Autor: INFO

Đajić: Dojave o bombama djelo terorizma

Pacijenti, zdravstvni radnici i ja kao direktor Univerzitetskog kliničkog centra smo ogročeni dojavama o bombama, rekao je Vlado Đajić, director Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.

Đajić je za RTRS rekao da su današnje dojave o bombama “treći teroristički napad” na ovu ustanovu, jednu od najvažnijih u Republici Srpskoj.

“Prije desetak dana smo takođe imali dojave o bombama, a prošle godine sa istim efektima smo imali ‘teroristički napad’ od ljudi koji su izmislili aferu kiseonik”, naveo je Đajić.

On je istakao da dojave o bombama mogu da pošalju samo bolesni umovi kojima ništa ne znače ni bolesna, ni tek rođena djeca, kao ni teško bolesni pacijenti.

“Morali smo porodilje i trudnice danas izvoditi isred UKC-a po kiši i nevremenu i to je bila strašna slika”, istakao je Đajić.

Podsjećamo, ponovo danas je upućena lažna dojava o eksplozivu postavljenom na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske.

Dio pacijenata i medicinskog osoblja bio je evakuisan po primanju dojave, a nakon protivdiverzionog pregleda uspostavljen je redovan rad.

9 Juna, 2022
Vučić: Doći ću u Crnu Goru, nemamo nikoga bližeg

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će doći u Crnu Goru, ocijenivši da dvije države treba da resetuju međusobne odnose, jer mogu mnogo toga zajedno da urade u korist građana.

“Svakako ću doći u Crnu Goru, da li zvanično ili privatno – to je druga stvar. Premijer Crne Gore Dritan Abazović je dobio poziv da zvanično poseti Srbiju 29. juna i dobrodošao je. Imamo puno tema za razgovor i mnogo stvari da rešavamo u interesu svih”, rekao je Vučić.

Vučić je istakao da Srbija i Crna Gora nemaju nikog bližeg nego jedna drugu.

“Nadam se da mnogo toga u budućnosti možemo zajedno da uradimo, pa čak i ovu zimu da olakšamo jedni drugima i da pomognemo jedni drugima, jer će biti mnogo teška zima i za jednu i za drugu zemlju”, rekao je Vučić za TV Adria.

On je istakao da je potrebno da dvije zemlje polako resetuju njihove odnose i da počnu da ih grade, odnosno da vrate onu emociju, poštovanje i ljubav koju su imali.

9 Juna, 2022
Makron o izborima: Razvoj privrede ili “francuski nered”

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da mu je izuzetno važno da njegov politički blok na parlamentarnim izborima ovog mjeseca osvoji “snažnu i jasnu” većinu glasova da bi mogao da unaprijedi privredu i izbjegne, kako je naveo, “francuski nered”.

Makron je istakao da bi dobar rezultat partija krajnje ljevice i krajnje desnice na izborima 12. i 19. juna unio neizvjesnost u politički život Francuske koji je već uzdrman dešavanjima u Ukrajini i rastućom inflacijom.

“Ništa ne bi bilo opasnije od toga da se ‘francuski nered’ doda ‘svjetskom neredu’, kako to predlažu ekstremisti”, izjavio je danas Makron, prenosi Rojters.

Dvije ankete su ranije ove nedjelje pokazale da nije sigurno da će Makronov tabor osvojiti apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima.

Ukoliko ne dobije apsolutnu većinu, bio bi to veliki neuspjeh za Makrona, koji bi u tom slučaju morao da proširi svoju koaliciju, što bi zauzvrat moglo da mu oteža realizaciju reformi koje želi da ostvari.

Manjinska ili koaliciona vlada bila bi neobičan scenario za savremenu Francusku, jer je Peta republika dizajnirana tako da u njoj ne bi trebalo da postoje nezgrapne koalicije, ocjenjuje Rojters.

