Autor: INFO

  • Prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje do 2025.

    Prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje do 2025.

    Direkcija za ekonomsko planiranje BiH poslala je u Parlamentarnu skupštinu prognoze do 2025. godine u kojima predviđa poboljšanje gotovo svih ključnih ekonomsko-socijalnih parametara u zemlji.

    Iako je dokument nastao u martu, dakle kada je svijet zbog ruskog napada na Ukrajinu već počeo da se mijenja pred našim očima, kada su sve prognoze postale negativne, u Direkciji su puni optimizma.

    Prema njihovim riječima, do kraja 2022. može se očekivati realni ekonomski rast u BiH od oko 2,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Ekonomski rast
    U periodu od 2023. do 2025, pod pretpostavkom stabilizacije eksternog okruženja i „unutrašnjih dinamika u BiH“, očekuje se nastavak trenda ekonomskog rasta od oko 3,2 odsto na godišnjem nivou.

    – Tokom ovog perioda očekuje se da domaća potražnja kroz privatnu potrošnju i investicije bude glavni nosilac ekonomskog rasta. S druge strane, očekuje se stagnacija javne potrošnje – navodi se u dokumentu.

    Projekcija industrijske proizvodnje u narednim godinama pokazuje da BiH „očekuje osjetniji ekonomski napredak“ u okviru kog bi industrijska proizvodnja imala centralnu ulogu.

    – Očekuje se da bi reformske mjere na unapređenju ekonomskog ambijenta koje proizvode nadležne institucije u BiH trebale dati mjerljive rezultate… Imajući u vidu sve navedene okolnosti, tokom ovog perioda očekuje se stopa rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje prema projekciji DEP oko šest odsto na godišnjem nivou – kažu iz Direkcije čiji je direktor Zoran Zeljko.


    Kada je riječ o tržištu rada, i tu su nam dobri izgledi. Predviđa se povećanje zaposlenih, smanjenje broja nezaposlenih i povećanje prosječne plate od 6,3 odsto u 2022. Iduće godine, broj zaposlenih biće veći za 1,5 odsto, a prosječna neto plata za oko 3,1 procenat.

    Niže cijene
    Inflacija do kraja godine, prema procjenama DEP, biće oko šest procenata u odnosu na 2021. Za iduću godinu ovi stručnjaci predviđaju „stabilan rast cijena u BiH“ i smatraju da će na to uticati „oštar pad cijene sirove nafte koje bi od 2023. mogle imati silaznu pitanju sve do kraja projekcijskog perioda“.

    Takođe, pozivaju se na procjenu Evropske centralne banke (ECB) da bi cijena sirove nafte iduće godine mogla pasti za 11,7 odsto u odnosu na ovu godinu.


    – Pored toga, očekuje se smanjenje cijena hrane u posmatranoj godini, a inflacija u evrozoni bi mogla iznositi 2,1 procenat. Ako se pored navedenih eksternih parametara uzmu u obzir stabilne cijene hrane i komunalija u BiH, u 2023. se može očekivati inflacija od 1,8 odsto u odnosu na 2022. – piše u prognozama.

    Rast cijena u 2024. i 2025. u BiH trebalo bi da bude samo do 1,7 odsto. Istina, DEP priznaje da najvažniji vanjski faktor koji može da utiče na ovakva predviđanja jesu odnosi između Rusije i Ukrajine.

    DEP kaže da bi kreditni rast u BiH iduće godine trebao da bude 5,5 odsto, a godinu kasnije do 6,5 odsto. Povećanje ukupnog izvoza od 2023. do 2025. biće navodno po stopama većim od šest odsto, dok bi stopa uvoza bila povećana do najviše 4,6 procenata. Direktna strana ulaganja u 2025. trebalo bio da dostignu stopu od 2,2 odsto u odnosu na godinu ranije.

    Ekonomista Milenko Stanić objašnjava da su nerealne prognoze problem ne samo naših agencija i direkcija, nego i međunarodnih finansijskih institucija, poput Svjetske banke i MMF.

