VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zaražene 33 osobe u Srpskoj, preminule dvije

    U Republici Srpskoj je u posljednja 24 časa testiranjem 102 laboratorijska uzorka virus korona potvrđen kod 33 osobe, a prijavljena su i dva smrtna slučaja, podaci su Instituta za javno zdravstvo Srpske.

    Preminula su dva muškarca srednje i starije životne dobi iz Teslića i Petrova.

    Zaraženo je 13 muškaraca i 20 žena, od kojih je sedam mlađe, 15 srednje i 11 starije životne dobi.

    Najviše zaraženih je iz Banjaluke 18, potom iz Bijeljine osam, te po jedna osoba iz Bratunca, Zvornika, Kozarske Dubice, Laktaša, Mrkonjić Grada, Prijedora i Ribnika.

    Ukupan broj hospitalizovanih je 88, od kojih u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjaluci 39, a u ostalim bolnicama 49. Na respiratoru je jedna osoba.

    Do sada je u Srpskoj potvrđeno 118.767 slučajeva virusa korona, a preminulo je 6.529 osoba kod kojih je potvrđeno prisustvo ovog virusa.

    U Republici Srpskoj testirana je 440.641 osoba.

  • Ni nakon mjesec dana nije završeno vještačenje Mahmuljinove medicinske dokumentacije

    Ni nakon mjesec dana nije završeno vještačenje Mahmuljinove medicinske dokumentacije

    Vještačenje medicinske dokumentacije bivšeg komandanta Trećeg korpusa takozvane Armije RBiH Sakiba Mahmuljina, koji je osuđen za ratne zločine nad Srbima u Vozući i na Ozrenu, ni nakon mjesec dana nije završeno i ne zna se kada će biti.

    Sud BiH donio je 18. avgusta naredbu o vještačenju medicinske dokumentacije Mahmuljina kojom je od vještaka tražen nalaz i mišljenje da li se može liječiti u BiH, kao i da li može putovati.

    – Vještačenje Mahmuljinove medicinske dokumentacije nije završeno. Sud se prije tri dana, u skladu sa uputstvima odbrane osuđenog, obratio Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu u svrhu pribavljanja dodatne medicinske dokumentacije. Ta dokumentacija će nakon što bude ustupljena nama biti dostavljena vještaku s ciljem izrade nalaza i mišljenja o zdravstvenom stanju osuđenog – rekli su u Sudu BiH.

    Vještaci u Republici Srpskoj za oblast medicine navode da se bilo koji predmet može završiti i za nekoliko dana, ako je dostupna sva dokumentacija o nekom od slučajeva koji je predmet vještačenja, piše Glas Srpske.

    Predstavnici boračkih organizacija u Srpskoj navode da Sud BiH namjerno odugovlači vještačenje da bi Mahmuljin bio na slobodi.

    Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić smatra da se, kako sada stvari stoje, Mahmuljin nikada neće vratiti u BiH i odslužiti kaznu na koju je osuđen.

    Sud BiH je krajem aprila izrekao Mahmuljinu pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina zbog zastrašujućih zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine. Mahmuljin je po izricanju kazne od osam godina napustio BiH i otišao u Tursku navodno na liječenje, umjesto u zatvor.

  • Gutereš traži ublažavanje sankcija

    Gutereš traži ublažavanje sankcija

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš rekao je da postoji velika potreba za ruskim đubrivom zbog krize na svjetskom tržištu.

    Radimo sve, sarađujemo sa SAD, radimo sa Evropskom unijom, sa drugim partnerima, kako bismo osigurali da ono što je stalno iznova rečeno, a to je da se sankcije ne odnose na hranu i đubriva, pretoči u stvarnost. Nama su jako potrebna ruska đubriva u trenutku kada vidimo određena kršenja na tržištu dubriva, rekao je Gutereš uoči 77. zaseanja Generalne skupštine UN koje počinje 20. septembra.

    Gutereš je dodao da u mnogim dijelovima svijeta ljudi ne siju ili ne obrađuju svu zemlju koju poseduju upravo zbog nedostatka đubriva.

