VRBAS Media

Autor: INFO

  • „Vitalni interesi Republike Srpske su hrana, energija i sigurnost, a ne virtuelni projekti“ – Ujedinjena Srpska objavila video koji govori o strateškim interesima Srpske

    „Vitalni interesi Republike Srpske su hrana, energija i sigurnost, a ne virtuelni projekti“ – Ujedinjena Srpska objavila video koji govori o strateškim interesima Srpske

    Ujedinjena Srpska objavila je novi promotivni spot pod nazivom ,,U krizi se donose strateške odluke i odmah djeluje”, u kom se govori prioritetnim odlukama koje vlast mora da donese, a odnose se na
    obezbjeđivanje sigurnosti građana Republike Srpske, prvenstveno kroz osiguranje dovoljnih zaliha hrane i energije, ali i obezbjeđivanje funkcionalnosti države u situacijama velikih kriza.

    Na naš upit predsjedniku Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandiću koji su vitalni interesi Republike Srpske on nam je odgovorio da je vojna intervencija u Ukrajini ubrzala tok istorije, i vidimo da velike države poput Njemačke već upadaju u tešku krizu. Prioritet malih država poput Republike Srpske mora da bude proizvodnja hrane i energije, jer velike sile nemaju problem da u krizi otimaju od
    drugih, dok mi moramo da se potrudimo da sami sebi obezbjedimo opstanak i sigurnost.

    Stevandić dodaje da je nezadovoljan trenutnom politikom koja se odnosi na poljoprivredu, jer kako on kaže, Republika Srpska ima najviše obradive površine po jednom stanovniku a proizvodi manje
    hrane i od Slovenije ili Izraela, iako su po veličini približno iste a imaju neuporedivo manju i nekvalitetnije zemljište .Razlog tome je što ne postoji dovoljno podsticaja od države za mala gazdinstva, jer Republika Srpska nema velike poljoprivredne proizvođače, i da deset hiljada plastenika može da obezbjedi trideset hiljada radnih mjesta, i da se podsticaji države moraju okrenuti upravo tim malim gazdinstvima.
    Stevandić dodaje da se na primjeru Stanara u kojim Ujedinjena Srpska ima vlasti u kojoj su otvorene dve njemačke fabrike, na isti način može razviti kompletna Ujedinjena Srpska, jer Srpska proizvodi dovoljno struje, odnosno najviše kilovat časova po stanovniku u Evropi, i da je ta struja jeftinija i u odnosu na region i u odnosu na Evropu, i to je prednost koja mora da privede investicije, jer operativni troškovi mogu da budu i do šest stotina puta manji nego bilo gdje drugo u Evropi.

  • Rama poručio Zapadu: Na Srbiju ne treba vršiti dalji pritisak za sankcije Rusiji

    Rama poručio Zapadu: Na Srbiju ne treba vršiti dalji pritisak za sankcije Rusiji

    Albanski premijer Edi Rama smatra da na Srbiju ne treba vršiti dalji pritisak u vezi sankcija protiv Rusije i istovremeno izražava zabrinutost zbog sve većeg uticaja Moskve na Zapadnom Balkanu.
    “Na Srbiju, u vezi sankcija protiv Rusije, ne bi trebalo da se vrši dalji pritisak, jer ta zemlja bez podrške iz Moskve ne može da preživi. Uz to se ne smije zaboraviti da je Beograd već tri puta glasao u UN protiv Rusije, što je veliko iznenađenje. To pokazuje da postoji snažna volja za integracijom u EU”, kazao je Rama u intervjuu za bečki dnevnik “Prese”.

    Istakao je da se mora učiniti sve da se potencijalne prijetnje drže dalje od Balkana.

    To, objašnjava, važi prije svega za Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Republiku Srpsku gdje, kako je rekao, Kremlj ima “snažan uticaj”.

    U vezi pristupnih pregovora Albanije sa EU ocijenio je da to neće biti jednostavan put.

    Austriju je okarakterisao, zbog istorijskih veza, kao idealnog graditelja mostova za Zapadni Balkan.

