VRBAS Media

Autor: INFO

  • Potvrđena nova vlada premijera Goloba

    Potvrđena nova vlada premijera Goloba

    Slovenački parlament većinom glasova potvrdio je ministre u novoj vladi premijera Roberta Goloba, čime je započela svoj mandat.
    Za ekipu sastavljenu od 17 ministara, među kojima je sedam žena, glasalo je nakon višečasovne rasprave 53 poslanika iz tri stranke Golobove vladajuće koalicije.

    Protiv je bilo 28 poslanika iz Slovenačke demokratske stranke dosadašnjeg premijera Janeza Janše, te iz demokhišćanske Nove Slovenije, stranke koja je bila u dosadašnjoj vladajućoj koaliciji, prenosi hrvatski portal “Indeks”.

    Riječ je o 13. slovenačkoj vladi od sticanja nezavisnosti i jednoj od najbrže sastavljenih nakon parlamentarnih izbora, koji su ove godine održani 24. aprila.

    Golob je u svom nastupu na početku sjednice naglasio da je njegova vlada dobro sastavljena kombinacija iskusnih političara i stručnjaka za pojedina područja, da će odmah početi raditi na prioritetima zacrtanim koalicijskim ugovorom, te da će građani na takvu vladu uskoro moći biti ponosni.

  • Erdogan najavio: Spremni smo za pokretanje vojne operacije na sjeveru Sirije

    Erdogan najavio: Spremni smo za pokretanje vojne operacije na sjeveru Sirije

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako je Turska spremna pokrenuti antiterorističku operaciju na sjeveru Sirije kako bi zaštitila svoje južne granice.

    Prema najavama turskog lidera, operacija bi se trebala izvršiti u oblasti Manbij i Tal Rifaat, a cilj joj je, kako navode, eliminacija terorističkih prijetnji u južnim dijelovima Turske.

    “Poduzimamo još jedan korak ka uspostavljanju sigurnosne zone od 30 kilometara dužn naše južne granice. Očistit ćemo Tal Rifaat i Manbij. Planirane vojne operacije nastavit će se postepeno i u drugim dijelovima sjevera Sirije”, rekao je Erdogan.

    Komentari predsjednika Turske uslijedili su sedmicu nakon što je najavio pokretanje nove vojne operacije na jugu Turske koja bi bila usmjerena na neutralisanje prijetnje u vidu organizacije YPG, sirijskog ogranka kurdske partije PKK.

    Erdogan je izjavio kako Sjedinjene Američke Države i Rusija nisu ispunile svoje obaveze kako bi osigurali sigurnosnu zonu u pograničnom području, zbog čega je Turska primorana pokrenuti operaciju u kojoj bi zaštitila lokalno stanovništvo, ali i naciju od kurdske prijetnje.

    Iako su u SAD-u priznali zabrinutost Turske kada je riječ o sigurnosti južnih granica, glasnogovornik State Departmenta Ned Price je izjavio kako bi nova operacija turskih snaga mogla potkopati regionalnu stabilnost i dovesti američke snage u opasnost.

    Ankara je je do sada pokrenula nekoliko prekograničnih operacija u Siriji od 2016. godine s ciljem potiskivanja kurdskih snaga i uspostavljanja sigurnosne zone duboke 30 kilometara. Tokom 2019. godine, operacija u sjeveroistočnom dijelu Sirije izazvala je široku međunarodnu osudu što je navelo Finsku i Švedsku da ograniče prodaju oružja Turskoj.

    Upravo spor iz 2019. godine natjerao je Tursku da, bar za sada, blokira ulazak Švedske i Finske u NATO.

  • Angela Merkel komentarisala rusku invaziju na Ukrajinu prvi put od početka rata

    Angela Merkel komentarisala rusku invaziju na Ukrajinu prvi put od početka rata

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je na oproštajnom događaju Reinera Hoffmanna koji je nedavno odstupio s mjesta predsjednika u uticajnom njemačkom sindikatu. Ona je tom prilikom prekinula šutnju i prvi put nakon početka invazije na Ukrajinu je govorila o ruskoj agresiji.