Makron je ponovo izabran za predsjednika Francuske u aprilu ove godine, ali neće moći da sprovede reforme usmjerene na jačanje privrede, kao što su smanjenje poreza i promjena penzionog sistema, ukoliko njegova stranka ne osvoji većinu u Donjem domu francuskog parlamenta.

9 Juna, 2022
Komšić: Dodik dobio odbijenice za samite u Solunu i Ohridu

Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kazao je da su domaćini samita u Solunu i Ohridu odbili učešće Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva, na tim skupovima.

On je za N1 dodao je da “mi u Sarajevu volimo misliti da je to poruka Dodiku”.

“Dosad je praksa bila da ide predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tačno je da je Dodik pokušao učiniti sve da dođe u Solun, međutim poziv se odnosio samo na predsjedavajućeg (Šefik Džaferović). Kao i u životu, nepristojno je nekom dolaziti u kuću kad te nije zvao”, rekao je Komšić.

Na pitanje da li je Makedonija poslala obavještenje da Dodik ne može ići ni u Ohrid rekao da je poziv upućen predsjedavajućem i nije prenosiv.

“Tako glasi vijest koja je došla iz Sjeverne Makedonije. Džaferović nije bio u mogućnosti da otputuje dolje i donesena je odluka da ide Dodik, ali su oni odgovorili da se poziv samo odnosi na Džaferovića. Mi u Sarajevu volimo misliti da je to poruka Dodiku, ali vam niko iz diplomatije, vjerovatno, to neće potvrditi”, dodao je Komšić.

On je na pitanje o najavi Dodika da će pokrenuti tužbu protiv Kristijana Šmita upitao kojem sudu se on misli obratiti i šta je Šmitova inkriminacija.

“To je nastavak Dodikovog obračuna sa Šmitom. Ne znam na šta se žali? Šta hoće? Mislim da ni on sam nema pojma o čemu je riječ, pa će to njegov pravni tim nešto ‘spetljati’. Vidjećemo”, rekao je Komšić.

9 Juna, 2022
Nenad Čanak otišao u Ukrajinu, želi se lično uvjeriti u ratna razaranja

Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak jutros je oko 10 sati prešao ukrajinsku granicu zajedno sa još nekoliko bliskih saradnika.

Kako piše srbijanski list Danas, Čankova namjera je da se iz prve ruke uvjeri u to kakva je situacija u ovoj zemlji u kojoj više od tri mjeseca bukti rat.

Prva destinacija bit će Kijev, a plan je da posjeti i ratom zahvaćena područja, razgovara sa ljudima i lično se uvjeri šta se događa, naveli su iz LSV-a.

“Priprema za taj put trajala je dosta kratko, oko desetak dana, jer je bilo potrebno srediti papire. Lista onih koji će putovati sa Čankom mijenjala se iz sata u sat, tako da je na put otišao samo sa najbližim saradnicima”, kaže za Danas Bojan Kostreš, funkcioner LSV-a.

Kostreš podsjeća da Čanku nije prvi put da ide u ratom zahvaćena područja. Navodi da je on bio i u Sloveniji tokom kratkotrajnog rata devedesetih te da je bio i u Tuzli “kada je tamo bilo teško ući”.

“Antiratne ideje uvek su kod njega bile prisutne”, navodi Kostreš, a na pitanje koliko će Čanak sa saradnicima ostati u Ukrajini, odgovara je da se to još ne zna.

9 Juna, 2022
Abazović objavio dio razgovora sa Zelenskim: Prije 2-3 decenije smo bili u sličnoj situaciji

Premijer Crne Gore Dritan Abazović razgovarao je danas sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i na svom Facebooku objavio snimak dijela razgovora sa njim.

Na početku razgovora čuje se da Abazović izražava podršku narodu i vojsci Ukrajine da se izbore sa ruskom agresijom.

“Ovo je jedini način za sada da ostvarimo komunikaciju, a ono što bih ja želio jeste da vidimo mir u Ukrajini i stoga budite sigurno da je Crna Hora snažan partner ukrajinskom narodu. Veoma nas rastužuje agresija Rusije, ali ujedno smo i ponosni zbog svega što ste Vi kao predsjednik učinili za svoju zemlju i ponosni smo kako se Ukrajinci nose sa ovom katastrofom”, rekao je Abazović.