    – Oni u svojim planovima i prognozama po pravilu postavljaju više ciljeve. To je uslovljeno i time da je optimizam jedan od važnih faktora napretka u privredi. Ako se očekuju optimistični rezultati u smislu privrednog rasta, onda će investitori dobijati psihološki podsticaj da se više zadužuju, da više ulažu. I tu je razumljiv njihov interes. Kada se suoče s realnim situacijama, naknadno prave korekcije svojih planova nekoliko puta godišnje – objašnjava Stanić za Srpskainfo.

    Nerealne procjene
    Što se tiče naših institucija, kao što je Direkcija za planiranje, kaže Stanić, oni prognoze prave uglavnom na godišnjem nivou.


    – Mislim da su njihove prognoze o kojima govorite potpuno nerealne. Jedan aspekt jeste da oni ne uvažavaju ni postojeću situaciju, koja je ekonomski izrazito loša: ogromna stopa inflacije koja je prešla 11 odsto, privredni zastoji, problemi energetike, snabdijevanja proizvodima i hranom… Da su uvažili samo postojeće stanje, te njihove procjene i prognoze bile bi potpuno na nižem nivou – kaže Stanić.

    Prema njegovim riječima, teško je predvidjeti kako će se odvijati sukob u Ukrajini, a naročito kako će svijet izgledati nakon sukoba.

    – Sigurno će biti potrebno mnogo vremena da se saniraju sankcije, blokade, odluke EU o promjeni energetskih politika i da se uspostave normalni lanci snabdijevanja. Od toga zavisi privredni rast i razvoj, s obzirom da sada imamo takve restrikcije. Nemoguće je očekivati da će baš u tom planskom periodu o kome govori Direkcija doći do poboljšanja situacije. Možemo očekivati samo dalji pad privredne aktivnosti i životnog standarda na ovim prostorima – zaključuje Stanić.

  • Željeznice Srpske postaju holding

    Željeznice Srpske postaju holding

    “Željeznice Republike Srpske” ubuduće će da posluju kao holding sa tri nezavisna preduzeća, potvrdio je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić.

    On je ovo rekao povodom tek usvojenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznicama.

    – Glavni razlog za donošenje zakona je u tome da je u postupku restrukturisanja “Željeznica Republike Srpske” donesena odluka da ovo privredno društvo ubuduće posluje kao holding sa tri zavisna preduzeća – rekao je Ćorić.

    Dodaje da se zakonom produžava rok za uređenje putnih prelaza sa pet na 10 godina.

    – Treća stvar je usklađivanje sa regulativom Evropske Unije o pitanju prevoza putnika. Javni prevoz putnika je definisan i u skladu sa obavezama koje imamo prema transportnoj zajednici, gdje će se lokalne zajednice ubuduće morati uključivati u javni prevoz putnika u željezničkom saobraćaju – rekao je Ćorić.

    Tokom rasprave u Narodnoj skupštini RS oko ovog zakona, koji je usvojen u srijedu, poslanik Ujedinjene Srpske Marinko Dragišić rekao je da je veoma malo urađeno na uređenju putnih prelaza, te da namjerava da uputi apel nadležnima da se trenutno stanje popravi.

    Poslanik SDS Tomica Stojanović smatra da je produženje rokova za uređenje putnih prelaza sa pet na 10 godina veoma loše rješenje.

    Ministar Ćorić je poručio da ne postoji nijedan putni prelaz preko pruge koji nije adekvatno obilježen i u skladu sa prometom saobraćaja na toj dionici, kao i da se nastavlja rad na uređenju putnih prelaza.

    Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznicama Srpske usvojen je po hitnom postupku.

  • Vučić: “Mi bez gasa ne možemo”

    Vučić: “Mi bez gasa ne možemo”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u poseti Bratislavi, gde je učestvovao na godišnjem “GLOBSEC 2022” forumu.

    Vučić je istakao da je prioritet Srbije članstvo u Uniji, i da naša zemlja radi na diverzifikaciji snabdevanja gasom.