    Napad je nazvala kršenjem međunarodnog prava i “dubokim slomom” nezapamćenim u historiji Evrope od Drugog svjetskog rata, pišu njemački mediji.

    “Moja solidarnost je s Ukrajinom koju je Rusija napala i izvršila invaziju. Podržavam ukrajinsko pravo na samoodbranu”, kazala je ona u srijedu navečer.

    Istaknula je kako podržava napore koje poduzimaju njemačka vlada, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, NATO, G7 i UN, a s ciljem zaustavljanja, kako je navela, “barbarskog i agresorskog rata”. Poručila je da će posljedice biti dalekosežne, posebno za Ukrajinu, ali i za cijeli kontinent.

    Osvrnula se na kršenja prava civila te na zločine koje su ruski vojnici počinili u Buči povlačeći se iz okoline Kijeva te je poručila: “Buča je pokazatelj ovog užasa”.

    Merkel je inače samo jednom na početku rata dala kratku izjavu o tome da nema opravdanja za kršenje međunarodnog prava. S obzirom na to da je konzervativka, odrasla u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj i koja je podržavala saradnju s Vladimirom Putinom u prošlosti, dugo je bila pod lupom javnosti koja je željela znati šta je njen stav o trenutnoj situaciji.

    Nekada se snažno zalagala i za plinovod Sjeverni tok 2, koji je predstavljao drugi način isporuke plina iz Rusije u Njemačku. Ovaj put se nije osvrnula na to, ali je podržala aktivnosti njemačke vlade.

  • Presuda na koju se dugo čekalo: Depu odšteta od 15 miliona, Herd dva miliona dolara

    Presuda na koju se dugo čekalo: Depu odšteta od 15 miliona, Herd dva miliona dolara

    Sud u Virdžiniji (SAD) sopštio je zvaničnu presudu u slučaju Džoni Dep i Amber Herd – Dep nije kriv!

    Ovako su prvo objavili vodeći svjetski mediji, međutim, kako je sudija nastavila da čita presudu, objelodanila je da je i Dep kriv, tačnije da su oboje krivi za iznošenje kleveta tokom sudskog procesa.

    Porota je proglasila i Amber Herd i Džonija Depa odgovornim za klevetu u tužbama koje su podnijeli jedno protiv drugog.

    Glumac je dobio tužbu za klevetu protiv Amber Herd, vrijednu 15 miliona dolara.

    Kako je porota presudila, izjava glumice je bila lažna.

    “Sve tvrdnje o Džoniju Depu bile su lažne, odluka je koju je jednoglasno donijela porota na sudu okruga Fairfaks u Virdžiniji odlučujući o prve dvije tačke.

    Naveli su da je Amber Herd djelovala sa stvarnom zlobom prilikom objavljivanja članka u Vašington Postu. Oni su naveli da su njene tvrdnje o braku bile lažne i klevetničke. Porota je odlučila da Herd mora Depu da plati 15 miliona dolara.

    Međutim, porota je, takođe, utvrdila da je Džoni Dep klevetao Amber Herd – ali to je bilo preko njegovog advokata Adama Voldmana i to samo u jednoj od tri tačke.

    Dobila je dva miliona dolara na ime kompenzacijske štete i ništa od kaznene štete.

    Nakon što je porota saopštila odluku da je Dep dobio tužbu za klevetu, njegova bivša supruga Amber Herd napustila je bez riječi sudnicu. Za njom je pošao i advokatski tim.

    Amber Herd na Twitteru je izrazila nezadovoljstvo presudom.

    Sa druge strane, tim stručnjaka koji je zastupao Depa slavio je presudu.

    Porota je odlučila da je Amber oklevetala glumca u časopisu “Vašington Post”.

    Čitanje presude kasnilo je zato što su porotnici zaboravili ispuniti obrazac za naknadu štete. Odmah su krenula nagađanja da se iz toga može naslutiti da su presudili u korist Depa koji od Herd nije tražio odštetu, prenosi Telegraf.

    Zanimljivo je to, da su analitičari tvrdili da bi, ukoliko ne bude bio proglašen krivim, Amber Herd mogla da proglasi bankrot jer, kako pretpostavljaju, neće imati novca da isplati svog bivšeg partnera.