Zelenski mu na to odgovara pozivom na direktni susret, odnosno dolazak Abazovića u Ukrajinu.

“Hvala vam na ljubaznim riječima. Razgovaramo telefonom ovaj put, ali bi nam bila čast da vam poželimo dobrodošlicu u vrijeme kada god vama odgovara”, rekao mu je Zelenski.

Crnogorski premijer je istaknuo i to da je na ovom prostoru takođe bio rat te da narod Crne Gore zna da suosjeća i razumije bol ukrajinskog naroda.

“Bilo bi mi zadovoljstvo sresti se s vama, ali i da simbolično prenesem poruku sa Zapadnog Balkana jer smo i mi sami prije 2-3 decenije bili u manje-više sličnoj situaciji i suosjećamo sa svime što se događa ukrajinskom narodu”, rekao je Abazović.

Abazović je na svom Facebooku u opisu videosnimka objavio kako je zahvalan na pozivu koji je imao i prilici da uputi jasnu i otvorenu podršku Crne Gore.

9 Juna, 2022
Satler o situaciji u BiH

Šef Delegacije EU u BiH ambasador Johan Satler izjavio je da se u BiH gomila posao koji treba da se uradi na jačanju vladavine prava i vraćanja povjerenja građana u pravosuđe, a da vrijeme ističe.

Satler je tokom javne debate “Pravo na pravdu” u Sarajevu istakao da nije srećan što mora reći da u proteklim godinama nije završena nijedna prioritetna reforma u oblasti vladavine prava.

On je podsjetio da je u decembru 2019. godine EU objavila izvještaj nezavisnog stručnjaka Rajnharda Pribea o vladavini prava u BiH u kojem je naveden niz veoma konkretnih preporuka i mjera koje treba preduzeti čime bi BiH potvrdila neupitnu opredijeljenost evropskom putu.

– U nedavnom istraživanju koje smo proveli, 81 odsto građana u BiH kaže kako u posljednjih pet godina nije bilo poboljšanja u pravosudnom sistemu. Nadležni u BiH treba da hitnije rješavaju pitanja s ciljem jačanja vladavine prava – dodao je Satler.

Američki ambasador Majkl Marfi istakao je podršku međunarodne zajednice budućnosti BiH u evroatlantskoj porodici nacija, kao i naglasio da žele da vide efikasne institucije na BiH, entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou, kao i jaku privredu utemeljenu na privatnom sektoru.

Sve je to nemoguće bez vladavine prava – rekao je ambasador SAD-a.

Ministar pravosuđa Austrije Alma Zadić pozvala je građane BiH da se aktivno uključe u proces reformi. Ona je dodala da su javne debate važne za podsticanje i jačanje angažmana javnosti, a time i naših demokratija.

Treća po redu javna debata “Pravo na pravdu”, koju je danas u Sarajevu organizovala EU u BiH u saradnji sa Generalnim direktoratom Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, okupila je predstavnike pravosuđa, javnih institucija, lokalnih vlasti, medija i civilnog društva.

Razgovarano je o jačanju integriteta institucija i borbi protiv korupcije kao preduslovima za uspješne EU integracije.

Treća debata “Pravo na pravdu” stavila je poseban naglasak na važnu ulogu organizacija civilnog društva u nepristrasnom praćenju aktivnosti državnih službenika i rada pravosuđa, te objektivnom izvještavanju o svojim nalazima.

Važan ishod ove javne debate jeste opšti dogovor da će organizacije civilnog društva zajednički aktivnije raditi na promociji promjena i reformi u korist građana.

9 Juna, 2022
“PDP je posljednja stranka koja ima moralni kapacitet bilo koga da komentariše”

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da je krajnje perfidan i zlonamjeran pokušaj PDP da usvajanje budžeta predstavi kao prihvatanje nametnute odluke takozvanog visokog predstavnika.