    “Istina je da se ne može preživeti bez isporuke gasa. Uvek smo bili stopostotno zavisni od ruskog gasa. Ima i drugih zemalja EU koje su u istom položaju. Mi radimo na diverzifikaciji našeg snabdevanja, dajemo sve od sebe”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanje o novom gasnom aranžmanu sa Rusijom.

    On je preneo da je, upravo na Globseku, razgovarao sa potpredsednikom Evropske komisije za međuinstitucionalne odnose i strateško predviđanje Marošom Ševčovičem, u cilju da se napravi zajednička strategija kako da dobijemo gas iz gasovoda TAP i TANAP.

    U tom kontekstu je naglasio da je važno da se izgradi gasni interkonektor između Bugarske i Srbije, kao i Severne Makedonije i Srbij.

    “Tek tada možemo da diverzifikujemo. To će nam pružiti mogućnost da dobijamo i drugi gas. Moramo da preživimo i delujemo racionalno. Znam da to trenutno niko ne želi da čuje. Imamo trenutno histeriju tokom koje svi govore isto, pa je teško za racionalne priče”, naglasio je on.

    Vučić je skrenuo pažnju da na jugoistoku Evrope postoje Srbija, Mađarska koje se snabdevaju ruskim gasom,i izrazio nadu da će Bugarska uspeti da dobije dovoljno tečnog naftnog gasa, kao što je obećano iz Vašingtona, ali je izneo I određenu sumnju da će to biti moguće.

    “Nema sumnje da tu nema dovoljno gasa za nas. Pre šest godina sam išao u Baku i razgovarao sa Ilhanom Alijevim (predsednik Azerbejdzana), ali oni nisu mogli da nam obezbede dovoljne količine. Sada trošimo tri puta višse nego ranije, a potrošnja stalno raste”, objasnio je on.

    Prema njegovim rečima preko TAP-a I TANAP-a, od planiranih 10 milijardi kubika, bi mogle određene količine da dobije Srbije.

    Predsednik je rekao da je zadovoljan ekonomskim napretkom Srbije koja poslednje dve godine ima najbrže rastuću ekonomiju u Evropi i da bi želeo da ga građani pamte po ekonomskim rezultatima, infrastrukturnim projektima, miru i stabilnosti.

    Vučić je to rekao na panelu posvećenom odnosu EU i Srbije na konferenciji Globsek u Bratislavi, odgovarajući na pitanje šta bi želeo da bude njegova politička zaostavština i kakvu bi Srbiju želeo da vidi kada izađe iz politike.

    On je dodao da je uvek lako reći nesto protiv Srbije i da se u svetskim medijima pojavljuju kontradiktorne informacije od onih da on organizuje proteste protiv Rusije, do onih da Srbija dogovorom o gasu krši sankcije protiv Rusije.

    “Koje sankcije, gasnih sankcija nema”, ukazao je Vucić na nelogičnost primedbi koje se pripisuju Srbiji, navodeći da na to nema šta da kaže i da je za njega važan ekonomki napredak Srbije.

    Napomenuo je i da se u Srbiji investiralo mnogo u infrastrukturne projekte i da veruje da će njega i njegov tim ljudi i po tome pamtiti.

    Navodi da je izgrađeno mnogo kilometara puteva, kao i da su izgrađene brojne nove fabrike.

    Podsetio je da kada je on postao premijer da su nemačke firme su zaposljavale 15 000 naših radnika, a da ih danas zaposljavaju 77 000.

    Podseća i da je javni dug bio 79 odsto BDP-a, a sada je javni dug 52 procenta u odnosu na BDP kao i da je tokom kovid krize kao i aktuelne krize sacuvana fiskalna stabilnost.

    Vučić je upitan i o saradnji sa Kinom i tome kako vidi njenu ulogu u Evropi.

    “Najpre, svi su me uvek pitali oko Rusije, ali je činjenica da je Kina naš drugi najveći partner, a Rusija tek peti. I niko ne primećuje da je Kina mnogo prisutnija u Srbiji od Rusije, svi su opsednuti Rusijom. Imamo dobru saradnju sa Kinom, oni su kupili našu čeličanu kada niko nije hteo, kupili su naš rudnik bakra, gde rade dobar posao”, rekao je Vučić i istakao da ovolika uloga Kine govori i o drugima.