    Govoreći o uspostavljanju NATO baze u Draču objasnio je da je ona povezana sa izgradnjom moderne i komercijalne luke izvan grada.

    “Sarađujemo tijesno sa NATO kako bi uspostavili tu bazu. Ta baza na ulazu u Јadran je za Albaniju važna, a bitna je i za bezbjednost cijelog regiona. Za sada smo još na početku projekta”, ukazao je Rama.

  • Vuli: “Strani mentori Trivićevoj poslali tri rješenja”

    Vuli: “Strani mentori Trivićevoj poslali tri rješenja”

    Član Predsjedništva SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da će poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Jelena Trivić na današnjoj posebnoj sjednici parlamenta igrati dvostruku igru u namjeri da ispuni naloge stranaca, što mora, ali i da pokuša da zadovolji i želje naroda u Srpskoj zbog predstojećih izbora.
    “Za razliku od nje i njenih ‘vratolomija’ s ciljem da iz svega izađe ‘čista’ i pred svoje mantore, ali i narod, odnosno potencijalne birače, Milorad Dodik ima samo jedan cilj – da odbrani dostojanstvo i strateške interese Republike Srpske”, istakla je Vulićeva povodom današnje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će biti razmatrana izjava srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o proglašenju Odluke o davanju agremana ambasadoru NJemačke u BiH veoma štetnom po vitalne interese Republike
    Srpske.

    Vulićeva je naglasila da su strani mentori, predvođeni njemačkim turistom Kristijanom Šmitom, priskočili “u pomoć” Jeleni Trivić kako bi je izbavili iz ove nezavidne situacije i poslali joj tri rješenja, odnosno opcije prvenstveno za njeno, ali i ponašanje ostalih opozicionih poslanika na današnjoj sjednici parlamenta Srpske.

    “U prvoj se Trivićevoj sugeriše da se pojavi na sjednici i stavi fokus na teme koje građane bole, a o kojima su s njom već razgovarali, a to su kriminal i korupcija. Prema tim uputama, Trivićeva na tome treba da što više da insistira kako bi isprovocila Dodika”, rekla je Vulićeva, dodavši da se u instrukcijama jasno poručuje Trivićevoj – “Što više isprovocirate Dodika, biće bolje za Vaš rejting, a tokom glasanja, izađite iz sale i objasniti medijima da je sjednica predizborni trik”.

    Prema riječima Vulićeve, druga opcija koju su Trivićevoj ponudili njeni nalogodavci jeste da uopšte ne ide na sjednicu, a argumenti i opravdanje pred biračima je da “ne želi učestvovati u predizbornim trikovima” i samim tim izbjegla bi i glasanje.

    “A treća uputa Trivićevoj glasi: ‘Kako biste sačuvali svoju ulogu patriote, bitno je da se pojavite. Tokom glasanja napustite salu, a ostale kolege podijelite. Jedni neka prate Vas, drugi neka glasaju i na taj način imate argument za javnost'”, istakla je Vulićeva.

    Ona je dodala da je ovu informaciju dobila od pojedinih opozicionih poslanika koji su zgorženi sadržajem instrukcija koju je, kako su rekli, Šmit pisao za svog pulena Jelenu Trivić.

    Vulićeva je dodala da instrukcije nose naziv: “Upute za poslanike opozicije u manjem bh entitetu”.

    U Banjaluci će danas biti održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će biti razmatran Prijedlog odluke o potvrđivanju izjave srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o proglašenju Odluke o davanju agremana ambasadoru NJemačke u BiH veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske.

    Odluka o davanju agremana usvojena je bez konsenzusa na 157. posebnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 2. septembra.

    Sjednica Narodne skupštine Srpske sa ovom, jedinom tačkom dnevnog reda zakazana je za danas u 12.00 časova na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je u izjavi dostavljenoj parlamentu Srpske, između ostalog, naveo da odluku o davanju agremana njemačkom ambasadoru u BiH nije mogao da prihvati jer unaprijed zna da on dolazi da provodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom.