Niti Savjet ministara na čijem sam čelu, niti ja kao predsjedavajući nismo i ne priznajemo Kristijana Šmita kao visokog predstavnika a posebno ne podržavamo primjenjivanje bilo kakvih njegovih odluka, naglasio je Tegeltija.

On je podsjetio PDP da je Savjet ministara usvojio budžet po svim zakonskim pravilima i regulativama i to prije oglašavanja Kristijana Šmita po ovom pitanju, te da je budžet po proceduri upućen Predsjedništvu BiH na razmatranje i usvajanje, što je i urađeno.

– Takođe, podsjećam PDP i da Savjet bezbjednosti UN nije potvrdio imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika, kao i da nametanje bilo kakvih odluka od bilo kog stranca nije legitimno i ne doprinosi rješavanju unutrašnjih problema u BiH – naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija je ukazao da je PDP posljednja stranka koja ima moralni kapacitet da bilo koga komentariše i pozvao ih da prestanu da se bave lažnim optužbama zarad dobijanja jeftinih političkih poena.

9 Juna, 2022
PDP tvrdi da je SNSD prihvatio Šmita za visokog predstavnika

Za manje od 24 sata Savjet ministara je prihvatio nametnutu odluku Kristijana Šmita oko finansiranja izbora i time je ta saga završena, ali i čitava priča oko neprihvatanja Šmita kao visokog predstavnika, saopšteno je iz PDP.

Kako kažu, budući da Savjet ministara BiH, na čelu sa SNSD-ovim Zoranom Tegeltijom, radi onako kako Kristijan Šmit kaže, SNSD više nema nikakvo pravo da budu ti koji mogu osporavati njegov legitimitet, jer su ga ovim činom prvi i jedini iz Republike Srpske priznali.

Jasno je da jedna od najviših institucija radi po nalogu običnog turiste, kako su ga oni nazivali. Istina je da je prihvatanjem i realizacijom odluke Kristijana Šmita prekršen zaključak Narodne skupštine Republike Srpske prema kojoj se on ne prihvata za visokog predstavnika, te da je vladajuća koalicija na BH nivou, uključujući SNSD koji ga je negirao, ovim potezom legalizovala i njegova ovlaštenja. Ono što je najteže od svega, svojim postupcima i neradom su na velika vrata vratili nametanje rješenja i intervencionizam visokog predstavnika u BiH, od kojeg su u prošlosti samo Srbi stradali. Istina, stradali su Srbi, ali SNSD nikada – kažu u PDP.

Istovremeno, potpredsjednik PDP, Igor Crnadak, reagovao je na izjavu Milorada Dodika, koji tvrdi da pravni tim u ime Srpske prikuplja dokaze za tužbu protiv Kristijana Šmita za lažno predstavljanje i štetno djelovanje u BiH.

– Pa kako ćete tužiti Šmita kad SNSD provodi sve njegove odluke? Tegeltija je prebacio pare CIK za manje od 24 sata, u skladu sa Šmitovom odlukom. Koga vi z……..e?!?! – napisao je Crnadak na Fejsbuku.

9 Juna, 2022
Rasprava o izmjeni dijela Regulacionog plana centra Banjaluke ponovo uzburkala javnost

Mnogobrojni građani i stručna javnost okupili su se danas na Javnoj raspravi o Nacrtu izmjene dijela Regulacionog plana, dijela centralnog područja grada Banjaluka, kako bi iznijeli svoje stavove i raspravljaju o budućem izgledu samog centra grada.

Ovaj nacrt Regulacionog plana tiče se prostora između Ulice kralja Petra I Karađorđevića, Srpske ulice, te ulica Vase Pelagića, Bana dr Todora Lazarevića, Vidovdanske ulice i Trga srpskih vladara.