    Porota je danas, 1. juna, u toku dana, saopštila da je donijla presudu u tužbi Džonija Depa za klevetu protiv njegove bivše supruge Amber Herd, koja je svjedočila da ju je Dep fizički i seksualno napao u više navrata.

    Depova i Herdova veza počela je prije više od jedne decenije i na kraju se pretvorila u ono što je izgleda bio otrovan brak.

    Par se razveo 2016. godine, ali je nastavio da se bori na sudu zbog članka koje je Herd napisala za Vašington post 2018. godine, u kojem je opisala preživljavanje porodičnog nasilja – ne pominjući Depa po imenu.

    Dep ju je tužio za 50 miliona dolara odštete i negira da je ikada bio fizički nasilan prema Amber. Amber je tužila Depa za 100 miliona dolara i tvrdila da je bila nasilna sa Depom samo u samoodbrani ili odbrani svoje mlađe sestre.

    Kako se slučaj odvijao, društveni mediji su postali prepuni zvučnih zapisa, dokaza i snimaka iz sudnice. Dep je proveo četiri dana svjedočeći.

  • Pumpe u Srpskoj na nelegalnoj marži zgrnule 140.000 maraka

    Pumpe u Srpskoj na nelegalnoj marži zgrnule 140.000 maraka

    Inspekcijske kontrole u Srpskoj, koje traju već mjesecima, a usmjerene su na poštovanje uredbe koja ograničava maržu na gorivo, utvrdile su da su benzinske pumpe nelegalno stekle 139.287 KM.

    Iz Inspektorata Republike Srpske kazali su nam da od marta ove godine konstantno kontrolišu benzinske pumpe. Stanje na terenu pokazuje da je više od 50 odsto trgovaca radilo protivzakonito.

    “Dosad su izvršene 163 kontrole, a u 101 slučaju utvrđene su određene nepravilnosti, na osnovu čega su postupajući inspektori izdali 202 prekršajna naloga vrijednosti 1.476.000 KM. Utvrđena protivpravno stečena imovinska korist iznos 139.287 KM”, naveli su iz Republičke uprave za inspekcijske poslove za “Nezavisne novine”.

    Pored ovih nepravilnosti, tržišni inspektori utvrdili su i da se cijena goriva znatno razlikuje od pumpe do pumpe, o čemu su, podsjetimo, “Nezavisne novine” prije nekoliko dana i pisale.

    “U posljednjih nekoliko sedmica primijećeno je da se cijena goriva na benzinskim pumpnim stanicama koje se nalaze u istom gradu, pa čak i u vlasništvu iste kompanije razlikuje i do 50 feninga. U narednim danim Tržišna inspekcija će dodatno i detaljno ispitati ovu pojavu”, najavljuju iz Republičkog inspektorata.

    Iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke kažu da su kazne koje su izdali inspektori samo djelimično urodile plodom, što dokazuju i podaci Inspektorata RS.

    “Pored kazni, inspekcija bi trebalo da dovede cijenu u zakonsku normu, ali vidimo da je to izostalo”, kaže za “Nezavine novine” Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.

    Dodaje da se izrečene kazne nisu odrazile na korisnike, odnosno krajnje potrošače tj. vozače.

    “Kazna kao kazna jeste neka mjera prema samom trgovcu, ali da li je ona u ovom trenutku dovoljna? Ja sam ličnog mišljenja da nije, jer trebalo bi da dobijemo povoljniju cijenu za nas potrošače”, ističe Srdić.

    O ovom problemu potražili smo i stav iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske. Međutim, do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor.

    Podsjećamo, trgovcima koji naftu prodaju na veliko uredbom koju je donijela Vlada RS propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata.

    Trgovcima koji na malo prodaju naftne derivate, odnosno benzinskim pumpama, propisana je maksimalna marža od 0,25 KM po litru goriva.

  • Namirnice jeftinije u Švedskoj nego u Banjaluci

    Namirnice jeftinije u Švedskoj nego u Banjaluci

    Plate i penzije daleko odmakle od naših, a cijena hrane kao ovdje ili čak i jeftinije. U jednom gradu u Švedskoj, koje je površinski kao Banjaluka i sa skoro istim brojem stanovnika, u marketu kilogram špageta možete kupiti već za dvije marke, dok je litar ulja 5,4 KM.

