VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šest godina robije zbog izbadanja tri Banjalučanina

    Šest godina robije zbog izbadanja tri Banjalučanina

    Dario Antonić (38) iz Banjaluke osuđen je u Osnovnom sudu u Banjaluci na šest godina zatvora jer je u dva odvojena slučaja nožem izbo trojicu Banjalučana prije 18 godina.

    Antonić je, nakon priznanja krivice, osuđen za tri slučaja nanošenja teških tjelesnih povreda, te jedan pokušaj tog istog krivičnog djela. Prema presudi koja je nepravosnažna, on je u dva odvojena slučaja nožem izbo Ranka Kovačevića te poznatog košarkaškog trenera Milana Jovanića koji je u to vrijeme trenirao košarkašice “Mladog Krajišnika”, kao i Borisa Ivankovića koje je teško povrijedio te pokušao da izbode Gorana Balabana koji se uspio zaštiti.

    Antonić je na šestogodišnju kaznu osuđen u ponovljenom postupku, a ranija presuda kojom je bio dobio dvije godine i četiri mjeseca je ukinuta po žalbi između ostalog i Kovačevića, koji tvrdi da nije ni saslušan u istrazi i na sudu prije donošenja te prve presude.

    U najnovijoj presudi stoji da su pomenuti zločini odigrali u Novogodišnjoj noći 2003. na 2004. godinu, kada je Antonić nožem napao Ivankovića i Balabana, te 3. aprila 2004. kada je izbo Kovačevića i Jovanića.

    Prvi slučaj odigrao se na platou iznad Tržnice u Banjaluci i u presudi stoji da su Ivanković i Balaban u 00.15 časova sjeli pored stepenica koje vode na Tržnicu u namjeri da pojedu sendvič.

    Tada im je prišao Antonić, koji se izdvojio iz svog društva te ih napao bez stvarnog povoda i razloga.

    – Ivankovića je ubo u desnu stranu grudnog koša, nanijevši mu povrede opasne po život. Nakon toga je krenuo prema Balabanu, koji je počeo da se povlači unazad pa se sapleo i pao. Antonić je zamahnuo nožem, a Balaban se zaštitio podižući lijevu ruku, čime je spriječio ubod, ali mu je napadač rasparao jaknu na četiri mjesta, a zatim pobjegao – navodi se u presudi.

    Drugi slučaj se odigrao ispred Ekonomske škole u Banjaluci kada je tada dvadesetogodišnji Antonić u društvu sa još tri mladića, u alkoholisanom stanju došao do kafića “Bard”.

    Psovali su i galamili, držeći u rukama pivske flaše. Ranko Kovačević ih je upozorio da ne galame i došlo je do tuče.

    – Antonić je pivskom flašom u glavu udario Kovačevića te potom izvadio čakiju “švajcarac” i Kovačevića dva puta ubo u grudni koš i trbuh, nanijevši mu po život opasne povrede. Istim nožem Jovanića je ranio u predjelu trbuha, nanijevši mu ranu opasnu po život – navodi se, između ostalog, u presudi.

    Ranko Kovačević, jedan od oštećenih, za Glas Srpske kaže da nije zadovoljan presudom i da će tražiti da se djela prekvalifikuju u pokušaj ubistva.

    Pojašnjava da je Antonić 1. marta prošle godine po istoj optužnici bio osuđen na dvije godine i četiri mjeseca zatvora, ali je presuda ukinuta nakon što je Okružni sud u Banjaluci uvažio njegovu i žalbu Borisa Ivankovića. Kovačević je istakao da je ta presuda donesena, a da njega kao oštećenog nikada niko nije saslušao.

    – Začudio sam se kada sam dobio tu presudu, jer nikada nisam pozvan u tužilaštvo ili u sud da dam izjavu događaju. Nikada me nisu saslušali. Uložio sam žalbu, koja je uvažena i tek poslije 18 godina su od mene uzeli izjavu i pozvali me na sud. Poslije toga su Antoniću izrekli kaznu od šest godina, ali to nije dovoljno i tražim maksimalnu kaznu i to za pokušaj ubistva – naglasio je Kovačević.