    On je u izjavi ukazao da zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i nametanje izmjena Ustava direktno vodi ukidanju Republike Srpske, i da on, kao legitimni predstavnik Republike Srpske u Predsjedništvu BiH, ne može prihvatiti imenovanje pomenutog ambasadora.

  • Dodik: Opozicija pokazuje podaničku politiku ili nerazumijevanje situacije

    Dodik: Opozicija pokazuje podaničku politiku ili nerazumijevanje situacije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska mora da odbaci antiustavnu rezoluciju Bundestaga i miješanje u unutrašnje stvari Srpske i BiH, zbog čega je potrebno da danas bude pokazan jedinstven stav u Narodnoj skupštini i poslata jasna poruka da njemačka politika ne smije da krši Dejtonski sporazum.

    “Njemačka jeste velika i moćna zemlja, ali to ne znači da se moramo klanjati svakom ko pokušava da nas napravi manje vrijednim. Njihova spoljna politika usmjerena je samo na podršku muslimanima”, naveo je Dodik.

    On je naveo da kao srpski član Predsjedništva BiH, izabran sa teritorije Republike Srpske, ne može da prihvati imenovanje ambasadora za kojeg unaprijed zna da će sprovoditi antidejtonsku politiku svoje zemlje, koja ima za cilj ukidanje Republike Srpske.

    “To je udarac na naše vitalne interese”, naglasio je Dodik na “Instagramu”.

    Prema njegovim riječima, opozicija najavom da ugrožavanje entitetskog interesa na ovom pitanju neće podržati, pokazuje podaničku politiku ili nerazumijevanje trenutne političke situacije.

    “Bez glasova opozicije agreman novom njemačkom ambasadoru ne može biti uskraćen, važno je da narod vidi ko to želi, a ko je protiv toga”, rekao je Dodik.

    Narodna skupština Republike Srpske danas će razmatrati Prijedlog odluke o potvrđivanju izjave srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o proglašenju Odluke o davanju agremana ambasadoru Njemačke u BiH veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske.

  • Kako je skup na Brdu kod Kranja ostao bez deklaracije

    Kako je skup na Brdu kod Kranja ostao bez deklaracije

    Skup Brdo-Brioni, koji okuplja šest država Zapadnog Balkana, Hrvatsku i Sloveniju, ove godine je okončan bez završne deklaracije, jer se dvojici članova Predsjedništva BiH nije svidio prijedlog da se u dokumentu spomene konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini!

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović se, naime, usprotivio spominjanju konstitutivnosti tri naroda u završnoj deklaraciji procesa Brdo-Brioni na Brdu kod Kranja u Sloveniji poručivši kako je to unutrašnje pitanje BiH!? Protiv pominjanja konstitutivnosti naroda bio je i drugi član Predsjedništva BiH, Željko Komšić.

    – Naravno da mi je to bilo sporno i zbog toga nije bilo prihvaćeno, zato što je to unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine i niko se neće baviti unutrašnjim pitanjima u Bosni i Hercegovini, osim nas – rekao je Džaferović u izjavi nakon skupa, dodajući da se taj format ne treba baviti takvim pitanjima.

    Tako su, umjesto zajedničke deklaracije na skupu Brdo-Brioni usvojeni samo zaključci.

    Džaferovićevo pozivanje na unutrašnje pitanje u BiH mnogi analitičari smatraju licemjernim jer je riječ o političaru koji je do sada u više navrata pozivao visoke predstavnike, ali i vlade drugih zemalja da nameću odluke i rješenja koja se tiču upravo unutrašnjih stvari u BiH. Od poziva za nametanje odluka o obezbjeđivanju novca za predstojeće opšte izbore u BiH preko poziva za uvođenje sankcija članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, pa do poziva za nametanje raznih zakona.

    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da je skup na Brdu kod Kranja u Sloveniji još jedan primjer kako političke stranke sa sjedištem u Sarajevu opstruišu svaki mogući dogovor.

