VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Političko Sarajevo blokira izgradnju hidroelektrana u Srpskoj”

    “Političko Sarajevo blokira izgradnju hidroelektrana u Srpskoj”

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras da po nalogu mentora političko Sarajevo blokira izgradnju hidroelektrana u Srpskoj kako bi bila onemogućena energetska nezavisnost.

    “Republika Srpska ima višak električne enegrije. Izgradnjom hidroelektrana višak električne energije bio bi značajno veći čime bi Republika Srpska postala važan faktor na međunarodnom tržištu, što mnogima smeta”, rekao je Višković za Televiziju “K3”.

    Govoreći o suzbijanju inflacije, Višković je istakao da je najbolji način povećanje javnih investicija i javne potrošnje.

    “To Republika Srpska radi, a podsjećam da je vrijednost ugovorenih investicija viša od dvije milijarde KM. Riječ je o izgradnji sistema hidroelektrana na rijeci Drini, auto-puteva Bijeljina-Rača, Banjaluka-Prijedor i Vukosavlje-Brčko, ali i Koridora Pet ce“, dodao je Višković.

    Prema njegovim riječima, u prvih pet mjeseci ove godine inflacija je oko 11,5 odsto što je na prošlogodišnjem nivou.

    “Zato smo od maja povećali plate, penzije, socijalna i boračka davanja za 10 odsto. U januaru smo penzije povećali za četiri odsto, boračka davanja pet odsto, kao i ostala primanja. Takođe, smo olakšali situaciju i realnom sektoru, a neoporezivi dio toplog obroka je 7,5 KM”, podsjetio je Višković.

    Premijer Srpske rekao je da je višak sredstava u budžetu Srpske prikupljen zbog povećane ekonomske aktivnosti, ali dijelom i inflacije.

    Višković je napomenuo da je rast industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci ove godine viši od pet odsto, a rast spoljnotrgovinske razmjene je skoro 36 odsto što je više nego prošle godine, te pokrivenost uvoza-izvozom 80,1 odsto i broj osiguranih lica 321.000.

    “Prosječna plata je 1.094 KM i viša je nego prošle godine. Da nije bilo pandemije i sadašnje krize zbog rata u Ukrajini situacija u Republici Srpskoj bi bila mnogo bolja, ali ni sada ne možemo da se žalimo”, rekao je on.

    Višković je ocijenio da je veoma važan partnerski odnos Vlade sa Sindikatom i poslodavcima, kao i što je u Srpskoj povećan broj zaposlenih.

  • “Zaključci Narodne skupštine – odobreni ili u fazi realizacije”

    “Zaključci Narodne skupštine – odobreni ili u fazi realizacije”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras da je u rebalansu budžeta za ovu godinu za boračko-invalidsku zaštitu predviđeno 22 miliona KM više nego što je planirano budžetom, te da su zaključci Narodne skupštine Srpske koji se odnose na tu oblast ili odobreni ili u fazi realizacije.

    • Već je bila sjednica Kompenzacionog fonda. Odobreno je da se ovim ljudima da jednokratna pomoć od po 100 KM. Oni će i sad dobiti 100 KM na osnovu naše odluke, a ući će i u onu raspodjelu kada svi borci budu dobijali po 100 KM. Znači da će dva puta dobiti po 100 KM – istakao je Višković.

    Višković je napomenuo da je budžet Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite povećan rebalansom budžeta Srpske za 2022. godinu i iznosi 285 miliona KM, a to predstavlja povećanje od 46 miliona KM u odnosu na budžet Ministarstva od prošle godine.

    • Povećanje boračkih davanja u maju bilo je 10 odsto, u januaru pet odsto, ukupno 15 odsto. Nađite mi nekoga u okruženju da je napravio veći procenat – rekao je Višković za Televiziju K3.

    Komentarišući najavljeni protest određene grupe boraca Srpske, Višković je rekao da se kao razlog tih protesta navodi neizvršavanje zaključaka Narodne skupštine Srpske od Vlade, te napomenuo da Radna grupa za izradu analize stanja u oblasti boračko-invalidske zaštite radi u kontinuitetu na tom pitanju.