    Istakao je da i dan danas osjeća posljedica teškog ranjavanja, te da mu nakon tog događaja život više nije bio isti. Takođe, navodi da nije dva puta uboden nožem, kako se navodi u presudi, već četiri puta.

    – Živ sam zahvaljujući brzoj reakciji policije, koja me je tada prevezla u bolnicu, te ljekaru Jovanu Ćulumu i mom ocu koji su uspjeli da me izliječe iako sam dva dana bio u komi i nisu mi davali nikakve. Cijeli život osjećam posljedice toga. Antonić je priznao da nas je pokušao ubiti i insistiraću da se to djelo prekvalifikuje. Ako treba ići ću i do Strazbura – kaže Kovačević.

    Ističe da je ogorčen radom pravosuđa, jer smatra da su pojedinci željeli da sve što prije okončaju.

    – Antonićevi advokati su me pozvali i tražili da popijem kafu s njegovom majkom i da sve riješimo tako što će mi platiti 2.000 dolara. Ne želim to! Želim da plati 100.000 KM koje ću donirati Domu “Rada Vranješević”, jer je ovu državu toliko koštalo moje liječenje – tvrdi Kovačević.

    Antonić je u SAD uhapšen 26. decembra 2018. godine i bio je u pritvoru sve do izručenja.

    U pritvoru je ostao do 1. marta prošle godine kada je pušten da se brani sa slobode. Osim toga u kaznu mu je uračunato i vrijeme provedenu u pritvoru od 3. aprila 2004. do 23. juna 2004. godine.

  • Šef Afričke unije s Putinom razgovarao o izvozu žitarica, Kremlj obećao pomoć

    Šef Afričke unije s Putinom razgovarao o izvozu žitarica, Kremlj obećao pomoć

    Predsjednik Afričke unije i lider Senegala Macky Sall sastao se danas u Sočiju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a tema sastanka odnosila se na izvoz žitarica iz crnomorskih luka u Afriku.

    Susret koji je ocijenjen kao jedan od najvažnijih zbog aktuelne blokade ukrajinskih luka, počeo je Putinovim obraćanjem u kojem je naglašena važnost veza između afričkih zemalja i Rusije.

    “Naš promet raste. Ove godine, porastao je za više od 34 posto. Nastojimo razvijati humanitarne veze s afričkim zemljama i učinit ćemo sve što je u našoj moći da ovaj proces dobije zamah. Ulog Afrike na međunarodnoj sceni također raste. Vjerujemo da Afrika u cjelini ima velike izglede i u toj osnovi namjeravamo razvijate odnose s državama na ovom kontinentu”, rekao je Putin.

    S druge strane, Sall se na početku sastanka fokusirao na temu zbog koje je i stigao u Rusiju, a tiče se izvoza žitarica.

    “Možete pogledati Aziju, Bliski istok, Latinsku Ameriku – vidimo da cijeli svijet u cjelini prati razvoj situacije. Zaista se nadam, i došao sam ovdje da vam kažem, da zemlje koje su toliko udaljene od mjesta sukoba ipak proživljavaju njegove posljedice”, pojasnio je Sall.

    Pojasnio je kako su sankcije Rusiji dodatno pogoršale cijelu situaciju.

    “Sada nemamo pristup žitaricama iz Rusije, posebno pšenici. Što je najvažnije, nemamo pristup đubrivu i to ima posljedice na problem hrane u Africi. Moramo zajedno raditi na rješavanju problema kako bi se iz sankcija izbacili prehrambeni proizvodi, posebno žitarice i đubrivo”, poručio je lider Senegala.

    Također, naglasio je kako je Putin izrazio spremnost da olakša izvoz ukrajinskih žitarica.