    Meso im je drastično jeftinije nego kod nas, a, paradoksalno, i domaća kafa.

    Šveđani uglavnom kupuju u velikim marketima. Neki su prepoznati kao oni “za svačiji džep”, dok ima i onih u kojim su cijene skuplje. Međutim, zajedničko im je da u svakom marketu prehrambene namirnice mogu da priušte svi, jer svaki proizvod ima svoju jeftiniju i skuplju varijantu. Cijenu diktira i odakle je nešto stiglo, jer Šveđani čuvaju i stimulišu svoje domaće proizvode.

    Tamo i ovamo
    Tako, na primjer, meso koje je nastalo od životinja sa domaćih farmi skuplje je nego uvozno ili proizvedeno u velikim industrijama. Ali i ta cijena je prihvatljiva, s obzirom na njihova primanja.

    Kako smo se uvjerili, pakovanje pilećeg filea od 550 grama košta šest maraka, pa na više, zavisno da li je riječ o industrijskoj piletini ili domaćoj. Pakovanje svinjske krmenadle od 1,7 kilograma je 17 maraka, dok 2,2 kilograma miješanog mljevenog mesa košta 16,8 maraka. Pola kilograma istog mesa je sedam maraka. Kod nas je kilogram miješanog mesa nevjerovatnih 17 maraka.

    Mlijeko mogu da kupe već po cijeni od 1,80 KM, a kafa, koja se i ovdje koristi, tamo je jeftinija. Naime, 600 grama košta 8,6 KM. Šećer je skuplji ako kupujete na kilogram, ali zato vrećica od pet kilograma košta 8,4 marke.

    Dva kilograma pšeničnog brašna je četiri marke, pa naviše, zavisno od vrste i proizvođača. Kilogram riže košta od 3,20 KM, dok im je tjestenina baš jeftina.

    Restorani
    Naime, pakovanja su po kilogram, pa kesu možete da kupite već za dvije marke, pa naviše. Paštete sa ovih prostora imaju istu cijenu kod njih i ovdje, dok im litar ulja košta od 5,4 marke, a 750 militara maslinovog ulja 12 KM.

    Pakovanje od 16 komada toalet papira može se kupiti već za 8,8 maraka, dok je devet kilograma deterdženta za pranje veša oko 26 maraka.

    Ne čudi što mnogi naši ljudi koji posjete Švedsku ovdje kupe, pa kući nose naše začine i kafu – kaže sagovornik Srpskainfo iz ove skandinavske zemlje.

    Prema njegovim riječima, paradajz može da se kupi već po cijeni od 3,50 marke, banana za 1,80, dok je kilogram jabuka od dvije marke, pa naviše. Obzirom na životni standard, ne treba da čudi da Šveđani rado jedu u restoranima. Ali tamo postoji jedna praksa koja je ovdje nepoznanica.

    – U restoranima, od 11 do 13 sati, kada je vrijeme ručka, možete da jedete za pet, 10 evra. Osim toga, kada su sniženja u marketima, to su stvarno akcije, od 30 do 50 odsto. I Šveđani nemaju nikakva otpor prema tome da kupuju na popustu – kaže naš sagovornik.

    Poskupljenja bez opravdanja
    Realnog i razumnog objašnjenja zašto je hrana kod nas tako skupa nema. Sugrađani i predstavnici potrošača saglasni su da je došlo do drastičnog poskupljenja, zbog čega mnogi kupuju na grame i komade.

    Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, kaže da je čak i u Srbiji jeftinije ulje i da košta oko tri marke.

    – Kod nas poskupljenje ima samo tendenciju rasta. Pojedine zemlje više su radile na zaštiti građana i potrošača. Kod nas je na snazi odluka o zabrani maržiranja, koja u ovom trenutku možda i nije dovoljna, jer nisu dovoljno ublažene posljedice koje se dešavaju. Evidentno je da se treba preuzeti više – kaže on za Srpskainfo.