    On je rekao da se aktivno radi i na zaključku parlamenta o provođenju aktivnosti na utvrđivanju broja socijalno ugroženih boraca starijih od 60 godina.

    Višković je ukazao da je zaključak o izvršenju uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za borce starije od 65 godina u potpunosti ispoštovan, kao i da su obezbjeđena sredstava za samozapošljavanje demobilisanih boraca u 2022. godini.

    • Imali smo sjednicu Kompenzacionog fonda, odobrili dodatnih 5,3 miliona KM i sve one koji su podnijeli zahtjev, ispunili uslove, biće obuhvaćeni. Nijedan borac, ili dijete poginulog, ili ratni vojni invalid neće ostati ispod linije – rekao je Višković.

    Kada je riječ o zaključku parlamenta za obezbjeđivanje sredstava za stambeno zbrinjavanja ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca, Višković je rekao da je u toku realizacija i tog zaključka.

    • Do sada je samo devet lokalnih zajednica u potpunosti završilo svoj posao. Mi čekamo da se okončaju svi žalbeni postupci, da ovo bude konačno rješenje, onog momenta kada bude završeno Vlada ide u realizaciju – rekao je Višković.

    Govoreći o zaključku parlamenta Srpske koji se odnosi na uplatu doprinosa za penzioni staž borcima Vojske Republike Srpske za provedeno vrijeme u istražnom zatvoru, Višković je rekao da se na to čeka jer je potrebno dobiti saglasnost porodica da se mogu koristiti matični brojevi tih lica.

    Premijer Srpske je ocijenio da su u posljednjem periodu teme boračkih prava ispolitizovane, da poprimaju stranačka obilježja, a da bi on volio da Boračka organizacija bude vanstranačka i da svoja prava ostvaruju mimo politike.

    On je poručio borcima da im je Vlada partner i da će u svakom momentu za tu populaciju izdvojiti onoliko sredstava koliko budžet bude mogao da podnese.

  • Nova pucnjava u SAD

    Nova pucnjava u SAD

    Najmanje tri osobe su ubijene, a jedna je teško ranjena kada je naoružani napadač otvorio vatru na svoje kolege u proizvodnom pogonu u sjevernom Merilendu u SAD.

    Napadač star 23 godine, kojeg policija nije identifikovala, ranjen je kasnije u razmjeni vatre sa snagama reda dok je pokušavao da pobjegne automobilom, rekao je šerif okruga Vašington Daglas Mulendor na konferenciji za novinare.

    Osumnjičeni je prebačen u lokalnu bolnicu zbog zadobijenih prostrejlnih rana u posljednjoj u nizu masovnih pucnjava koje su pogodile SAD.

    Mulendor je odbio da iznese okolnosti ili moguće motive napada, ali je rekao da su napadač i sve njegove žrtve zaposleni kompanije “Kolambija mašin” u Smitsburgu, u sjevernom Merilendu, u blizini državne granice Pensilvanije.

    On je rekao da je napadač koristio poluautomatski pištolj.

    Kompanija isporučuje opremu za proizvodnju betona kupcima u preko 100 zemalja.

    Kancelarije Federalnog istražnog biroa (FBI) u Baltimoru i američkog Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksploziv saopštile su da su uputile agente na lice mjesta.

    Krajem prošlog mjeseca, 18-godišnji mladić otvorio je vatru u osnovnoj školi u mjestu Juvaldi u Teksasu, ubivši 19 učenika i dvoje nastavnika.

    Ubistva u Juvaldiju i masovna pucnjava u prodavnici u Bafalu u NJujorku u kojoj je poginulo 10 ljudi, podstakli su nove napore u američkom Kongresu u cilju donošenja strožih saveznih zakona o kontroli oružja.

  • “Standard”: Italijanska ambasada u BiH pokušala da spriječi Šmita u donošenju odluke

    Italijanska Ambasada u Sarajevu intervenisala je da spriječi Kristijana Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH, piše bečki list “Standard”.

