose u BiH, ne postoji mogućnost da se uvedu sankcije Rusiji, jer je Republika Srpska jasno zauzela neutralan stav.
Odgovarajući na pitanje hoće li zvanično reagovati ka Briselu i zatražiti da se izbriše u dokimentima Savjeta EU da se BiH pridružila sankcijama Rusiji, Tegeltija je rekao da ne vidi razloga za to.
“Imate situaciju kad se sve pokušava svrstati na jednu ili na drugu stranu, pokušavajući napraviti priču ako niste s nama, onda ste protiv nas. To je za mene i za Republiku Srpsku neprihvatljiv stav, nikada nećemo upasti u tu zamku”, istakao je Tegeltija.
Kada je riječ nedavnom govoru predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, na kojoj njemu nije dozvoljeno da govori, Tegeltija je rekao da su svi istupi DŽaferovića jednostrani, te da on o stanju u BiH govori samo iz perspektive jednog naroda, jedne političke stranke.
Prema njegovim riječima, u obraćanju pred Savjetom bezbjednosti DŽafefović je ponovo iznio jednostran stav.
“Ali moram priznati i da je bio mnogo korektniji nego što je bio Kristijan Šmit. Pogotovo u odnosu na pisani Šmitov izvještaj”, naveo je Tegeltija.
On je istakao da DŽaferovića prihvataju kao trenutno predsjedavajućeg Predsjedništva, dodavši da je to sasvim legitimno, te da on ima mogućnost da nastupa pred odgovarajućim institucijama.
Tegeltija je naveo da neke institucije ne žele da čuju drugu stranu i da je popriličan broj faktora koji su jednostrani, bahato se odnose i prihvataju samo ono što dolazi iz Sarajeva.
“Ali, veliki broj međunarodnih institucija, Stejt department, Bijela kuća, imate sagovornike koji razumiju da sve u BiH nije tako kako se predstavlja samo od jedne strane, Hrvati pokušavaju snažno da koriste Hrvatsku kako bi iznosili svoje stavove, a mi se moramo potruditi da iskoristimo svaku mogućnost da iznesemo svoj stav”, rekao je Tegeltija.
On je dodao da se to često ne dopada sagovornicima, koji često sa sastanaka izlaze nezadovoljni.
“Ali, nikada ni ja, ni /srpski član Predsjedništva BiH/ Milorad Dodik, ni
/predsjednik Republike Srpske/ Željka Cvijanović, ni svi drugi zvaničnici Srpske, ne propustimo priliku da kažemo istinu. Međunarodni funkcioneri žele za nekoliko sati u Sarajevu da obiđu pola grada, da u svim institucijama održe predavanje, da pošalju poruke”, rekao je Tegeltija.
On je dodao da je siguran da mnogi od njih nisu ni svjesni šta sve izgovore.
“Sada, kada sam bio u SAD, rekao sam: Dođite da razgovaramo. Nemojte dolaziti na tri dana u cijeli region, sa napisanim stavovima koje je pripremila vaša ambasada. To nisu razgovori, to je pokušaj nametanja rješenja”, rekao je Tegeltija.
Odgovarajući na pitanje na koji način Srpska može da odgovori s obzirom na to da su Bošnjaci privatizovali spoljnu politiku i veliki dio diplomatsko-konzularne mreže, Tegeltija je rekao da pokušava da BiH doživljava onakvu kakva jeste, državu dva entiteta, tri naroda, sa decentralizovanim sistemom vlasti.
“Zato svakom ambasadoru, bio on Sven Alkalaj ili naš ambasador u Vašingtonu Bojan Vujić, govorim da su oni ambasadori BiH i da su definisane procedure na koji način treba da predstavljaju BiH. A, već dugo traje da pojedini ambasadori zastupaju stavove samo svojih političkih stranaka”, rekao je Tegeltija.
On je ocijenio da je to “najgora poruka koju može da dobije BiH”.
“Ja sam bio u toj poziciji samo zato što dolazim iz Srpske, kada ambasador iz FBiH nije želio da uputi notu za moje sastanke u UN”, naveo je Tegeltija.
Tegeltija je najavio da će to pitati Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za njegovo imenovanje.
“Ako prihvata takav način rada ambasadora, kada neko od Bošnjaka dođe u Vašington, pitanje je da li će ambasador Vujić potpisati note za njihove sastanke. Ja mislim da treba. Ali, ovo je poruka. Drugo, diplomate koje rade u ime srpskog naroda su profesionalci, štite Ustav BiH onako kako je napisan. Možda je i do toga kakvi smo to mi ljudi”, smatra Tegeltija.
Prema njegovim riječima, način na koji ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković predstavlja BiH i način kako je to radio bivši ministar Igor Crnadak nisu identični.
“Turkovićeva nikada ne govori o interesima srpskog naroda, nikada nećete čuti nijednu pozitivnu riječ. Nikada niste mogli u istupima ministra Crnatka čuti da osuđuje neke procese u FBiH i slično. To je pitanje za nas, kako mi treba da zauzmemo stav, kako ćemo se ponašati u diplomatskoj mreži. Ali, to je definitivno put za dalju krizu u BiH”, istakao je Tegeltija.
Govoreći o sastanku sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ i Svjetske banke, Tegeltija je naveo da novog kreditnog aranžmana neće biti do kraja ove godine i da u ovom trenutku to niko i da to ne pokušava da napravi.
Kada je riječ o obezbjeđivanju novca za opšte izbore, predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da će on biti iz budžeta.
“Izbori 2020. su održani, a budžet je usvojen krajem jula 2020. godine”, podsjetio je Tegeltija.
On je rekao i da realno misli da će biti prvo usvojen budžet, pa održani izbori, te da su ogromni pritisci da se to uradi.
Tegeltija je poručio da nikada neće dozvoliti da se stvara osjećaj da je Srpska protiv izbora, “da neko pomisli da SNSD ne želi da učestvuje na izborima i da na taj način štiti vlast”.
“Zbog toga, ono što bude do mene ja ću stavljati na dnevni red. Međutim, kada napravite lijevak, kada hoćete da pravite pritisak na jednu tačku, onda to ponekad postane neizdrživo, pokušavajući one koji najmanje žele izbore predstaviti kao najveće borce za izbore”, naglasio je Tegeltija.
On je rekao da se ne osjeća da na bilo koji način ugrožava BiH.
“Unitarista nisam stotinu odsto, to je neprihvatljivo. A ni separatista, u smislu da ja ili bilo ko iz SNSD radimo nešto da bismo napravili takvu situaciju. Ono što rukovodstvo Republike Srpske radi jeste usmjereno samo na to da se poboljša unutrašnja struktura i djelovanje BiH. Bez konsenzusa ne može funkcionisati država koja ima dva entiteta i tri konstitutivna naroda”, rekao je Tegeltija.
On je naveo da javnost zna da je početkom godine bio prvo pritisak kako Srpska želi sukobe, pa pritisak da se poveća broj stranih vojnika u BiH.
“Kada je ta priča završena onda se prešlo na priču kako Srpska priprema datum otcjepljenja, kako Dodik zbog toga odlazi u Moskvu… Sada, kada nema ni toga, prešli smo na temu da neko prenosi krizu iz Ukrajine u BiH”, dodao je Tegeltija.
On je rekao i da nema nikakvih sankcija Republici Srpskoj, dodavši da Svjetska banka i MMF rade po nekim sasvim drugim principima, kao i da ne očekuje da može biti nesporazuma sa MMF-om i Svjetskom bankom.