    “Rusija je spremna da osigura i izvoz svoje pšenice i đubriva. Pozivam sve partnere da ukinu sankcije za pšenicu i đubrivo”, rekao je lider Afričke unije.

    Povodom situacije i razgovora koji se tiče stanja i blokade crnomorskih luka, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov pojasnio je kako je ruski predsjednik tokom sastanka pojasnio Sallu “pravo stanje stvari”.
    “Predsjednik će našim afričkim prijateljima reći pravo stanje stvari. On će još jednom objasniti šta se dešava u Ukrajini, ko je minirao luke, šta je potrebno da se žito krene izvoziti te da niko s ruske strane to ne blokira”, rekao je Peskov.

  • Orban pisao Dodiku: Srpska može računati na naše prijateljstvo

    Orban pisao Dodiku: Srpska može računati na naše prijateljstvo

    Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban zahvalio je srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na čestitki koju mu je uputio povodom njegovog imenovanja za premijera, poručivši da Republika Srpska i u narednim godinama može računati na njegovo prijateljstvo i podršku.

    Orban je istakao da su zajednička domovina Evropa i u njoj Mađarska zakoračile u deceniju izazova i u eru punu opasnosti.

    “Građani Mađarske su 3. aprila jasno podržali bezbjednu, slobodnu i jaku Mađarsku koja sa ponosom čuva svoju kulturu i vjerske tradicije. Vlada Mađarske će na osnovu tog povjerenja i dalje biti na snazi konstruktivnog mira. Sačuvaćemo naše dosadašnje rezultate, odnosno učinićemo sve u interesu obnove Evrope utemeljene na hrišćanskoj civilizaciji i na suverenim nacijama”, istakao je Orban.

    On je naveo da ga raduje što srpski i mađarski narod dijele sve te vrijednosti.

    “Želio bih da vas uvjerim, gospodine predsjedniče, da Republika Srpska i u narednim godinama može računati na naše prijateljstvo i podršku. U obavljanju vaše odgovorne dužnosti, želim vam dobro zdravlje i nove uspjehe”, poručio je Orban u pismu Dodiku.

  • Dodik: Nije se odustalo od projekta aerodroma u Trebinju

    Dodik: Nije se odustalo od projekta aerodroma u Trebinju

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Trebinju da se ne odustaje od izgradnje aerodroma u ovom gradu i da se ušlo u formalizaciju tog projekta.

    Dodik je zahvalio Vladi Srbije, koja je odobrila sredstva za taj projekat i prebacila dio novca na račun novog preduzeća “Aerodrom Trebinje” za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

    “Trebinje je grad koji će biti stjecište ne samo za ljude iz Republike Srpske nego i iz svih srpskih zemalja. Mi želimo da, dajući podršku svim segmentima života, Trebinje ima predznak mjesta u kome je dobro i lijepo živjeti”, rekao je Dodik novinarima u Trebinju nakon sastanka sa gradonačelnikom Mirkom Ćurićem.

    On je naveo da se sa kineskom kompanijom razgovara o tome da prihvati projektovanje i izvođenje radova na relaciji auto-puta od Višegrada preko Rudog prostorom Republike Srpske, od Foče prema Trebinju.

    “To je dugoročan projekat. To će biti jedna od strateških odluka Vlade Republike Srpske da se u narednom vremenu bavimo tim pitanjem, što zahtijeva znatan iznos, ali svakako mislimo da to rješava mnoga pitanja”, rekao je Dodik.

    On je poručio da Trebinje treba da ostane politički stabilno mjesto, jer time šalje lijepu poruku za region i ljude koji tu dolaze.

    Dodik kaže da je Trebinje sada mirno mjesto jer su znage reda uspjeli da se obračunaju sa raznim oblicima kriminala u ovom gradu, te izrazio zahvalnost gradonačelniku na naporima koji čine.

    “Imaju podršku, ostaćemo fokusirani na Trebinje”, rekao je Dodik.