    Odgovor na enormnu skupoću ne može da pronađe ni Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženju za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora, koja poručuje da je “ovo kod nas nemoguća misija”. Kaže da, dok ljudi poplaćaju režijske troškove, ono što im preostane raspoređuju na dnevnom nivou. Upozorava da zbog toga mnogi građani ne mogu da unesu u organizam sve što je neophodno.

    – Svjedoci smo da ljudi kupuju po 200 grama bilo čega, da kupuju dvije paprike, dva paradajza. To je naša stvarnost. Ovdje su drastično otišle cijene hljeba i teško je sa ovoliko malo novca izaći na kraj – ističe ona Srpskainfo.

  • CNN: Srbija suviše važna, pa može istovremeno da posluje s Moskvom i bude na putu u EU

    CNN: Srbija suviše važna, pa može istovremeno da posluje s Moskvom i bude na putu u EU

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je u nedjelju da je njegova zemlja dogovorila novi trogodišnji ugovor o snabdjevanju gasom s ruskim Gazpromom.

    Vijest je stigla u nezgodno vrijeme. Vučić je time zadao novu glavobolju zapadnom antiputinovskom savezu, a posebno Evropskoj uniji, komentariše CNN.

    S druge strane kontinenta, čelnici država EU bili su dugo zaglibljeni u napornim pregovorima oko šestog paketa sankcija Moskvi. Konačni dogovor, objavljen kasno uveče u ponedjeljak, uključuje djelimičnu zabranu uvoza ruske nafte u EU, prenosi Blic.
    Ipak, kako bi svi pristali na sankcije, Brisel je bio prisiljen da napravi izuzeće za naftu koja se u Mađarsku, Slovačku i Češku uvozi naftovodom. To su neke članice EU doživjele kao veliki ustupak, piše CNN.

    Srbija ključna zemlja EU za širenje
    Iako Srbija nije članica EU, dio je plana proširenja EU koji uključuje i neke njene susjede. EU namjerava da se proširi na istok i vidi zapadni Balkan kao ključ evropske bezbjednosti, što je još više naglašeno u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu.

    Od balkanskih država, Srbija se smatra ključnom iz brojnih razloga. Njeni veličina, stanovništvo i geografski položaj čine je glavnim akterom geopolitike u regiji. Ako želite da razgovarate o budućnosti Bosne i Hercegovine ili Kosova, trebaće vam srpska vlada za stolom.


    Srbija se takođe oslanja na Rusiju kada je u pitanju gas i vojno sarađuje s Moskvom. Ukratko, Srbija ima ogromne koristi od svog odnosa s Rusijom, a čak i ako u bližoj budućnosti postane članica EU, neće hteti da spaliti mostove s Kremljom.

    Važnost Srbije
    To stvara dvije istovremene stvarnosti za EU koje je, kada se stave jedna pored druge, prilično teško pomiriti.

    – Srbija je toliko velika i važna da je ključna za projekt proširenja EU, kojim se nastoji ojačati i proširiti evropske vrijednosti, stabilnost i sigurnost. Takođe je toliko velika i važna da može u isto vrijeme da sklapa poslove s Rusijom, Kinom i EU kako god smatra prikladnim, a i dalje biti zjenica oka Brisela.

    To bi se ipak moglo promijeniti, navodi CNN.

    Iako je Srbija podržala nekoliko rezolucija UN kojima se osuđuje ruska invazija, nije se uskladila s Briselom po pitanju sankcija protiv Moskve. A to je nešto što se od država kandidata za članstvo očekuje. Novi ruski gasni sporazum, strahuju neki zvaničnici EU i analitičari, mogao bi da bude korak predaleko za neke zemlje članice EU.

    – Ako bude zaključen, sporazum bi uništio nade onih koji su vidjeli priliku za smanjenje ruskog uticaja u regiji – rekao je Filip Ejdus, profesor međunarodne bezbjednosti na Univerzitetu u Beogradu.

    Ejdus smatra da će Vučić garantovati da Srbija ostaje na putu prema EU, a možda i dalje očekuje bolju ponudu od njemačkog kancelara Olafa Šolca.


    Ejdus je upozorio da bi kockanje ovaj put moglo da se izjalovi, budući da EU u ovom trenutku ima druge prioritete.