    – Mi smo s našim ruskim kolegama uključeni u pregovore koji imaju za cilj izvoz ruskog amonijaka preko Ukrajine. Jedna od stvari koja je bila jasna je da će se time stvoriti uslovi da se program produži, posebno ako će biti koncipiran na način koji je od koristi objema zemljama – dodao je Gutereš.

    Na pitanje da li se boji da bi rat u Ukrajini mogao da potraje, kao u Siriji, Jemenu i Libiji, Gutereš je rekao da će biti potrebno neko vrijeme “da strane dođu do trenutka u kojem shvate potrebu za prekidom vatre i shvate potrebu za uspostavljanjem mira na osnovu Povelje UN i međunarodnog prava”.

  • Mandić: Očekujem da će doći do dogovora

    Mandić: Očekujem da će doći do dogovora

    Јedan od lidera crnogorskog Demokratskog fronta Andrija Mandić izjavio je da, kada se pogleda čitava situacija vidi se da je parlamentarna većina koja je pobijedila na parlamentarnim izborima 2020. godine prešla dug put i da je danas okupljena za istim stolom.

    “Mogu da registrujem kod učesnika razgovora želju da se dogovorimo i trebalo bi da dođe do dogovora. Da li u tom dogovoru ima nekih posebnosti, svakako da ima. Mi se razlikujemo kao političke organizacije, i u tim posebnim programima i zahtevima, mi sm otišli itekako napred sa čitavom procedurom dogovaranja, tako da smo danas napredovali i približili se dogovoru. Nedostaje nam samo da jedan mali breg preskočimo svi zajedno”, rekao je Mandić za RTCG.

    On je istakao da se danas sreo sa premijerom Dritanom Abazovićem.

    “Јa sam večeras imao razgovor sa Dritanom Abazovićem u kojem sam mu naglasio činjenicu da nam nedostaje taj mali brijeg koji moramo preskočiti, i da bi trebalo da nađemo onaj najoptimalniji model kako da dođemo do rješenja koji svi želimo”, istakao je Mandić.

    Tačke spoticanja u pregovorima nema, poručio je Mandić.

    “Imate vrstu pluralizma u dogovaranju. To nije jednostavan proces, svesni smo vremenskih ograničenja. Napravili smo veliki iskorak u razgovorima i pošli od činjenice da je najbolji zajednički kandidat koji će imati podršku većine. Postigli smo načelni dogovor oko Miodraga Lekića, ali smo uspostavili i princip da ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovori”, pojasnio je Mandić.

    On je dodao da bi najjednostavnije bilo da se primjeni demokratski princip da se prema rezultatima izbora iz 2020. godine podijele mjesta.

    “Ali pošto je situacija kompleksna ostavili smo u dogovoru kontrolni dio da se odstupi od takvog načela. Po ovom principu polovina Vlade trebalo bi da pripadne DF-u. Ali mi se odričemo tih principa, jer je najbitnije da se dogovorimo”, dodao je Mandić.

    Mandić je poručio da je apsolutni prioritet borba protiv organizovaog kriminala i korupcije.

    Rekao je i da ostali lideri DF-a Nebojša Medojević i Milan Knežević čekaju priliku da rukovode sektorom bezbjednosti, jer imaju više iskustva, mogućnosti i imali bi podršku da “otklone trule daske iz sistema bezbjednosti”.

  • Abazović: Neću potpisati da Lekić bude premijer, to je zamka

    Abazović: Neću potpisati da Lekić bude premijer, to je zamka

    Premijer Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović izjavio je da neće potpisati prijedlog da predsjednik Demosa Miodrag Lekić bude premijer jer je to, kako je rekao, zamka.

    “Evo šta podrazumijeva. Mi, na primjer, ne možemo da postignemo ovaj dogovor i onda se da prijedlog da se glasa za vladu u parlamentu i potom targetiraju izdajnici. Lično, ne bi mi bilo ni prvi ni posljednji put da me neko tako targetira, ali neka ne misle da nasjedamo na jeftine političke trikove”, rekao je Abazović, prenijele su “Vijesti”.