Preduzeće Centar za projektovanje i konsalting (CPK) iz Banjaluke predstavilo je ovaj plan, a, kako su kazali, veći dio obuhvataju parcele koje su u privatnom vlasništvu, a samo jedan dio u vlasništvu grada.

Ovim nacrtom je planirana izgradnja stambenog prostora, objekta uz Hram Hrista Spasitelja, te zona izgradnje gradskog trga, a ispod čijeg dijela je planirana izgradnja garaža.

Na javnom uvidu ovaj plan je bio mjesec dana, a pristiglo je 56 primjedbi.

“Najviše primjedbi je pristiglo na poziciju parohijskog doma. Išao je prijedlog je da se parohijski dom ne planira na mjestu kod Hrama” rekli su iz CPK-a.

Dalje su istakli da je njihov stav da zona izgradnje memorijalnog kompleksa treba ostati i da se tu može planirati memorijalni kompleks.

Dodaju da su poslovni objekti manje-više isti kao kroz važeći Regulacioni plan.

Ovime je planirano da se, umjesto na lokaciji kod Hrama, parohijski dom izgradi kod zgrade Eurospleta.

Goran Rogić, predsjednik Boračke organizacija grada Banjaluka kaće da su oni dugi niz godina čekali na ovo spomen-obilježje.

“Ne vidim nijednog razloga da to spomen-obilježje nije još završeno. Molim za podršku sve građane Banjaluke da se odužimo palim borcima”, rekao je Rogić.

Snježana Mrđa Badža, direktorica Urbis centra je krenula od memorijalnog centra.

“Ovdje ste vi iz CPK, rekli da su neke primjedbe bile takve da je spomenik od sekundarnog značaja. Niko se ne budi protiv memorijalnog kompleksa toliko koliko protiv svega drugog. Smatram da ova garaža, koju ste stavili ispod parka, nije kompatibilna da bude ispod parka. Ne vidim zašto ubacujete podzemnu garažu ispod parka”, rekla je Mrđa Badža.

Istakla je da je krucijalna greška projekta izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa je uvođenje stanovanja, odnosno što je dozvoljeno da iz poslovanja pređe u stanovanje.

Ognjen Šukalo, arhitekta je istakao da ne postoji niko ko bi osporio spomenik.

Naveo je da je dio na kojem bi se gradio stambeni kompleks 60 godina prazan prostor, te da se sada poredi sa novih 12 hiljada kvadrata.

“Što se tiče crkve, bolje je da nemamo taj parohijski dom pred fasadom Banskog dvora. Ne postoji nijedan novi parametar koji bi nas uputio da uđemo u povećanja već preuređenog regulacionog plana. Ovo mora da se zaustavi do donošenja Urbanističkog plana”, istakao je Šukalo.

Tihomir Dakić, iz Centra za životnu sredinu, istakao je da je javna rasprava trebalo da bude mnogo ranije, jer su i građani jedna strana ove rasprave.

“Vidjeli smo neke male izmjene, ali je ostao veliki dio za zgradnju stambenog poslovnog objekta koji će potpuno devastirati život oko urbane zone”, rekao je Dakić.

Istakao je da je na ovakvim javnim raspravama trebalo da prisustvuju odbornici Skupštine, kao i gradonačelnik.

Vuk Višekruna, iz Odjeljenja za prostorno uređenja, kazao je da postoje određene značajne promjene koje se tiču parohijskog doma.

“Građani će imati uvid na sljedećoj javnoj prezentaciji. Građani su navikli da prostor u dvorištu crkve koriste kao javni i to je najviše zasmetalo. U razgovoru s crkvom i nosiocima izrade plana našli smo kompromisno rješenje koje nije u dvorištu crkve”, rekao je Višekruna.

Kako kaže, na lokaciji “rupe” su zatekli postojeće rješenje koje su naslijedili te su se u tim okvirima kretali.

“Koncept izrade rješenja ispunjava sve urbanističke zakonske parametre zakonske za tu lokaciju”, naglasio je Višekruna.

9 Juna, 2022