    Hoće li to značiti da pregovori o pristupanju zapinju, ili će EU imati drugačiji pristup, ostaje da se vidi. Međutim, ne može se poreći da je gasni sporazum posebno gorka pilula koju su u Briselu morali da progutaju.

    – Zabrinuti smo. Saradnja zemalja izvan EU važnija je nego ikad za zemlje unutar EU koje pokušavaju da drže liniju -rekao je jedan visoki zvaničnik EU za CNN, misleći na Mađarsku, članicu EU koja se najviše protivi tvrdom stavu prema Rusiji.

    Steven Blokmans, direktor istraživanja u Centru za evropske političke studije, rekao je za CNN kako od početka rata u Ukrajini EU vrši pritisak na treće zemlje, uključujući Kinu, da zauzmu sličan pristup sankcijama. Ako čak i države koje trenutno pokušavaju da se pridruže EU zaobilaze sankcije, to daje osnovu i članicama EU da izdrže pritisak Brisela za snažan zajednički nastup prema Rusiji, navodi se u analizi CNN.


    Poteškoće koje Srbija uzrokuje Briselu ne završavaju sankcijama.

    – Cijela ova situacija je za nas veliki problem jer je povezana s razgovorom da li Ukrajina treba da se pridruži EU ili ne – rekao je jedan visoki evropski diplomata.

    Ukrajina je službeno podnijela zahtjev za članstvo u EU početkom marta, ali proces može da potraje godinama, čak i kada članice EU u potpunosti podržavaju ulazak nove zemlje.

    Problem pristupa Ukrajine EU
    Više zvaničnika i diplomata objasnilo je CNN zašto je ova rasprava tako nezgodna za EU i njen interni razgovor o budućnosti Unije. Neke članice žele da ubrzaju proces oko Ukrajine i misle da neusklađenost Srbije u vezi sa Rusijom daje razlog da zemlje koje žele da se hitno usklade što prije dobiju povlašćeni tretman.

    Drugi ne žele da se Ukrajina ili nacije Zapadnog Balkana uopšte pridruže EU, plašeći se promjene ravnoteže i davanja istočnoevropskim državama više moći u bloku kojim su istorijski dominirale zapadnoevropske zemlje poput Njemačke i Francuske.

  • Putin menja vojni vrh?

    Putin menja vojni vrh?

    Već ko zna koji put kruže glasine da je general Dvornikov nestao.

    Američki zvaničnici tvrde da se generalu već drugu nedelja gubi trag, i tako podstiču glasine da ga je Putin smenio.

    Glavni ruski zapovednik u Ukrajini nije se pojavio u javnosti već dve nedelje i moguće je da više nije rukovodeći u vojnoj operaciji, javlja Dejli mejl.

    General Aleksandar Dvornikov, optužen za ratne zločine, koji je pomogao sirijskom predsedniku Bašaru Al Asadu da ubija vlastiti narod,,, navodi ovaj medij, u aprilu je angažovan od strane ruskog predsednika Vladimira Putina u napadima na Donbas, nakon što je doživeo sramotni poraz i bio prisiljen na povlačenje iz Kijeva.

    Američki zvaničnici tvrde da se generalu već drugu nedelju ne može ući u trag, i logično tako podstiču glasine da je smenjen.

    Nije jedini na spisku
    Ukoliko se pokaže da je to istina, general Dvornikov pridružiće se admiralu Igoru Osipovu, zapovedniku crnomorske flote i generalu pukovniku Sergeju Kiselu, vođi 1. gardijske tenkovske armije, za koje zapadni izvori tvrde da su smenjeni usled niza poraza na ukrajinskom ratištu. Veruje se da je suspendovan i general Valerij Gerasimov, šef ruskog glavnog stožera te da Vladimir Putin još odlučuje o njegovoj sudbini.

    Ova vest dolazi uprkos ukrajinskih tvrdnji da su već ubili devet ruskih generala i na desetine visokopozicioniranih ruskih vojnih zvaničnika za manje od tri meseca ratovanja. O nestanku Dvornikova među prvima je izvestio Njujork Tajms, nakon brifinga od strane američkih zvaničnika o stanju invazije.