    On je istakao je da je bio utvrđen princip da se realizaciji toga pristupi tek kad se sve dogovori, uključujući i izbor rukovodstva parlamenta.

    Abazović je kazao i da predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić ne može da bude u Upravi policije.

    Prema Abazovićevim riječima, onaj ko ne želi dogovor je onaj koji ne želi da se izjasni, dodajući se Demokrate nisu izjasnile.

    “Oni ne žele da se dogovore sa DF, jer su nekome obećali da DF neće biti dio vlade”, rekao je Abazović.

    Dodao je da Demokrate treba da se dogovore sa DF i da kažu šta pripada koaliciji “Crno na bijelo”.

    “Ne vidim potrebu da naš pregovarački tim više ide tamo”, rekao je Abazović i poručio da se dogovor može sada odvijati bilateralno.

    On je istakao da je u sinoćnjem razgovoru sa jednim od lidera DF Andrijom Mandićem rekao da ne sumnja u Mandićeve dobre namjere da se postigne dogovor i da je iznenađen kako se lider NOVE ponio u ovim pregovorima.

    “DF je bio otvoren. On je isto rekao da žele sektor bezbjednosti. Mi možemo da kažemo da nam je to neprihvatljivo, ali ne možemo reći da je to ucjena. Oni nisu bili ni protiv premijera iz Crno na bijelo, rekli su da treba tražiti neko rješenje i da imaju svog kandidata. Jedan od kandidata je bio i Mandić”, rekao je Abazović.

  • Broj upisanih prvačića već dugo zabrinjava

    Broj upisanih prvačića već dugo zabrinjava

    U prošloj školskoj godini u Bosni i Hercegovini upisana su 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.257 učenika, ili 1,2 odsto.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2021/22. godini u prve razrede je upisano 28.013 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 1,9 odsto.

    – Od ukupnog broja učenika, u nižim razredima (od prvog do petog razreda) bilo je 54,3 odsto učenika, dok je u višim razredima (od šestog do devetog razreda) bilo 45,7 odsto njih. U nastavni proces bio je uključen 24.601 nastavnik – saopštili su iz pomenute agencije.

    Prema podacima Zavoda za statistiku RS, 2017/18. godine u osnovnim školama bila su 5.042, a u prošloj školskoj godini 4.967 odjeljenja. U ovom periodu, broj osnovaca je sa 90.955 pao na 85.137, dok je broj prvačića smanjen za više od 700. Iz osnovnih škola u RS, zbog odlaska u inostranstvo, za pola decenije ispisano je skoro 2.300 učenika.

    Međutim, ove godine je u osnovnim školama u Srpskoj zabilježen porast broja upisanih prvačića.

    – Таčniје, upisаnо је 9.074 učеnikа, štо је zа 125 višе u оdnоsu nа brој učеnikа kојi је pоhаđао prvi rаzrеd u prеthоdnој škоlskој gоdini. Tа brојkа biće i vеćа u sеptеmbru, kаdа оčеkuјеmо dоdаtni brој upisаnih učеnikа. Broj upisanih prvačića u ovoj godini je ohrabrujući – rekli su za Srpskainfo u Ministarstvu prosvjete i kulture Srpske.

    Podsjetimo, Srpska i BiH već dvije decenije klecaju pod negativnim demografskim trendovima, suočene s daleko većim brojem umrlih od rođenih. S druge strane, problem gubljenja građana u migracijama sve je izraženiji, s obzirom na to da svako ko može odlazi sa ovih prostora.

  • Lajčak: EU želi da se pronađu rješenja kako bi se izbjegla eskalacija

    Lajčak: EU želi da se pronađu rješenja kako bi se izbjegla eskalacija

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak izjavio je danas, poslije susreta sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, da EU želi da se pobrine da se pronađu rješenja koja će značiti izbjegavanje tenzija i eskalaciju situacije na terenu.

    Imali smo korisne razgovore i oni će biti nastavljeni, rekao je Lajčak koji je u Prištinu doputovao bez prethodne najave.