  • Rusija uzvratila: “Vi zavisite od nas”

    Rusija uzvratila: “Vi zavisite od nas”

    Rusija je ograničila izvoz plemenitih gasova, uključujući neon, kao recipročan odgovor na petu rundu sankcija koje je EU uvela Moskvi u aprilu, piše RT.

    U vladinoj uredbi se navodi se da će do 31. decembra ove godine za izvoz plemenitih i drugih gasova biti potrebna saglasnost vlade, a na osnovu preporuke Ministarstva industrije i trgovine.

    Plemeniti ili inertni gasovi, kao što su neon, argon, ksenon i drugi, ključni su u procesu proizvodnje poluprovodnika, koji se koriste za pravljenje mikročipova – elemenata neophodnih u elektronskoj, automobilskoj i industriji kućnih aparata.

    Evropska unija je u aprilu zabranila izvoz poluprovodnika, mašina i druge opreme u Rusiju u vrednosti od 10 milijardi evra u okviru petog paketa sankcija.

    List Izvestija piše, pozivajući se na svoje izvore u vladi, da Moskva želi da podseti takozvane “neprijateljske” zemlje da i one zavise od ruskog izvoza kada je u pitanju proizvodnja poluprovodnika. Rusija snabdeva globalno tržište sa optilike 30 posto neona koji se troši u svetu, navodi Izvestija.

    Od početka pandemije korona virusa vlada globalna nestašica poluprovodnika, izazvana problemima u lancu snabdevanja i privremenim obustavaljanjem proizvodnje u fabrikama zbog kovid mera.

    Sukob u Ukrajini dodatno je pogoršao problem. Ukrajina, veliki izvoznik neona, prestala je da isporučuje taj gas na globalno tržište, zbog čega njegova cena vrtoglavo raste.

  • Putinov jednim potezom ucjenjuje Zapad?

    Putinov jednim potezom ucjenjuje Zapad?

    Jedan put ostao je otvoren za međunarodne humanitarne konvoje koji su donosili hranu, vodu i drugu pomoć za više od milion Sirijaca okruženih građanskim ratom.

    Sada bi taj put, upozoravaju zvaničnici, Rusija mogla da pokuša da zatvori ili da ga iskoristi za pregovore sa svetskim silama u još jednom ratu, onom u Ukrajini udaljenoj 1.500 kilometara, piše “Njujork tajms”.Diplomate i stručnjaci kažu da bi zatvaranje koridora, na graničnom prelazu Bab al-Hava sa Turskom, gotovo sigurno primoralo hiljade ljudi da pobegnu iz Sirije. To bi samo pogoršalo izbegličku krizu u Evropi i na Bliskom istoku, koja se već smatra najgorom od Drugog svetskog rata.

    Kako će glasati Rusija

    Savet bezbednosti UN, gde Rusija ima pravo veta, glasaće u julu o tome da li će put za isporuku pomoći ostati otvoren. Ali izgleda da se posledice rata u Ukrajini i sukobljenih interesa Rusije i SAD već osećaju na koridoru.

    “Rat u Ukrajini ima široke implikacije za Siriju, i za ceo region i za svet”, rekao je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi u intervjuu u Vašingtonu ovog meseca.

    Safadi je rekao da Jordan pažljivo posmatra Rusiju kako se približava glasanje. Više od milion sirijskih izbeglica već živi u Jordanu, rekao je on, a za posredovanje u mirovnom sporazumu u 11-godišnjem građanskom ratu u Siriji “sigurno je potreban sporazum između Rusa i Amerikanaca“.

    Кoristeći pravo veta u Savetu bezbednosti, Rusija je pomogla da se zatvore još tri humanitarna koridora u Siriji 2020. godine, a prošle godine je pristala da zadrži onaj u Bab al-Havi, tek posle intenzivnih pregovora sa SAD. Rusija je rekla da je zatvaranje tih ruta neophodno da bi se održao suverenitet Sirije i zagovarala je distribuciju pomoći uz odobrenje vlade predsednika Bašara el Asada umesto preko Ujedinjenih nacija.