    Ponavljaju greške

    Zvaničnici tvrde da Rusija u Donbasu ponavlja greške iz Kijeva, uključujući nedostatak koordinacije između različitih vojnih jedinica što je usporilo tok napredovanja. Koordinacija među ruskim vojnim jedinicama postala je nešto bolja nakon što je general Dvornikov postavljen, tvrde posmatrači, ali čak ni on nije bio u stanju da popravi “temeljne mane” u funkcionisanju ruske vojske.

    “Krvav i zastrašujući ugled”

    General Dvornikov ima dugotrajan, krvav i zastrašujući ugled kao zapovednik ruskih vojnih snaga, piše Dejli mejl.

    Od 2016. nadgledao je rusku intervenciju u građanskom ratu u Siriji pomažući sirijskom predsedniku Bašaru Al Asadu da porazi neprijatelje i neke od bivših američkih saveznika.

    Rođen 1961., Dvornikov je karijeru započeo u Sovjetskoj Vojnoj školi, pre nego što se priključio Sovjetskoj Armiji 1978. godine. Nastavio je obuku u Školi za obuku visokog zapovedništva u Moskvi, gdje je diplomirao 1982.

    Od tada, uspinjao se u vojnoj hijerarhiji u Sovjetskoj, a zatim Ruskoj, vojsci služeći na seniorskim pozicijama u različitim divizijama te napredujući od Vojne Akademije do Glavnog stožera 2005. godine.

    U 2008. godini prezuzeo je zapovedništvo nad 5. Crvenom Armijom, pre obavljanja dužnosti kao zamenik zapovednika Istočnog vojnog okruga, a zatim i kao načelnik stožera Središnjeg vojnog okruga.

    U septembru 2015. postao je prvi zapovednik Ruskih oružanih snaga u Siriji na početku ruske intervencije u toj zemlji te je bio odgovoran za vojne operacije u Siriji tokom 2016. godine.

    Od preuzimanja vodstva u Ukrajini, smatralo se da 60-godišnji general stoji iza raketnog udara na železničku stanicu u Kramatorsku u apilu, kada je ubijeno 59-ero ljudi, uključujući i nekoliko dece, koji su bili u procesu evakuacije.

  • Dodik: Odakle pravo i ko je dao mandat poslanicima u Bundestagu da se bave BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zapitao je danas odakle pravo i ko je dao mandat poslanicima u Bundestagu da se bave BiH, te poručio da ukoliko žele da pomognu, ne treba da se miješaju u unutrašnja pitanja.

    “Unaprijed su odlučili da su Srbi i Hrvati krivi za stanje u BiH”, napisao je Dodik na “Tviter” profilu.

    Dodik je ocijenio da je (izvjestilac Bundestaga za zapadni Balkan Adis) Ahmetović očigledno uspio preliti svoju navijačku poziciju koja je na strani muslimana i na ostale poslanike.

    “Potpuno je jasno da Ahmetović, čiji su korijeni iz BiH i koji ima antisrpske stavove, ne vidi nikav problem u izjavama (lidera SDA Bakira) Izetbegovića i stvaranju islamske države u BiH”, dodao je Dodik.

  • Zakazana posebna sjednica Narodne skupštine

    Zakazana posebna sjednica Narodne skupštine

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je za ponedjeljak, 6. juna, posebnu skupštinsku sjednicu na kojoj bi trebalo da bude razmatrana informacija o međunarodnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji – mjesto i uloga Republike Srpske.
    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić rekao je da je sjednica sazvana na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i da je ovo jedina tačka dnevnog reda.

    “Na sjednicu su pozvani predsjednici parlamentarnih političkih partija, koji prisustvo mogu potvrditi do petka, 3. juna do 16.00 časova. Imaće mogućnost da se obrate na sjednici u trajanju do 10 minuta”, rekao je Šulić večeras novinarima u Banjaluci nakon sjednice Kolegijuma.

    Početak sjednice zakazan je u 15.00 časova.

    Šulić je naglasio da bi do 21. juna trebalo da bude održana još jedna posebna skupštinska sjednica na zahtjev Vlade Republike Srpske.

    “Još nije definsan datum održavanja ove posebne sjednice, a redovna sjednica, koja je počela juče, biće nastavljena 21. juna”, naveo Šulić.