    Lajčak je dodao i da iznenađen izjavom predsjednika Srbije o “nekom novom okviru dijaloga”.

    On je rekao dodao da je sa Kurtijem razgovarao o nastavku dijaloga i o pripremama za naredni sastanak na najvišem nivou.

    Lajčak je naveo da je šefom prištinske delegacije za dijalog Besnikom Bislimijem razgovarao i o aktuelnim pitanjima slobode kretanja, nestalim osobama i energetici.

  • Orban dolazi u Srbiju, biće odlikovan

    Orban dolazi u Srbiju, biće odlikovan

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas sa predsjednikom Vlade Mađarske Viktorom Orbanom.

    Sastanak će biti održan u zgradi Generalnog sekretarijata predsjednika Republike, a nakon sastanka Vučić će Orbanu uručiti Orden Republike Srbije na velikoj ogrlici za izuzetne zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa dvije zemlje.

    Obraćanja Vučića i Orbana predviđena su nakon uručenja ordena, saopštila je služba za saradnju s medijima predsjednika Republike.

  • Milanović nakon što se digla prašina oko izjave za Srebrenicu: Genocid je stvar političke metrike

    Milanović nakon što se digla prašina oko izjave za Srebrenicu: Genocid je stvar političke metrike

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je danas da ne treba da bude tabua kada je riječ o određivanju pojma genocid, nakon što je ranije ove sedmice rekao da se “on nije dogodio u Srebrenici”.
    Odgovarajući na pitanje novinara o dešavanjima u Srebrenici, Milanović je rekao da je politička metrika šta je to genocid.

    “To je u jednom trenutku grupa ljudi odredila, a onda druga grupa ljudi presudila. To nije prirodni zakon. Padanje ove kiše možemo objasniti svim fizičkim, pa čak i hemijskim parametrima. Ali, motive za genocid, šta stvarno jeste genocid, to je stvar razgovora. I zato nema tabua”, rekao je Milanović.

    On smatra da ne smije biti “svetih krava”, i da, ako će dopustiti da ga zulumčare i da mora paziti na svaku riječ koju kaže, time onda ponižava i državu i narod koje predstavlja.

    Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara BiH uputilo je juče demarš Hrvatskoj zbog izjave Milanovića kojom je, kako je navedeno, negirao “genocid” u Srebrenici.

    U saopštenju iz Ministarstva navedeno je da je u demaršu izražena najoštrija osuda izjave koju je Milanović dao u ponedjeljak, 12. septembra, tokom radnog ručka na samitu Brdo-Brioni.

    Sve je počelo nakon pisanja medija prije dva dana. Ima raznih vrsta genocida, ali u Srebrenici nije bio genocid, rekao je, kako tvrdi beogradski list Danas iz dobro obaviještenih izvora, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na radnom ručku koji je u ponedjeljak, 12. septembra, u okviru samita procesa Brdo Brijuni upriličen za šefove država, .

    Kako tvrde, Milanović je ovu rečenicu izgovorio pred okupljenim predsjednicima država u regionu.

    Nakon Danasa, i sarajevski portal Klix.ba je napisao da ima potvrdu iz diplomatskih izvora da je Milanović, kako navode, negirao genocid u Srebrenici pred šefovima država Zapadnog Balkana.

    “Laž. Laži ne komentarišemo”, samo su kratko juče odgovorili na ove tvrdnje iz kabineta hrvatskog predsjednika.

    Milanović o posjeti Dodikovom imanju
    U interesu svih u BiH je da se Dejtonski sporazum poštuje, poručio je danas hrvatski predsjednik Zoran Milanović i upitao da li je to dovoljan razlog za odlazak na imanje srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika.

    Milanović se našao na meti kritika, uglavnom sarajevskih medija, zato što je nakon boravka u Jajcu u povratku za Zagreb prije dva dana boravio na imanju Dodika.