    List piše da “visokog predstavnika mnogi predstavnici EU vide kao konkurenciju, a mnoge snage unutar EU htjele bi da tu funkciju oslabe ili čak ukinu”.

    “One su pokušale da uoči odluke i spriječe da Šmit primijeni svoja ovlašćenja. Prije svega, intervenisala je italijanska Ambasada u Sarajevu”, navodi se u tekstu.

    U tekstu se opravdava Šmitova intervencija “s obzirom na opasnost koja proizlazi od nacionalista u zemlji koji su povezani sa Kremljom”, te je Šmit “ipak obavezan da interveniše, jer bi u suprotnom bio ugrožen mirovni sporazum u BiH”.

    Nijemac Šmit, koji nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN na dužnost za koju se predstavlja da je obavlja u BiH, nametnuo je u utorak, 7. juna, odluku o finansiranju opštih izbora u BiH.

    Takvoj odluci su se usprotivili srpski i hrvatski zvaničnici u BiH koji su ocijenili da to predstavlja okupaciju BiH i poništavanje njenog suvereniteta. Ruska strana je ocijenila da je to “besramno zadiranje u tuđi novčanik”.

    Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika, kao ni Rusija i Kina.

  • Eko toplane u problemima

    Eko toplane u problemima

    Eko toplane se suočavaju sa dva velika problema, neisplativom cijenom grijanja te zastojima u nabavci energenta, što može ugroziti iduću grijnu sezonu i hiljade Banjalučana ostaviti sa hladnim radijatorima.
    Na ovo upozoravaju iz ovog preduzeća, u kojem su rekli da se suočavaju s najvećim izazovima od svog osnivanja i problemima koji veoma utiču na dalje poslovanje i likvidnost ovog privrednog društva. Svi ti problemi, kako naglašavaju, dovode u pitanje i predstojeću sezonu grijanja.

    “Kada je riječ o energentu, cijena drvne sječke, kao i ostalih inputa, znatno su porasle u odnosu na prethodnu sezonu. Tako je, na primjer, samo električna energija poskupila za više od 40 odsto od početka 2022. godine”, rekli su u ovom preduzeću.

    Naglasili su da su za predstojeću sezonu od “Šuma Srpske” dobili nepovoljnije uslove za nabavku energenta u odnosu na prošlu godinu, prenosi Srpskainfo.

    “Osim povećanja cijena, suočavamo se i sa neisporukom ugovorenih količina od strane šumskih gazdinstava, iako se dogovorene količine, prema ugovorima, avansno plaćaju. U ovom trenutku suočeni smo s trendom isporuke koji ne garantuje da će biti obezbijeđene ugovorene količine za predstojeću sezonu grijanja”, kazali su u Eko toplanama.

    Naveli su da su im je, od januara do juna tekuće godine, od ugovorenih količina isporučeno samo oko 42 odsto i ističu da će, ako se ovaj trend nastavi, količine energenta biti dovoljne samo do 31.12.2022. godine.

    Pojedina šumska gazdinstva uopšte ne isporučuju drvni sortiment, bez obzira na ugovore. Prema našim procjenama, ova godina biće vrlo izazovna i puna rizika, s obzirom na globalno tržište energenta, kao i na unutrašnje probleme prilikom nabavke – precizirali su u ovom preduzeću.

    Nisu ni sigurni koliko će biti potrebno sredstava kako bi se obezbijedilo sve potrebno za iduću zimu.

    “S obzirom na veliki rast cijena i nestabilnost tržišta, teško je govoriti o tome koliko će Eko toplane koštati predstojeća sezona, kada je riječ o energentima. Na primjer, cijena peleta prošle godine iznosila je 300 KM po toni, danas je ta cijena 600 KM, a poznato je da se pelet proizvodi od drvne sječke”, kazali su u Eko toplanama.

    Osim problema s nabavkom energenta, iz Eko toplana upozoravaju da se suočavaju sa još jednim važnim problemom. Naime, Eko toplane su od Grada Banjaluka tražili povećanje cijene grijanja, ali su dobili negativan odgovor.