    “Ne možete biti prisutni u regionu samo kada vam nešto treba, morate nešto i dati”, zaključio je predsjednik Srbije.

  • Novi rat na pomolu?

    Novi rat na pomolu?

    Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su u sredu da je desetine njihovih aviona simuliralo vazdušni napad velikog dometa, prenosi Defens njuz.

    IDF je saopštila da je vežbu izvela iznad Mediterana u utorak, a izraelski borbeni avioni su vežbali duge letove, dopunjavajući gorivo u vazduh i gađajući udaljene ciljeve.

    Najava vežbi dolazi nakon što su međunarodni pregovarači mesecima razgovarali sa Irancima o ograničavanju nuklearnog programa Teherana.

    Iran je 2015. godine u Beču potpisao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA) sa Kinom, Francuskom, Njemačkom, Rusijom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Sjedinjenim Državama i Evropskom unijom.nisko obogaćeni uranijum za 98 odsto i smanji broj svog gasa. centrifuge za 66 procenata na 13 godina. Sjedinjene Države su se povukle iz JCPOA u maju 2018.

    Iran najveća pretnja?

    Izrael smatra Iran najvećom pretnjom i bio je protiv JCPOA.

    Izrael je rekao da se protivi potpisivanju novog takvog sporazuma. Iran je dugo insistirao na razvoju nuklearnog programa za civilnu upotrebu.

    Izrael se smatra jedinom nuklearnom silom na Bliskom istoku, ali Izrael nikada nije otvoreno priznao da ima takvo oružje.

    Vežbe su deo velike vojne vežbe koju je izraelska vojska izvela tokom prošlog mjeseca.

  • EU usvojila šesti paket sankcija

    EU usvojila šesti paket sankcija

    Ambasadori zemalja članica usaglasili su tekst šestog paketa sankcija protiv Ruske Federacije.

    U diplomatskim izvorima u Briselu navode da je iz teksta šestog paketa sankcija izostavljen poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril, na čemu je insistirala Mađarska.

    Šesti paket sankcija EU protiv Ruske Federacije obuhvata delimični embargo na izvoz ruske nafte u EU, isključivanje najveće ruske banke, Sberbanke iz SWIFT sistema transkacija, zabranu emitovanja tri državana ruska medija u EU i proširenu listu sankcionisanih osoba na kojij je trebalo da se nađe i patrijarh Kiril.

  • Amerika usvojila novi paket sankcija protiv Rusije

    Amerika usvojila novi paket sankcija protiv Rusije

    SAD su usvojile novi set sankcija protiv Rusije, koji uključuje 17 osoba, saopštilo je danas Ministarstvo finansija SAD na svom sajtu.

    Među osobama na koje se odnose sankcije je i Sergej Roldugin, blizak saradnik ruskog predsednika Vladimira Putina, preneo je Rojters.

    Stejt department je usvojio sankcije za petoro ruskih oligarha i pripadnika elite, uključujući Mariju Zaharovu, portparolku ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Alekseja Mordašova, jednog od najbogatijih ruskih milijardera i članove porodica i entiteta povezanih sa oligarsima i pripadnicima elite, preneo je BBC.

  • “Nije trebalo da me pozovete ovde”

    “Nije trebalo da me pozovete ovde”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je u Bratislavi na godišnjem “GLOBSEC 2022” Forumu na panelu “Srbija i EU: Strateško partnerstvo za budućnost”.

    Na početku svog izlaganja, Vučić je rekao da niko ne može da preživi bez gasa i da naša zemlja plavo gorivo dobija isključivo iz Rusije. Kako je istako, ima nekoliko zemalja koje odbijaju da koriste ruski gas.

    “Mi radimo sve što možemo da diversifikujemo naše snabdjevanje gasom i radimo na tome da vidimo kako bi mogli da dobijemo više gasa sa gasovoda tako i sa drugih izvora”, rekao je on.