    – Oni su sada iskoristili jedan regionalni skup, koji je načelno trebao da ima pozitivan efekat i na situaciju u BiH, ali i regionu, da demonstriraju nespremnost za dijalog, i to na način da su odbili temeljna načela sopstvenog Ustava – kaže Sitarski za Srpskainfo.

    On ističe da je to vjerovatno bilo vrlo čudno ostalim učesnicima navedenog skupa, ali je to ujedno bila i prilika da se svi oni malo dublje upoznaju sa suštinom problema u BiH.

    Sitarski ističe da se plaši da Džaferović i Komšić na ovaj način guraju BiH u sve dublju izolaciju, ne samo na regionalnom planu, nego i na evropskom.

    – Jedina nada je da će se napokon razriješiti temeljna pitanja i problemi oko Izbornog zakona BiH. Ne vjerujem da će se to riješiti postizanjem dogovora sa strankama iz Sarajeva već intervencijom visokog predstavnika Kristijana Šmita. Nadam se da će mu u odluci da interveniše pomoći i ovaj posljednji nastup Džaferovića i Komšića u Sloveniji – poručuje Sitarski.

    Komentarišući Džaferovićevo i Komšićevo pozivanje na „unutrašnje stvari u BiH i unutrašnji dogovor“, Sitarski ističe da su to iste one snage koje su do sada podržavale sva moguća miješanja visokih predstavnika, pa i drugih predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

    – Sada se tome protive jer im ne ide u korist. Ako smatraju da BiH treba da bude država u punom suverenitetu, onda su trebali ranije, kada su donošene neke druge odluke visokih predstavnika, da iskažu taj stav koji danas iskazuju. Prije svega, trebaju da pokažu elementarnu volju za nekakav bazični konsenzus i kompromis oko ustavnog poretka u BiH –smatra Sitarski.

    On ističe da su ovako partije sa sjedištem u Sarajevu otvorile vrata još jednoj intervenciji međunarodne zajednice i nemaju nikakvog kredibiliteta da se takvoj intervenciji protive.

  • Amerika odobrila vizu Lavrovu, Rusi traže da i ostatak delegacije uđe u New York

    Amerika odobrila vizu Lavrovu, Rusi traže da i ostatak delegacije uđe u New York

    Ministru vanjskih poslova Rusije Sergeju Lavrovu i određenom broju članova delegacije koju on predvodi, odobrene su vize za ulazak u Sjedinjene Američke Države kako bi prisustvovali Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN).

    “Vize su date Lavrovu i velikom broju članova delegacije”, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

    Moskva je od Washingtona zatražila vize za 56 osoba, navodi se u pismu ruskog ambasadora u UN-u Vasilija Nebenzije od 2. septembra generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guteresu. Ruski diplomatski izvor rekao je u utorak da su Sjedinjene Američke Države odobrile 24 vize, prenosi Reuters.

    Nebenzia je u svom pismu također naveo da avionska posada Lavrovovog aviona nije dobila vize. Nije odmah bilo jasno da li je Washington dao vize za rusku posadu ili bi se od Lavrova očekivalo da leti komercijalnim avio kompanijama za New York.

    Prema “sporazumu o sjedištu” UN-a iz 1947. godine, Sjedinjene Američke Države su općenito dužne dozvoliti pristup Ujedinjenim narodima stranim diplomatama, no Washington tvrdi da može uskratiti vize iz sigurnosnih, terorističkih i vanjskopolitičkih razloga.

    Ujedinjene nacije su ranije ovog mjeseca saopštile da razgovaraju sa Sjedinjenim Američkim Državama o ruskim vizama.

    Ministarstvo očekuje izdavanje viza i ostalim članovima delegacije kao i ubrzano rješavanje logističkih pitanja, imajući na umu da “restrikcije zbog ilegalnih sankcija SAD-a blokiraju logistički dolazak ruskih predstavnika na sjednicu Generalne skupštine”, navodi se u saopštenju, prenosi RIA Novosti.