    Taj negativan odgovor, kako dodaju, u ovom preduzeću “podjednako dovodi u pitanje narednu sezonu grijanja, jer je došlo do porasta cijena svih inputa”.

    “Neophodno je imati u vidu da se, bez povećanja cijena grijanja ili dodijele subvencija od strane nadležnih, dovodi u pitanje grijanje Banjalučana u sezoni 2022/23. Naime, sa prihodima na osnovu postojeće cijene grijanja Eko toplane ne mogu obezbijediti potrebne količine energenta za cijelu sezonu, tako da su iz tog razloga neophodni ili povećanje cijena grijanja ili subvencije”, poručili su iz ovog preduzeća.

    Iz Grada Banjaluka poručuju da su svjesni da se preduzeće „Eko toplane“ zbog svih poskupljenja na tržištu suočava s velikim problemima.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković je rekao kako će Grad predložiti da i ovaj teret poskupljenja Grad preuzme na sebe, ali da gradskoj administraciji za to treba podrška skupštinske većine.

    “Neminovno je da zbog povećanja cijena na cjelokupnom tržištu i grijanje mora da poskupi, ali će Grad i tu obavezu da preuzme na sebe, a sve kako građani ne bi osjetili teret poskupljenja ni ovaj put. Za ove namjene Grad bi morao da izdvoji oko dva miliona KM, a ta sredstva mogu da se obezbijede iz rebalansa budžeta”, poručio je Stanivuković.

  • Drvo palo na ulicu u centru Banjaluke

    Drvo palo na ulicu u centru Banjaluke

    Krošnja drveta završila je na putu u Aleji Svetog Save u centru Banjaluke, kod Crkve Svete Trojice i nedaleko od zgrade Arhiva Republike Srpske.

    Prema izjavama prolaznika, drvo je palo na automobil.

    Na terenu su radnici koji uklanjaju granje i sijeku ostatak stabla. Na mjestu događaja je i policija, koja obezbijeđuje neometan rad na uklanjanju drveta.

    Saobraćaj je na ovom dijelu puta bio usporen.

  • Brnabićeva sa polaznicima 11. klase Visokih studija bezbjednosti i odbrane

    Brnabićeva sa polaznicima 11. klase Visokih studija bezbjednosti i odbrane

    Predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je danas sa polaznicima 11. klase Visokih studija bezbjednosti i odbrane (VSBO), a među polaznicima, bio je i Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske.

    Brnabić je naglasila da su mir i stabilnost preduslov za dalji razvoj i napredak Srbije i čitavog regiona i da su zbog toga regionalna bezbjednost i saradnja među ključnim prioritetima Vlade Srbije.

    Premijerka je polaznicima VSBO prenijela da im Vlada Srbije stoji na raspolaganju za svaki vid saradnje i podrške, poručivši da je stalno usavršavanje, posebno u toj oblasti, važno i za Srbiju i za region.U razgovoru sa polaznicima VSBO, ona je naglasila da predsjednik Republike i Vlada Srbije čine sve kako bi unaprijedili regionalnu saradnju kroz inicijativu „Otvoreni Balkan“, čiji je cilj povezivanje regiona, od obrazovnog i zdravstvenog sistema, saradnje u oblasti kulture i drugim oblastima, i stvaranje boljih uslova života za sve građane.Na usavršavanju u 11. klasi Visokih studija bezbjednosti i odbrane ukupno je 20 polaznika, a pored polaznika iz Srbije, u toj klasi su i predstavnici BiH.

  • Putin: Na Zapadu inflaciju već zovu mojim imenom

    Putin: Na Zapadu inflaciju već zovu mojim imenom

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da na Zapadu inflaciju već zovu njegovim imenom i dodao da je rast cijena na Zapadu rezultat “njihovih grešaka i to dugotrajnih.”