    Rusija je jedan od Asadovih saveznika u građanskom ratu u Siriji, koji je počeo 2011. godine, a pomoć je uglavnom išla u područja pod kontrolom pobunjenika. Put od Bab al-Havea vodi do sirijske severozapadne provincije Idlib, jednog od poslednjih delova teritorije pod kontrolom pobunjenika i oblasti koja je postala utočište ekstremističke organizacije povezane sa Al Кaidom.

    Sada je u toku međunarodna kampanja da trasa ostane otvorena. Sjedinjene Države predsedavaju Savetom bezbednosti ovog meseca i održale su niz sastanaka kako bi se pozabavile nevoljom Sirijaca koji su ostali bez krova nad glavom ili im je na neki drugi način potrebna pomoć da prežive, prenosi “Jutarnji list”.

    Zamenik ruskog ambasadora pri UN Dmitrij Poljanski rekao je da Moskva nije odlučila kako da glasa. Ali u intervjuu u petak, on je rekao da prema sadašnjem sistemu humanitarnu pomoć ugrožena od strane ekstremista u Idlibu.

    “Ne poričem da je ova pomoć namenjena izbeglicama, ali od nje imaju koristi i terorističke grupe”, rekao je on i dodao da su ekstremisti napali neke pošiljke pomoći.

    Poljanski nije želeo da govori o tome da koridor ostane otvoren, osim da pregovori Rusije i SAD stagniraju, s obzirom na “trenutne geopolitičke prilike”.

    “Iskreno, u ovoj fazi nemamo mnogo stvari oko kojih bismo bili optimistični”, rekao je on.

    Trgovina humanitarnom pomoći
    Ali tri strane diplomate su rekle da je Rusija poslala nejasne signale da bi mogla da pokuša da iskoristi glasanje za ustupke u sukobu oko Ukrajine. Sjedinjene Države i evropske zemlje uvele su različite sankcije Rusiji kako bi kaznile zemlju zbog invazije na susednu zemlju.

    Diplomate su odbile da daju detalje, rekavši da je Moskva prestala da direktno povezuje sudbinu koridora sa ratom u Ukrajini. Ali oni su dodali da veruju da će se Moskva obratiti zemljama koje će biti direktno pogođene novim talasom izbeglica kako bi pomogla u izbegavanju sankcija.

    Jedan diplomata takođe predviđa da će se Rusija braniti od optužbi da je invazija narušila suverenitet Ukrajine govoreći da humanitarni konvoj narušava teritorijalni integritet Sirije.

    Drugi američki diplomata rekao je da će SAD i druge zemlje Saveta bezbednosti poslati “jasnu poruku“ Moskvi pozivajući da ruta ostane otvorena, ali nema garancije da će Moskva poslušati. Sve diplomate koje su opisivale ovu međunarodnu situaciju želele su da ostanu anonimne.

    “Rusi nikada nisu priznali da je prelaz Bab al-Hava od vitalnog značaja i da ga moramo držati otvorenim. To je bio samo deo njihove strategije usitnjavanja, deo po deo. I to je uvek bio materijal za pregovore i dogovore “ispod stola“. Ono što je posebno tužno je kako se igraju sa životima ljudi”, rekla je Šerin Tadros, šef kancelarije Ujedinjenih nacija Amnesti internešenela.

    Na međunarodnoj donatorskoj konferenciji ovog meseca u Briselu, Sjedinjene Države su obećale skoro 808 miliona dolara humanitarne pomoći Siriji, što je jedna od najvećih pojedinačnih donacija SAD od početka rata. Agencija UN za izbeglice prikupila je 6,7 milijardi dolara na donatorskoj konferenciji za podršku Siriji ove godine i zatražila još 10,5 milijardi dolara do 2022.