    Rusija već sedmicama kritikuje SAD zbog neizdavanja viza članovima ruske delegacije u svrhu učestvovanja u radu Generalne skupštine UN-a. Sastanak na visokom nivou Generalne skupštine UN-a počinje 20. septembra.

    Kremlj je u utorak saopćio da SAD krši svoje obaveze time što nisu izdali vize cijeloj ruskoj delegaciji i rekao da će pozvati Ujedinjene nacije i Sjedinjene Američe Države na odgovornost za tu situaciju.

    Sjedinjene Američke Države saopštile su ranije ovog mjeseca da ozbiljno shvaćaju svoje obaveze kao zemlja domaćin UN-a i da su podaci o vizama povjerljivi prema američkom zakonu, tako da ne mogu komentirati pojedinačne slučajeve.

  • Rusija po prvi put priznala poraz u Ukrajini, Zelenski naveo površinu oslobođene teritorije

    Rusija po prvi put priznala poraz u Ukrajini, Zelenski naveo površinu oslobođene teritorije

    U svome obraćanju u utorak naveče, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je kako je do sada oslobođeno oko 8.000 kilometara kvadratnih teritorije Ukrajine, većina u regiji Harkova.

    Zelenski je rekao i kako se trenutno na oslobođenim teritorijama provode stabilizacijske mjere i da su iste kompletirane na oko polovice oslobođene teritorije.

    Takođe, predsjednik Ukrajine je rekao kao se radi na okupljanju međunarodne podrške za sigurnu Ukrajinu u budućnosti.

    “Već smo zajedno s našim partnerima izgradili moćnu antiratnu koaliciju koja uključuje desetke različitih zemalja. A sada radimo na tome da najmoćnije države koje nam već pomažu pretvorimo u koaliciju mira koja će trajati zauvijek”, rekao je Zelenski.

    Uticajni američki Institut za istraživanje rada (ISW) je u svojoj posljednjoj analizi naveo da je Rusija po prvi put od početka invazije na Ukrajinu otvoreno priznala poraz.

    “Dužnosnici Kremlja i propagandisti državnih medija opširno raspravljaju o razlozima ruskog poraza u Harkovskoj oblasti, što je značajna promjena u odnosu na njihov prethodni obrazac izvještavanja o preuveličanim ili izmišljenim ruskim uspjesima s ograničenim detaljima. Kremlj nikada nije priznao da je Rusija poražena oko Kijeva ili, kasnije, kod Zmijskog otoka, okarakteriziravši povlačenje iz Kijeva kao odluku da se kao prioritet stavi ‘oslobađanje’ Donbasa, a povlačenje sa Zmijskog otoka kao “‘gestu dobre volje'”, navodi se u izvještaju ISW-a.

    Kremlj sada radi da očisti Putina od bilo kakve krivice za poraz, a odgovornost se prebacuje na neinformisane Putinove savjetnike. Takođe, ISW navodi da će poraz u Harkovu, ruske vlasti pokušati iskoristiti da provedu prikrivenu mobilizaciju.

  • Amerika razmatra sankcije protiv Kine

    Amerika razmatra sankcije protiv Kine

    Sjedinjene Države razmatraju opcije za uvođenje sankcija Kini kako bi je odvratile od napada na Tajvan, javlja Rojters.

    Istovremeno je EU pod diplomatskim pritiskom sa Tajvana da to uradi, prenosi britanska agencija reči izvora upoznatih sa diskusijama koje se vode.

    Njihovi izvori navode da su namere Vašingtona i odvojeno lobiranje Tajvana kod izaslanika EU još uvek u ranoj fazi – kao reakcija na strah od kineske invazije koji je narasta paralelno sa eskalacijom vojnih tenzija u Tajvanskom moreuzu.

    U oba slučaja, ideja je da te sankcije prevaziđu mere koje su već preduzete na Zapadu da se ograniče trgovina i investicije sa Kinom kada su u pitanju tehnologije poput kompjuterskih čipova i telekomunikaciona oprema.