    “Ako neko pokušava da nas na neki način ograniči – ograničava sam sebe. Pokušavaju, uslovno, da ograniče izvoz našeg đubriva, a cijene su kod njih više skočile nego kod nas. Pokušavaju da ograniče naše energente – ponovo su cijene skočile u nebesa. Tamo već zovu inflaciju mojim imenom, a mi s tim apsolutno nemamo nikakve veze”, poručio je ruski predsednik, preneo je Sputnjik.

    Dodao je da je rast cijena na Zapadu rezultat njihovih grešaka.

  • Sud DNR osudio dva Britanca i Marokanca na smrt

    Dvojica državljana Velike Britanije i jedan državljanin Maroka koji su se borili na strani ukrajinskih oružanih snaga, a koje je Vrhovni sud samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) osudio na smrt, mogu da se žale na tu odluku, rekao je danas predsjednik sudskog odbora, javlja RIA Novosti.

    Prilikom objavljivanja presude, predsjednik sudskog odbora u slučaju plaćenika je pročitao da optuženi mogu da se žale na smrtnu kaznu u roku od mjesec dana.

    Vrhovni sud samoproglašene DNR osudio je ranije danas na smrt dvojicu britanskih državljana i jednog Marokanca zbog, kako navode, učešća u neprijateljstvima na strani ukrajinskih oružanih snaga u svojstvu plaćenika.

    Kako se navodi u presudi, u svjetlu počinjenih zločina Ejden Aslin, Šon Piner i Sadun Bragim osuđeni su na smrt.

    Britanski ministar pravde i zamjenik premijera Dominik Rab izjavio je u utorak da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno da “pripremi sve predstavke” odbrane u vezi sa mogućom smrtnom presudom koju bi sud samoproglašene DNR mogao da izrekne dvojici britanskih državljana optuženih da su na strani Ukrajine učestvovali u sukobima u Donbasu.

    Vrhovni sud DNR juče je objavio da su Britanci Piner i Aslin i državljanim Maroka Bragim, koji su ratovali na strani Ukrajine, djelimično priznali krivicu.

    Istraga je utvrdila da su Britanci i Marokanac za novčanu naknadu učestvovali u “oružanoj agresiji Ukrajine u cilju nasilnog preuzimanja vlasti u DNR”.

    Osim toga, Piner i Bragim su se izjasnili krivim za akcije usmjerene na nasilno preuzimanje vlasti, što je krivično djelo iz člana 323 Krivičnog zakona DNR i za koje je propisana zatvorska kazna od 12 do 20 godina, a u slučaju otežavajućih okolnosti ili u ratno vrijeme smrtna kazna uz oduzimanje imovine.

    Međutim, oni nisu priznali krivicu koja predviđa dio člana 430 – “Učešće plaćenika u oružanom sukobu ili vojnim akcijama”.

    Britanci Šon Piner i Ejden Aslin i Marokanac Sadun Bragum predali su se u Marijupolju sredinom aprila.

  • Zelenski potpisao ukaz o uvođenju sankcija protiv Putina

    Zelenski potpisao ukaz o uvođenju sankcija protiv Putina

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je danas ukaz o uvođenju sankcija pojedincima među kojima je i ruski predsjednik Vladimir Putin.

    U ukazu je, naime, naveden spisak lica protiv kojih se uvode sankcije, a na prvom je ruski predsjednik.

    Na listi su se našli i ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, portparol Kremlja Dmitrij Peskov, premijer Rusije Mihail Mišustin, ministar unutrašnjih poslova Rusije Vladimir Kolokoljcev i drugi ruski zvaničnici.

    Kako je precizirano, sankcije se uvode na neodređeno vrijeme.

    Na listi mjera su uskraćivanje i ukidanje viza, primjena drugih zabrana ulaska na teritoriju Ukrajine, oduzimanje državnih nagrada Ukrajine, blokiranje imovine na teritoriji Ukrajine, ukoliko takva postoji, ograničavanje trgovinskih operacija, sprečavanje povlačenja kapitala iz Ukrajine.

    Sankcije se uvode i za 236 ruskih univerziteta.