    Najavljujući slanje pomoći, Linda Tomas-Grinfild, američka ambasadorka u UN, rekla je da je nestašica hrane “učinila humanitarnu pomoć Siriji ove godine“ posebno važnom. Ne spominjući Rusiju, Tomas-Grinfild je glasanje o ruti pomoći nazvao “pitanjem života i smrti”.

  • Od 1. jula usluge mobilne telefonije skuplje za jedan KM kod svih operatera

    Od 1. jula usluge mobilne telefonije skuplje za jedan KM kod svih operatera

    Zbog finansijskih obaveza telekom operatera u BiH po pitanju plaćanja dozvola za korištenje radio-frekvencijskog spektra, od 1. jula građani će plaćati dodatnih 1 KM naknade usluga mobilne telefonije.

    Kompanija BH Telecom na svojoj web stranici objavila je da će doći do izmjena cjenovnika na način da će se od 1. jula 2022. godine vršiti obračun mjesečne naknade za korištenje resursa mobilne mreže u iznosu od 1 KM (sa PDV-om).

    Prepaid mobilnim korisnicima (Ultra start, Ultra Internet paketi i Ultra Tourist paketi), naknada za korištenje mobilne mreže će se naplaćivati svakih 30 dana, na sljedeći način:

    korisnicima koji imaju dovoljno sredstava na osnovnom računu, bez obzira na status validnosti (aktivan/inaktivan) će se vršiti umanjenje kredita po osnovu naplate naknade u iznosu od 1 KM sa računa, koja vrijedi narednih 30 dana.

    nakon isteka roka od 30 dana, proces se ponavlja na isti način, tj. ponovo se vrši umanjenje kredita za iznos od 1 KM sa osnovnog računa;

    ukoliko u datom trenutku ne postoji dovoljan iznos kredita na osnovnom računu prepaid mobilnog korisnika, iznos naknade će se naplatiti prilikom naredne dopune kredita.

    naknada za korištenje mobilne mreže se neće naplaćivati pri aktivaciji prepaid paketa sve dok se ne izvrši nadopuna kredita na osnovnom računu u iznosu dovoljnom za naplatu naknade, piše Klix.

    Cijene mjesečnih pretplata za postpaid korisnike neće se povećavati.

    HT Eronet takođe od jula ove godine, na osnovu saglasnosti Regulatorne agencije za komunikacije, mijenja uslove i cjenovnik usluga mobilne telefonije uvođenjem naknade za korištenje mobilne mreže u iznosu od 1 KM (sa uključenim PDV-om).

    Glavni razlog uvođenja naknade je povećanje finansijskih obaveza telekom operatora po pitanju plaćanja dozvola za korištenje radio-frekvencijskog spektra i investiranja u pripadajuću infrastrukturu, koja je nužna za pružanje kvalitetnih mobilnih širokopojasnih usluga.

    Iz HT Eroneta ističu da su se slične naknade plaćale i u regiji uvođenjem 4G/5G mreže.

    “Krajnjim korisnicima prepaid usluge, naknada za korištenje mobilne mreže naplaćivaće se umanjenjem iznosa sa !hej računa i vrijediće 30 dana. Ako ne postoji dovoljan iznos na !hej računu, iznos naknade biće naplaćen prilikom sljedeće nadoplate bona, kada iznos na !hej računu korisnika bude dovoljan za naplatu. Naknada za korištenje mobilne mreže neće se naplaćivati, sve dok se ne nadoplati !hej račun u iznosu dovoljnom za naplatu naknade”, navedeno je u obavještenju HT Eroneta.

    Korisnici postpaid usluge mobilne mreže HT Eroneta, naknada za korištenje biće uključena u cijenu mjesečne pretplate, osim u tarifama bez mjesečne naknade kojima će se mjesečno obračunavati iznos od 1 KM.

    M:Tel je prije dva dana obavijestio korisnike da će od 1. jula ove godine primjenjivati nove, izmijenjene uslove pružanja usluga i uslova korištenja tarfinih modela.