    Izvori Rojtersa ne navode detalje o tome šta se tačno razmatra ali pominjanje sankcija protiv druge ekonomije sveta i jednog od najvažnijih činilaca svetskih lanaca nabavke upitno je zbog izvodljivosti same akcije.

    “Potencijalno uvođenje sankcija Kini daleko je kompleksnije pitanje od usankcija protiv Rusije, kada se uzmu u obzir izuzetna povezanos Amerike i saveznika sa kineskom ekonomijom“, kaže Nazak Nikaktar, nekadašnji viši zvaničnik američkog Ministarstva trgovine.

  • Ukrajina izgubila finansijsku nezavisnost

    Ukrajina izgubila finansijsku nezavisnost

    Budžetski deficit Ukrajine od marta ove godine u proseku iznosi pet milijardi dolara mesečno.

    Kreditni dug se rapidno uvećava a pomoć koja stiže je nedovoljna, piše Politika.

    Ukrajinski deficit budžeta je veliki i u opasnoj zoni. Analize stanja to govore. Upozorenja su sve glasnija i stižu sa svih strana.

    Pomoć zapadnih država Ukrajini od februara ove godine iznosi 18 milijardi dolara i nije dovoljna da se pokrije mesečni deficit od pet milijardi dolara, izjavio je ministar finansija Ukrajine Sergej Marčenko, na međunarodnoj konferenciji u Minhenu.

    Ministar je istakao da će, prema ocenama Svetske banke, u narednih 18-36 meseci Ukrajini za pripreme za zimu, žetvu, remont puteva, socijalne izdatke biti potrebno 105 milijardi dolara.

    Ovih 105 milijardi je tri puta više od prihoda budžeta u 2021. godini. I to još u granicama od pre početka sukoba.

    Ukrajina nema novca da isplati svoj javni dug i pod određenim okolnostima postoji rizik da se pretvori u zauvek dužnu zemlju, rekao je Džefri Taker, saradnik Fondacije za ekonomsko obrazovanje, mnogo pre “sudara” sa Rusijom.

    Prema zvaničnim ukrajinskim podacima, budžetski deficit zemlje od marta ove godine u proseku iznosi pet milijardi dolara mesečno.

    Oleg Ustenko, savetnik predsednika Ukrajine za ekonomska pitanja, ranije je rekao da bi do kraja godine budžetski deficit mogao da dostigne 50 milijardi dolara u okviru programa makrofinansijske pomoći EU.

    Ukrajinski predsednik izjavio je da će budžet za sledeću godinu biti ratni i da će za odbranu biti izdvojeno 27,4 milijardi dolara.

    Zelenski je u obraćanju rekao da će socijalne obaveze, poput isplate penzija, biti potpuno pokrivene, i dodao da će se troškovi koji nisu esencijalni morati da se umanje koliko je moguće.

    „Jasno je da će ovo biti budžet zemlje koja je u ratu. Najviše će sledeće godine ići na sektor bezbednosti i odbrane. To će biti prioritet”, naglasio je Zelenski.

    Ukrajini je potrebno 750 milijardi dolara za trofazni plan rekonstrukcije nakon ruske invazije, izjavio je nedavno ukrajinski premijer Denis Šmihal na međunarodnoj Konferenciji za obnovu Ukrajine u Švajcarskoj.

    Ukrajinski premijer je rekao da bi glavni izvor finansiranja tog plana bila sredstva zaplenjena od ruskih oligarha.

    Evropska investiciona banka (EIB), kreditni ogranak Evropske unije, predložila je da finansijska struktura koja je pre korišćena za pomoć tokom pandemije, bude model za finansiranje obnove Ukrajine u iznosu do 100 milijardi evra.

    Evropska unija planira da dodeli 500 milijardi evra finansijske pomoći Ukrajini kako bi joj pomogla da oživi ekonomiju. Evropska komisija traži opcije finansiranja, kao što su grantovi i zajmovi, preneo je TAS.

    Sve u svemu, Ukrajina je izgubila finansijsku nezavisnost jer ne može da ispuni svoje obaveze prema građanima bez pomoći Zapada, mnogi to tvrde.