    “Niko ne želi da čuje ove reči, i veoma je teško da se vode racionalni razgovori, ali naš je cilj da postanemo članica EU, imamo različite poglede na pitanje Kosova neko nege članice EU. Pričao sam na inauguraciji o značaju da se postigne kompromis sa Prištinom i smatramo to veoma bitnim”, rekao je Vučić.

    Odgovarajući na pitanje o pobedi na predsedničkim izborima, Vučić je rekao da je pobedio u prvoj rundi sa 61% validnih glasova, kao da je i na parlamentarim njegova stranka dobila 43% dok je drugoplasirani tek 12%.

    “Pitanje je kako je više desnih partija dobilo dosta glasova, uglavnom zbog rata između Rusije i Ukrajine. Mnogi naši glasači su bili ljuti na nas jer smo glasali za osudu napada Rusija na Ukrajinu, ne jer ne vole Ukrajinu već jer se sećaju kako je Srbija bila bombardovana i i sada kažu da niste se tako ponašali na zapadu kada ste vi bombardovali Srbiju, rekao je Vučić.

    Kako je rekao, Srbija ima veoma dobre tradicionalne veze sa Rusijom, istovremeno i da veruje da treba da delujemo pragmatično.

    “I to sam naglasio i juče, mi se ne pozicioniramo sa Rusijom, mi smo osudili jasno to što se dešava u Ukrajini, ali je tačno da Srbija nije uvela sankcije Rusiji do sada, ali morate da razumete našu poziciju i to što su Rusija i Kina uvek podržavale nas po pitanju Kosova”, rekao je on.

    Vučić je rekao da Srbija neće biti deo rata u Ukrajini i upitao ko je nama pomagao 1999.

    “Tada je korišćen isti narativ kao i sada, neko sa druge strane sada govori da radi ovo da spreči genocid. Nije trebalo da me pozovete ovde jer nisam deo mejnstrim političkog mišljenja”, rekao je predsednik Srbije.

    Na pitanje da li sada kada su se Ukrajina, Moldovija i Gruzija prijavila za članstvo u EU, hoće li i Srbija iskoristiti momenat da ubrza svoj proces, Vučić je rekao da je Srbija naučlili lekciju, i da ko god sa Zapadnog Balkana ode u Brisel kažemo im da moramo da ubrzamo procese jer su naši ljudi umorni od slušanja istih priča i da se ništa ne dešava, i da sada očekujemo da se nešto promeni i da Srbija zna svoje obaveze.

    “Oko vladavine prava, medija, ljudskih prava, nekakvog kompromisa Beograda i Prištine, ali stvar je da treba da vodimo neku odlučnost i sa strane EU i njenih članica”, rekao je Vučić.

    “Mi smo veoma zahvalni EU na pomoći oko poplava, migranata i svega ali je pitanje da li vi stvarno računate na nas ili ne. Ako je odgovor da, onda mi možemo da ubrzamo, jer ja ne očekujem da nešto može da se desi da Zapadni Balkan ubrzo uđe. To mogu da budu Ukrajina, Moldavija, Gruzija, Crna Gora, Makedonija… za nas se ništa brzo neće desiti”, dodao je Vučić.

    On je dodao da veruje da će situacija u Evropi biti mnogo jasnija u decembru i da tad očekuje da Srbija dobije neke jasnije naznake toga šta bi moglo da bude.

    O sankcijama Rusiji
    Govoreći o proruskim protestima u Srbiji, Vučić je upitao da li može da se našali.

    “Znate, kad proguglate moje ime vidite nedavnu vest da je bilo proruskih protesta koje je Vučićev režim organizovao … ali je to protest bio i protiv mene kako sam izdao Rusiju, a kad smo nedavno postigli sporazum sa Rusijom oko gasa mediji sa Zapada pišu da smo prekršili sankcije. Koje sankcije, nema sankcija kod gasa?”, rekao je Vučić.

    On je dodao da je veoma zadovoljan ekonomskim razvojem Srbije, kao i da je Srbija u prethodne dve godine imala najveći kumulatuivni rast BDP-a u Evropi.