    “Vrši se izmjena na način da se uvodi naknada za korišćenje mobilne mreže u iznosu od 1,00 KM sa uključenim PDV-om, a koja je uključena u cijenu mjesečne pretplate odabrane usluge, odnosno odabranog tarifnog modela”, navedeno je u saopćenju M:tela.

    Korisnicima usluga “Dopuna” i “DopunaNET” uvodi se naknada za korištenje mobilne mreže u iznosu od 1,00 KM sa uključenim PDV-om, koja će se naplaćivati na tridesetodnevnom nivou.

    Ovu odluku primjenjivaće i drugi operateri.

  • Kremlj: Idemo do kraja

    Kremlj: Idemo do kraja

    Rusija će nastaviti svoju vojnu operaciju u Ukrajini dok se ne ostvare svi njeni ciljevi, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Jedan od glavnih ciljeva operacije je zaštita ljudi u DNR i LNR. Preduzete su mere da se obezbedi njihova zaštita i postignuti određeni rezultati”, rekao je Peskov, misleći na dva samoproglašena regiona u Ukrajini koje podržava Rusija, prenosi Rojters.

    On je još rekao da nema dogovora oko datuma mogućeg referenduma u Donbasu i drugim regionima Ukrajine pod kontrolom ruskih trupa.

    „Ne, još nema dogovora u pogledu vremenskog okvira“, rekao je Peskov odgovarajući na pitanje o stavu Kremlja o tome kada bi se mogli održati referendumi o prijemu ovih teritorija u sastav Rusije, preneo je Tass.

  • Trivić pozdravlja reakciju Vlade Srpske

    Trivić pozdravlja reakciju Vlade Srpske

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić ocijenio je kao neprimjerenu zabranu Vlade FBiH određenim pravnim licima iz Srpske da rade u tom entitetu i da je dobro što se Vlada Srpske uključila u rješavanje tog pitanja – bilo sa federalnom Vladom ili preduzimanjem recipročnih mjera.
    Trivić je rekao Srni da je neprimjereno da se nekome, u zavisnosti od toga gdje živi u BiH, dozvoljava ili ne dozvoljava rad, pojasnivši da je ovdje riječ o određenim licencama za izvođenje građevinskih radova i slično.
    “Vlada FBiH je svojim mjerama određenim pravnim i fizičkim licima zabranila poslovanje u tom entitetu zato što je postavila neprihvatljive uslove. To je neprimjereno, ukoliko smo jedno tržište”, rekao je Trivić.
    On smatra da je dobro što je Vlada Srpske razmatrala pitanje zabrane određenim pravnim licima iz Srpske da rade u FBiH.
    Vlada Republike Srpske juče je prihvatila informaciju o mogućnostima radnog angažovanja pravnih i fizičkih lica iz Republike Srpske na tržištu Federacije BiH, u situaciji u kojoj je pravnim licima iz Republike Srpske podzakonskim aktima Federacije BiH, praktično, onemogućen rad u tom entitetu.
    Vlada je donijela zaključak kojim se zadužuju sva ministarstva da izvrše analizu i uporedbu odgovarajućih propisa iz svoje nadležnosti sa propisima u drugom entitetu te da predlože mjere za ujednačavanje prakse ili reciprociteta.

  • Lavrov dolazi u dvodnevnu posjetu Srbiji

    Lavrov dolazi u dvodnevnu posjetu Srbiji

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov doputovaće u dvodnevnu posjetu Srbiji 6. i 7. juna, potvrdila je portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.
    Kako je rekla, Lavrov će se u Beogradu sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i drugim visokim državnim zvaničnicima.

    “Lavrov će 6. i 7. juna posjetiti Srbiju. U planu je da se sastane sa predsjednikom, ministrom inostranih poslova, predsjednikom Narodne skupštine i srpskim patrijarhom”, kazala je Zaharova na brifingu.

    Dodala je i da je u planu da teme razgovora sa srpskim zvaničnicima bude politička i ekonomska saradnja Rusije i Srbije, kao i druga aktuelna pitanja međunarodne politike.