    Prikupljeni porezi čine samo 40 odsto budžeta zemlje, a od toga više od 60 odsto odlazi na vojsku.

    U nedavnom intervjuu za “RBK Ukrajina”, ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko rekao je da će budžet za narednu godinu biti „izuzetno neizvestan” zbog „ratnih uslova”.

    Kijev navodi da mu je potrebno pet milijardi dolara mesečno i to očekuje kao pomoć zapadnih sponzora. Međutim, biće tu još potrebno dodatnih četiri milijarde dolara mesečno u naredna tri meseca da bi se pokrili troškovi hitnog smeštaja i popravke stanova za milione ljudi, kao i da se finansiraju osnovni minimalni prihodi za one koji su ostali bez posla.

    Prekomorski kreditori Ukrajine podržali su zahtev Kijeva za dvogodišnje zamrzavanje isplate gotovo 20 milijardi dolara u obveznicama što će omogućiti da Ukrajina izbegne opasnu neredovnost u otplatama dugova.

    Skoro sedam meseci od početka rata u Ukrajini, bez nagoveštaja da će mirovni sporazum ili prekid vatre biti uskoro postignuti, poverioci 75 posto nerešenog, aktivnog dugovanja Ukrajine, morali su da pristanu na zahtev Kijeva da se odlože isplate.

    Rešenje su podržale i vlade najvećih zapadnih zemalja kao i najizloženiji investicioni fondovi.

    Kako bi se izbegao tehnički bankrot, Ukrajina je poveriocima ponudila dodatne kamate na zamrznuta sredstva. Kako će se sve na kraju završiti, ne usuđuje se niko da prognozira.

    Od početka sukoba Ukrajina od zapadnih zemalja dobija vojnu pomoć vrednu desetine milijardi dolara, a tako će se i nastaviti. Čelnici grupe G7 su objavili kako će nastaviti da šalju pomoć “dokle god to bude potrebno”.

    Najveći pojedinačni iznos do sada je 40 milijardi dolara, koje je Amerika namenila Ukrajini u sklopu “Zakona o zajmu i najmu” koji je do sada bio aktiviran samo za vreme Drugog svetskog rata, kad su SAD u više od 30 savezničkih zemalja poslale oružje i vojnu opremu u ukupnoj vrednosti od tadašnjih 50 milijardi dolara.

    Iako se naširoko misli da će ta američka pomoć Ukrajini biti besplatna, to naravno nije slučaj, kao što ni ta pomoć iz Drugog svetskog rata nije bila besplatna.

    Da rat stane danas, i da Ukrajina dobije iste uslove o počeku i roku isplate, poslednju ratu Kijev će otplatiti tek 2077. godine. A to je po svim današnjim merilima daleka i neizvesna budućnost.

  • Bijela kuća: Rusija raspolaže sa prilično mnogo vojnih mogućnosti

    Bijela kuća: Rusija raspolaže sa prilično mnogo vojnih mogućnosti

    Rusija, bez obzira na “poteškoće” u ukrajinskoj kampanji raspolaže veoma brojnim i moćnim oružanim snagama koje može da angažuje, kažu iz Bijiele kuće.

    Koordinator za strateške komunikacije u Savetu za nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Američkih Država Džon Kirbi kaže da su se Rusi suočili sa brojnim problemima u Ukrajini koje su sami stvorili.

    “To je nesumnjivo. Ali, to je još uvek veoma velika i izuzetno jaka moćna vojna sila. Gospodin (predsednik Rusije Vladimir Putin) raspolaže sa prilično mnogo vojnih mogućnosti koje mogu biti upotrebljene ne samo u Ukrajini, nego potencijalno i drugde”, rekao je on na brifingu u Beloj kući.

    Kirbi je podsetio da je Ministarstvo odbrane okarakterisalo Rusiju kao akutnu pretnju i da je, po njegovom mišljenju, takva formulacija tačna.

    “Očigledno je da i dalje imaju vojsku koja je u stanju da nanese veliku štetu”, zaključio je Kirbi, prenosi Sputnjik.