    “Verujem da će se po tome i projektima koje smo napravili ljudi sećati mene i mog tima. Naš javni dug je sada mnogo manji u odnosu na BDP nego kada sam postao predsednik, očekivali smo smo mir i stabilnost, to nije bilo lako jer smo mi nacija koja je učestvovala u najviše ratova u 20 veku. Mi nismo politički neutralni ali smo vojno neutralni iz jasnih razloga nedavne istorije. Imamo dobru kooperaciju sa NATO na Kosovu i drugde. Imamo saradnju kroz partnerstvo za mir, razmenjujemo mišljena sa NATO”, rekao je on.

    Kako je rekao, Srbija nema problem sa onima koji žele u NATO, ali da naša zemlja imam svoju politiku koja je da smo neutralni vojno.

    “Stoltenberg je kao mali živeo u Beogradu i dosta nam je pomogao da premostimo neke nesporazume”, podsetio je Vučić.

    Upitan o sankcijama prema Rusiji, on je naveo da je neko njega pitao imao bi savet, ali da ga niko nije pitao.

    “Ne verujem u politiku sankcija. Mi ne možemo nikome da naškodimo osim sebi i radimo sve da ne uradimo to”, objasnio je on.

    Rešenje za Kosovo i odnos sa Putinom
    Na pitanje šta blokira put Srbije u Evropsku uniju, Vučić je rekao da ne krije od naroda da moramo da nađemo kompromisno rešenje za dobro svih na Balkanu.

    “Ne slažem se delimično sa vama jer opravdavate agresiju na suverenu zemlju izvršenu bez dozvole UN. Za nas je Kosovo deo Srbije, i tada je 1999 za sve zemlje EU Kosovo bilo deo Srbije. I vi ste tada bombardovali suverenu zemlju zbog nekog što se dešavalo u njoj. Pitam vas gde se još to dešavalo da bi se oduzeo deo jedne suverene zemlje”, odgovorio je Vučić.

    Predsednik Vučić je , odgovarajući na poređenje Putina i Miloševića, podsetio da napad na Jugoslaviju nije bio odobren od strane UN.

    “Kosovo je za nas deo Srbije, to piše u našem Ustavu. I za sve druge zemlje koje su nas bombardovale 1999. godine Kosovo je bilo deo Srbije. I bombardovani smo zbog nečega što se dešava na našoj teritoriji. Kada je bombardovan Irak, zašto niste uzeli Basru. Zašto niste uzeli Alep od Damaska. Ne, ali Srbiji je otet deo teritorije. Ludi moraju da shvate zašto ovo nije lako za nas”, kazao je on.

    Na pitanje odnosa sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, Vučić je rekao da je Srbija bila veoma glasna kada je rekla da brani integritet Ukrajine.

    “Srbija nije priznala Krim kao deo Rusije i neće to uraditi, mi imamo principe, branićemo to pravo Ukrajine i više nego mnogi na Zapadu. Ovo su sve prepreke koje moramo da prevaziđemo, našu istoriju moramo da prevaziđemo i to moramo da uradimo, ali neko mora da se stavi u naše cipele i shvati da to i nije tako lako i da svet nije crno-beli kao što se mnogima čini”, objasnio je on.

    Kako je rekao ne veruje u potpune pobede i poraze i da u miru možete pobediti drugu stranu mnogo lakše.

    “Ne vidim smisao u ubijanju i stradanju koje se dešava svakog dana, to nije nešto o čemu se treba diskutovati uopšte. Treba nam mir zbog toga pa nek se dogovore, kada god, ali jedan dan rata košta mnogo života. Mislim da je mir jedino rešenje i treba nam što pre, to sam rekao i predsedniku Putinu.

    Kako je rekao, Putin mu je objasnio da je uvek bio za cilj i da će ispuniti sve svoje ciljeve

  • Članice OPEC-a povećaće proizvodnju nafte

    Članice OPEC-a povećaće proizvodnju nafte

    Organizacija proizvođača i izvoznika nafte (OPEC) i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, povećaće dnevnu proizvodnju za 648.000 barela tokom jula i augusta, što će donijeti olakšanje tržištu i globalnoj privredi nakon poskupljenja energenata i rasta inflacije.