    “Takvo je vrijeme”, rekao je Milanović i dodao:

    “Nije normalno da ja nakon dana proslave oslobođenja Jajca, starog grada Hrvoja Vukčića Hrvatinića, umjesto na druženje s Bošnjacima i njihovim predstavnicima, kojima je Hrvatska vojska omogućila da bez ispaljenog metka dođu u svoj grad, idem kod Dodika. Ali takvo je vrijeme. Hrvatska vojska je oslobodila Jajce, niko drugi”.

    Milanović je to rekao na “Diplomatskoj berbi”, na kojoj je domaćin šefovima diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditovanih u Hrvatskoj.

  • Haker izazvao haos u parlamentu BiH

    Haker izazvao haos u parlamentu BiH

    Već danima vlada popriličan haos u parlamentu BiH zbog hakerskog napada kojim je prošle sedmice oboren njihov sajt, kojem se od tada ne može pristupiti.

    Poslanicima i delegatima je, naime, otežan rad jer im je rečeno da ne uključuju računare, a na gubitku su i građani, koji ne mogu provjeriti šta rade političari koje plaćaju.

    Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda, ističe da ne može prići svojim službenim podacima, odnosno aktima, jer ne smiju upaliti nijedan računar dok to neko ne pokuša popraviti. Pritom, on nije optimista po pitanju toga da će se problem uopšte riješiti.

    “Onima koji tamo rade, zapravo ne rade, napad ne otežava rad, jer ni kad je sajt radio, nisu ga upotrebljavali. To se desilo vjerovatno između četvrtka i petka prošle sedmice, te ja od tada ne mogu prići bilo čemu. Ne mogu prići ni podacima koje imam u računaru, koji nemaju veze s mailom, a u pitanju su službeni akti”, rekao je Miletić za “Nezavisne novine”.

    Podsjeća da je javno upozoravao da bi se ovo moglo desiti, ali…

    “Niko to nije slušao niti koga to interesuje. Bilo je dovoljno vremena da se kupe adekvatna tehnička sredstva, odnosno da se dodatno zaštite ti serveri. Oni moraju shvatiti da oblast sigurnosti zahtijeva ulaganje. Nema sigurnosti bez opreme. Ta tehnička sredstva su skupa, ali ih neminovno moramo nabavljati. Ne samo parlament, već sve institucije koje se bave pohranjivanjem raznih podataka. Ovo je dobar nauk”, upozorio je Miletić, koji je i bivši direktor Federalne uprave policije.

    Delegat u Domu naroda BiH Dušanka Majkić kaže da ne vidi posebnu potrebu zašto bi neko izveo hakerski napad, s obzirom na to da su sve informacije koje ima parlament objavljene javno na sajtu.

    “Je li možda tu bila neka informacija koju nije trebalo neko da vidi? Vrlo je neobičan način na koji se to dogodilo”, ističe Majkićeva.

    Majkićeva, inače druga zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH, kaže da na računaru ima podatke od 2004. godine, što je najstrašnije.

    “Sajt ne radi od prošle sedmice. Niko ne smije da mu pristupi u strahu da će zaraziti njegov računar. Sad čekamo da vidimo šta će biti”, ističe Majkićeva za “Nezavisne novine”.

    U kojoj je fazi rješavanje ovog problema pokušali smo saznati od Mirze Imamovića, sekretara Zajedničke službe parlamenta BiH, ali njegov komentar nismo uspjeli dobiti do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.

    Iz Tužilaštva BiH potvrdili su nam da je u radu predmet u vezi sa ovim hakerskim napadom.

    “Obaviješten je dežurni tužilac, koji je dao potrebne instrukcije pripadnicima agencija za provedbu zakona, a sve u cilju potpunog rasvjetljavanja događaja i zaštite kapaciteta sajber sigurnosti IT sistema institucija BiH”, rekla je za “Nezavisne novine” Adisa Karačić, stručna saradnica za odnose s javnošću Tužilaštva BiH.

    Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o Crypto Locker napadu, odnosno zaključavanju cjelokupnog sistema. Hakeri su, prema dostupnim informacijama, ubacili virus i zaključali sve podatke, s tim što oni nisu uništeni, ali im se ne može pristupiti.