    Bidenova administracija pozdravila je važnu odluku OPEC-a te su istakli važnu ulogu Saudijske Arabije kao najvećeg proizvođača unutar organizacije.

    “Ova najava ubrzava kraj trenutnog aranžmana koji je na snazi od jula prošle godine i donosi mjesečno povećanje proizvodnje koje je ranije planirano da s dogodi u septembru”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.

    Iako je Saudijska Arabija ranije odbacila zahtjeve SAD-a za povećanje proizvodnje iznad već ranije utvrđene kvote, posljednja dešavanja i globalna kriza te zabrinutost da bi visoke cijene mogle dovesti svijet u recesiju, natjerale u Saudijsku Arabiju na promjenu politike.

    Bivši savjetnik za energetiku nekadašnjeg predsjednika SAD-a Georgea Busha Robert McNally izjavio je kako je potez OPEC-a važan simbolički gest.

    Nakon objave OPEC-a, cijene nafte tipa Brent blago su porasle za 0,5 posto na 116,94 dolara po barelu.

  • Medvedev: Ako Kijev upotrijebi strano oružje protiv Rusije, uslijediće udari na centre odlučivanja

    Medvedev: Ako Kijev upotrijebi strano oružje protiv Rusije, uslijediće udari na centre odlučivanja

    Ukoliko Ukrajina upotrijebi naoružanje protiv objekata u Rusiji, ruske Oružane snage neće imati drugog izbora osim da izvrše udare na centre koji donose odluke, rekao je zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti Dmitri Medvedev.

    “To je očigledno. Ranije je već rečeno da, ukoliko, ne daj Bože, određena vrsta oružja bude upotrijebljena protiv ruskih teritorija, Oružane snage Rusije neće imati drugi izbor već da izvrše udare na centre koji donose odluke”, naglasio je Medvedev.

    On je ovo kazao komentarišući nedavnu najavu SAD-a da će isporučiti dalekometne raketne sisteme Kijevu.

    Medvedev nije precizirao na koje centre misli. No, rekao je da bi ti potezi utjecali na Ministarstvo odbrane i Generalštab Ukrajine, prenose agencije.

    “Mora se shvatiti da centri za donošenje odluka nisu, nažalost na teritoriji Kijeva, zato je to prijetnja koja se mora uzeti u obzir”, naglasio je Medvedev.

  • U Zagorju pao grad veličine oraha, nanosi bili do 70 cm

    U Zagorju pao grad veličine oraha, nanosi bili do 70 cm

    Jako nevrijeme s obilnim gradom zahvatilo je juče sjeverozapad Hrvatske, a najgore je bilo u dijelu Zagorja uz slovensku granicu i gdje je padao led veličine oraha.

    Na području Kumrovca, Zagorskih Sela, Klanjca i okolice tuče je palo toliko da je potpuno prekrila dvorišta kuća, ulice i livade, kao da je pao snijeg.

    Kako prenose hrvatski mediji neke su ceste bile pune leda što je stvorilo popriličan haos u saobraćaju, a neka su vozila ostala zaglavljena.

    Navode da je na području Kumrovca, Zagorskih Sela, Klanjca i okolice leda palo u tolikim količinama da je u potpunosti prekrio dvorišta kuća, ulice i livade.
    Načelnik Kumrovca Robert Šplajt rekao je da ovakav grad ne pamti.

    “Katastrofa, katastrofa! Ovo u životu nisam doživio. Zatrpani smo potpuno, auti su po cesti stajali, na mjestima ima i nanosa visine do 70 centimetara. Otišao bih na teren vidjeti kako je, ali ne mogu autom nigdje. Užas”, rekao je načelnik Šplajt za Zagorje International.

    Razmjeri štete zbog nevremena još uvijek nisu poznati, ali se sumnja da je velika, posebno za poljoprivredne proizvođače.